HelaS wrote: ↑24/11/2025 22:45
drug_profi wrote: ↑24/11/2025 22:28
thekupus wrote: ↑24/11/2025 14:47
ima stotinu razloga
Hajd, opleti. Zanima me.
Ovakvi će "oplesti" 1000 razloga. Jednostavno, nismo mi društvo dovoljno izašlo iz mraka primitivizma ni za psa na ulici, a kamoli u javnim vozilima. Vlasnici pasa posebno se tretiraju i iza leđa imaju raznorazne nazive. Bosanska kultura
Evo, upravo si rekao jedan razlog.
U društvu koje je spremno tako lako služiti se izrazima kao što je "primitivci" kada se opisuju sugrađani, velika je vjerovatnoća da ogroman broj vlasnika pasa nije dovoljno razvijene kulture da psa može uvesti u vozilo javnog pravoza.
Nevjerovatno je kako ljudi iz ljutnje, pokušavajući druge poniziti, zapravo sebe diskredituju.
Prije neki dan dvije "gospođe" sjede na klupi na stanici Otoka, prema Ilidži smjer, kanta na 10 cm od njih. Jedna puši, opušak baci na tlo i zgazi nogom. Ne baci u kantu.
Danas lik puši pored kante, dolazi tramvaj, on puši, staje tramvaj, on puši, izlaze ljudi, on puši, ljudi su izašli, on puši i prilazi vratima, vrata se počinju zatvarati, on povlači posljednji dim, baca cigaretu na tlo i ulazi u tramvaj.
Uđemo u tramvaj, na sjedištu prazna kesica od čipsa, prazna boca ili limenka soka itd. Da se ponese ambalaža sa sobom i baci u kantu na stanici? Jesi li normalan, čuj to
Da sada ne ulazimo u temu konzumacije hrane i pića u vozilima. Viđao sam ljude da jedu hamburgere, pice, ćevape, pite u tramvaju. Stari, mladi, on, ona, ono, nema razlike.
I svaki dan neki od tih primjera. Najmanje jedan, a često i puno više.
Onda u zgradama, ispred stanova ormari, bojleri, kišobrani, bicikli itd. Da treba proći ekipa hitne pomoći noseći nekoga na nosilima ili u stolici niz stepenice, ne bi mogla proći. Ljudi štemaju zidove nedjeljom. Ne mogu radnim danima zbog posla, subotom su na izletu, pa moraju danom u kojem je kućnim redom zabranjeno.
I "milion" takvih primjera našeg vaspitanja i kulture života u gradu.
Zamislimo te osobe, koje tako vode računa o higijeni i ponašanju, da uvedu pse u tramvaj, autobus itd. Ako je njihovo korištenje cigareta, hrane, pića, baratanje sa ambalažom nakon konzumacije, držanje čistog stubišta itd pokazatelj kako bi vodili računa o ponašanju sa psom, ne, naše društvo nije spremno za kućne ljubimce u vozilima gradskog prevoza. Kao ljudi nismo još spremni za tu obavezu.
Ne kažem da je većina ljudi takva, ali dovoljno veliki broj je takav da imamo, a sa psima u vozilima bismo imali i veći, problem.
Možda bismo bili spremni da su se tri decenije u školi te stvari učile umjesto vjeronauka, u kući takođe. Kako se ponašati na ulici, u zgradi, u tramvaju, u opštini, na poslu, u kafani itd.
Ovako, ukupno gledajući, još nismo za pse u vozilima javnog prevoza. Treba nam još pure i mlijeka.