Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH 01.08.2021-?

[madner]

Neko je tim babama rekao da su Hrvatice, ali posto nije bilo kontranarativa nije se smatralo fasizmom.

No temeljiti politiku na bajkama svakako nije pametno. Bilo koju.

[Truba]

Svi smo mi srbi 3 vere
Ajd zdravo
S vama pricati

[Haris.ba]

Samo je narod koji ima drzavu nacija.

svaki narod je imaginacija, bajka za sirotinju

Mnoge su stvari imaginacija. Drzava, nacija, narod, pleme, porodica...sve su to drustvene imaginacije koje su stvorene iz odredjenih razloga.

To ne znaci da te drustvene konstrukcije ne proizvode odredjene posljedice po zivot.

Mogu se nekome svidjati ili ne svidjati. Ali, tu su i trenutno su nacionalne drzave temelj medjunarodnog poretka. Kad se zamjene necim drugim i valjda boljim - sve ok. Ali, trenutno je stanje takvo kakvo je.

[JoseMujica]

Svi smo mi srbi 3 vere
Ajd zdravo
S vama pricati

konačno si došao tobe brate Srbine ne idi niđe majka Srbija te treba, barem da tim lažnim Hrvaticama obajsniš ovu vatikansko-džihadsku zaveru

[madner]

Dok zadnji stecak ne bude pod zastavom liljanja nema stajanja.

[Str0nz]

Šta je zajedničko Dritanu i Schmidtu?

Velika je podudarnost u ponašanju ova dva političara.



Prije nego što pokušamo odgovoriti na pitanje iz naslova,da vidimo koja je to glavna sličnost između Crne Gore (CG) i Bosne i Hercegovine (BiH)?

Vrlo prosto.

I jedna i druga zemlja suočavaju se sa spoljnim i unutrašnjim nasrtajima na svoju samostalnost, nezavisnost, pa i opstojnost.

Cijela CG i pola BiH su viđene već kao dio "srpskog sveta".

Značajan dio stanovništva srpske nacionalnosti, u obje države, više je okrenut ka Beogradu i Moskvi nego Podgorici i Sarajevu, prije bi u "Otvoreni Balkan" nego u Evropsku uniju, radije bi vidjeli ruske baze na svojoj teritoriji nego li postali članice NATO-a.

Druga polovina populacije,u obje drzave, smatra da im je međunarodna zajednica vječiti dužnik i da je obavezna da riješava njihove unutrašnje probleme, a naročito da se suprostavi ovim atacima iz susjedstva.

Njihova spremnost na bilo kakvu akciju ili aktivnost ne ide dalje od twittera i drugih društvenih mreža.

Teže je organizirati neko masovno, protesno okupljanje u Sarajevu ili Podgorici nego pride u Teheranu ili Vatikanu.

Na kraju, ništa manje važno, BiH je imala Fikreta Abdica u ratu, CG ima Dritana Abazovića u miru.

Poslije izdržane zatvorske kazne i otvorene kolaboracije i izdaje Abdić je postao predsjednik Velike Kladuše, a Abazović je, ni manje ni više, spletom okolnosti, postao predsjednik vlade. Abdić još uvijek upravlja svojom malom općinom, dok je Abazovic ostao na premijerskoj funkciji svega 113 dana.

To samo pokazuje da je prag podnošenja i trpljenja u Bosni neograničen, dok u Crnoj Gori postoji ipak neki rok trajanja za različite vrste anomalija i društvenih devijacija.

Tako bar za sada djeluje.

Kad već govorimo o razlikama, ključna je da CG nema svog Christiana Schmidta.

Osim, naravno, Dodika svi su pozdravili njegovo imenovanje na mjesto visokog predstavnika. Ozbiljno djeluje, dolazi iz Njemačke, sa jasnom podrškom cijele EU, više političar a manje diplomata, sa velikim iskustvom, miran i stalozen.


Sve do Gorazda.

I tada je Schmidt zaista dokazao da "svako živi sudbinu svog karaktera".

Neki politicari i novinari su poslije sastanka sa njim,i prije bruke iz Gorazda, bili konstenirani njegovim izlivima bijesa i neartikuliranim reakcijama. Sada je to samo izbilo na vidjelo.

Kakve sad veze imaju Abazović i Schmidt?

Na prvu loptu nikakve.

Sustinški, velika je podudarnost u ponašanju ova dva političara.

Tolika da oni predstavljaju paradigmu današnje globalne politike.

Doduše, Abazović više mlatara rukama nego Schmidt jezikom.

On služi Schmidtu da iskaljuje bijes i ljutnju, a Abazoviću da izgovara laži, optužbe i kojekakve populističke frazetine.

Dritan je najbolji dokaz da se Balkan nikada neće evropeizirati, kao što i Schmidt pokazuje da Evropa ima ozbiljan potencijal balkanizacije.

Svojim nastupom u Goraždu, Nijemac je ilustrirao svu nemoć i bezidejnost Zapada u rješavanju ovdašnjih otvorenih pitanja, začinjenu kafanskim urlikanjem kakvom se i čak i mi čudimo. Što je najgore, to dranje i zapomaganje je lišeno svakog smislenog sadržaja, jer da su se domaći političari mogli dogovoriti oko bilo čega, visoki predstavnik ne bi bio ni potreban. Pošto se ne mogu složiti ni oko datuma u kalendaru, onda je potreban neko sa međunarodnim autoritetom i snagom koji će odluke i nametati.

Jasno je, poslije Goražda, da Schmidt nije taj.

Ako je imao i neki kredibilitet u domaćoj i međunarodnoj javnosti to je preko noći nestalo. I sa tim se mora pomiriti i on, ali i mi u BiH. Schmidt je tu samo da nas podsjeti kakav je današnji svijet.

Nepravedan, neefikasan, neučinkovit, neartikuliran, bez emocija, bez vizije, bez liderstva i bilo kakve ideje.

Schmidt je samo ogledalo takvoga svijeta.

Baš kao što je i Abazović slika i prilika jednog balkanskog, provincijskog političara. Spremnog na sve za očuvanje gole vlasti. Bez stida, obraza, morala, principa, vrijednosti. Crnogorski Vučić u drugačijem i neuspješnijem pakovanju. Govorio je o potrebi unutrašnjeg pomirenja, a zavadio je i podjelio crnogorsko društvo više nego bilo ko prije njega. Trabunjao je o regionalnoj saradnji, da bi ga, na kraju, većina Kosovara, Bosanaca i Hrvata percipirala jedino kao zagovornika Vučićevog i Raminog otvorenog Balkana. Ostat će upamćen, ne po najkraćem stažu na premijerskoj funkciji, već po tome što je više radio za interese susjednih država nego zemlje koju formalno vodi.

Na sreću Crne Gore, Abazović je završio svoj mandat, vrlo vjerovatno i političku karijeru, a Bosni ostaje da se i dalje bakće sa svojim visokim predstavnicima. Što je najgore, sa njima je teško, ali u ovom trenutku, bez njih još teže.

https://politicki.ba/politika/sta-je-za ... idtu/25165

[Novi_Nick]

Samo je narod koji ima drzavu nacija.

svaki narod je imaginacija, bajka za sirotinju

Da je imaginacija nijedan narod na svijetu nebi imao svoju drzavu nego bi zivio u tudjim drzavama, nema drzave bez naroda.

[zposao]

Dodija više ovolika kuknjava na Šmita. Stvarno jadno više zvuči.

[joint union]

Itekako su imali, Armiju RBiH.
Trebaju li Srbi dobiti entitet u Hrvatskoj?

srbi su odbili plan Z4 , sto bi se moglo uporediti sa entitetom. kad su odbili dato je hrvatima zeleno svjetlo za vojnu akciju.

Pa i Hrvati su potpisali da nece entitet u BiH.

[Novi_Nick]

Visoki Predstavnik treba samo da radi njegov posao. Neka uzme i stavi pod misku Dejtonski sporazum i Ustave drzave BiH i entiteta FBiH. Neka ga samo cita i primjenjuje u praksi. Ko od BH politicara ne radi po zakonu Dejtonskog sprazuma i BH Ustava visoki predstavnik treba odmah da ga smjeni uz ostale relevantne kazne.

[zposao]

Pa ustavi su od Daytona dosad mijenjani stotine puta. Vecinom upravo amandamina VP.
Sad se odjednom neki sjetili da se ne bi trebao mijenjati izvorni Dayton.
Kasno Marko na Kosovo stiže.

[Jordan1961]

Pa ustavi su od Daytona dosad mijenjani stotine puta. Vecinom upravo amandamina VP.
Sad se odjednom neki sjetili da se ne bi trebao mijenjati izvorni Dayton.
Kasno Marko na Kosovo stiže.

Kakvih stotinu puta?
Ustav BiH je mijenjan jednom, nakon arbitrazne odluke za Brcko.
Ustav FBiH par puta.
Kakve stotine puta.
Izvorni Dayton nije mijenjan.
Dva entiteta, tri konstitutivna naroda u zajednici sa ostalima i gradjanima.
Nekoliko nadleznosti prebaceno sa entiteta na drzavu gdje se vlast dijeli na trecine.
Jos uvijek nije sve ono predvidjeno Daytonom ispunjeno (povrat izbjeglica, Clan III, stavak 1. tacka h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava itd).

[zposao]

Pa ustavi su od Daytona dosad mijenjani stotine puta. Vecinom upravo amandamina VP.
Sad se odjednom neki sjetili da se ne bi trebao mijenjati izvorni Dayton.
Kasno Marko na Kosovo stiže.

Kakvih stotinu puta?
Ustav BiH je mijenjan jednom, nakon arbitrazne odluke za Brcko.
Ustav FBiH par puta.
Kakve stotine puta.
Izvorni Dayton nije mijenjan.
Dva entiteta, tri konstitutivna naroda u zajednici sa ostalima i gradjanima.
Nekoliko nadleznosti prebaceno sa entiteta na drzavu gdje se vlast dijeli na trecine.
Jos uvijek nije sve ono predvidjeno Daytonom ispunjeno (povrat izbjeglica, Clan III, stavak 1. tacka h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava itd).

Koliko su dosad puta Visoki Predstavnici intervenirali u Ustave BiH i FBiH?

[laserShow]

Dva entiteta, tri konstitutivna naroda u zajednici sa ostalima i gradjanima.

Mozda je do mene, ali gdje ima formulacija da "smo u zajednici"?

[Lex77]

U tom zecu leži grm. Gargamel nema podršku EU tj. Njemačke za ispunjavanje HDZ želja odnosno rasnih zakona.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidt ... /220822019

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt za nametanje izmjena izbornog zakona i Ustava FBiH ima podršku Amerike i Velike Britanije. Međutim, te podrške još nema iz Evropske unije.

U tom smislu Schmidtu bi najvažnija podrška bila iz njegove Njemačke. Međutim, sve dosadašnje odaslane poruke i saznanja ih diplomatskih izvora govore da Njemačka baš i nije previše zainteresirana da Schmidta podrži u ovoj nakani. Tome u prilog idu i neki drugi potezi, poput rezolucije Bundestaga o BiH, ali i izjave pojedinih zvaničnika.

Kada smo Schmidta pitali kako komentira spomenuti rezoluciju koja odbacuje uvođenje legitimnog predstavljanja kao uslova, izbjegao je konkretan odgovor i istakao da je poruka rezolucije otvaranje ka građanima. Međutim, suštinske poruke su malo drugačije.

Schmidt suštinski ne treba ničiju podršku za bilo kakvu akciju. Ipak, u okolnostima u kojim djeluje teško će se odlučiti na intervenciju bez jasne podrške ključnih zemalja. Od samog početka Schmidt ima podršku Amerikanaca i to je već stara priča. Britanci se nisu previše miješali u cijeli proces, ali je jasno da stoje uz Amerikance i Schmidta.

Politički cilj koji je postavljen treba doseći tražeći pravni put. U ustrojstvu BiH to nije jednostavan zadatak i neke stvari i Schmidt sebi teško može objasniti.

Iako Schmidt u svojim istupima ističe da je cilj da BiH nastavi svoj evropski put iz te iste Evropske unije nema otvorene podrške nametanju. Razlog tome može se tražiti prije svega u individualnoj snazi svake članice. Politička poruka ka BiH najviše se mjeri ako je upućena iz Njemačke ili eventualno Austrije pa donekle i Nizozemske. Te zemlje se čine i najzainteresiranijim za BiH, dok ostatak unije može samo da se prikloni stavu Njemačke ili da se uopće ne oglašava.

Njemačka Schmidta očekivano neće ni kritikovati zbog izbornog zakona jer je riječ ipak o njihovom diplomati, ali je zanimljivo da nema ni otvorene podrške. A to u cijelom procesu Schmidtu itekako komplikuje poziciju.

Ipak, septembar je mjesec kada treba tražiti odgovore i eventualni rasplet. A do toga su dvije opcije. Nametanje rješenja i put u neizvjesnost pred izbore ili prolongiranje pregovora ili nametanja za period poslije izbora sa novim rasporedom snaga.

[Jordan1961]

Kakvih stotinu puta?
Ustav BiH je mijenjan jednom, nakon arbitrazne odluke za Brcko.
Ustav FBiH par puta.
Kakve stotine puta.
Izvorni Dayton nije mijenjan.
Dva entiteta, tri konstitutivna naroda u zajednici sa ostalima i gradjanima.
Nekoliko nadleznosti prebaceno sa entiteta na drzavu gdje se vlast dijeli na trecine.
Jos uvijek nije sve ono predvidjeno Daytonom ispunjeno (povrat izbjeglica, Clan III, stavak 1. tacka h) Uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava itd).

Koliko su dosad puta Visoki Predstavnici intervenirali u Ustave BiH i FBiH?

Stotinama puta nisu sigurno. Ali jos nisu tamo gdje su sve morali.

[Jordan1961]

Dva entiteta, tri konstitutivna naroda u zajednici sa ostalima i gradjanima.

Mozda je do mene, ali gdje ima formulacija da "smo u zajednici"?

U preambuli Ustava BiH:
"Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9.
1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:....."

[Login77777]

Mozda je do mene, ali gdje ima formulacija da "smo u zajednici"?

U preambuli Ustava BiH:
"Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9.
1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:....."

konstituentni a ne konstitutivni.

[Jordan1961]

U preambuli Ustava BiH:
"Podsjećajući se na Osnovna načela usaglašena u Ženevi 8. 9. 1995. godine i u Njujorku 26. 9.
1995. godine, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u zajednici s ostalima), i građani Bosne i Hercegovine ovim utvrđuju Ustav Bosne i Hercegovine:....."

konstituentni a ne konstitutivni.

Pogresan prevod ali niko ne poteze to pitanje (mada je jako bitno).

[Login77777]

konstituentni a ne konstitutivni.

Pogresan prevod ali niko ne poteze to pitanje (mada je jako bitno).

To bi trebalo malo forsirati i traziti pojasnjenje OHRa.

[Haris.ba]

Koliko su dosad puta Visoki Predstavnici intervenirali u Ustave BiH i FBiH?

Visoki predstavnici nisu nista promjenili u Aneksu 4.Dejtonskog sporazuma - Ustavu Bosne i Hercegovine. Jer, tvrde da nemaju te ovlasti.

Zato sprovodjenje presude Sejdic Finci ne moze da se nametne.

A, ustave entiteta su mijenjali nekoliko puta. Jer ti ustavi moraju biti u skladu sa ustavom Bosne i Hercegovine. Najvece izmjene su bile upravo te da se ustavi entiteta usklade sa clanom 1. Ustava BiH.

[Lex77]

U tom zecu leži grm. Gargamel nema podršku EU tj. Njemačke za ispunjavanje HDZ želja odnosno rasnih zakona.


https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidt ... /220822019

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt za nametanje izmjena izbornog zakona i Ustava FBiH ima podršku Amerike i Velike Britanije. Međutim, te podrške još nema iz Evropske unije.

U tom smislu Schmidtu bi najvažnija podrška bila iz njegove Njemačke. Međutim, sve dosadašnje odaslane poruke i saznanja ih diplomatskih izvora govore da Njemačka baš i nije previše zainteresirana da Schmidta podrži u ovoj nakani. Tome u prilog idu i neki drugi potezi, poput rezolucije Bundestaga o BiH, ali i izjave pojedinih zvaničnika.

Kada smo Schmidta pitali kako komentira spomenuti rezoluciju koja odbacuje uvođenje legitimnog predstavljanja kao uslova, izbjegao je konkretan odgovor i istakao da je poruka rezolucije otvaranje ka građanima. Međutim, suštinske poruke su malo drugačije.

Schmidt suštinski ne treba ničiju podršku za bilo kakvu akciju. Ipak, u okolnostima u kojim djeluje teško će se odlučiti na intervenciju bez jasne podrške ključnih zemalja. Od samog početka Schmidt ima podršku Amerikanaca i to je već stara priča. Britanci se nisu previše miješali u cijeli proces, ali je jasno da stoje uz Amerikance i Schmidta.

Politički cilj koji je postavljen treba doseći tražeći pravni put. U ustrojstvu BiH to nije jednostavan zadatak i neke stvari i Schmidt sebi teško može objasniti.

Iako Schmidt u svojim istupima ističe da je cilj da BiH nastavi svoj evropski put iz te iste Evropske unije nema otvorene podrške nametanju. Razlog tome može se tražiti prije svega u individualnoj snazi svake članice. Politička poruka ka BiH najviše se mjeri ako je upućena iz Njemačke ili eventualno Austrije pa donekle i Nizozemske. Te zemlje se čine i najzainteresiranijim za BiH, dok ostatak unije može samo da se prikloni stavu Njemačke ili da se uopće ne oglašava.

Njemačka Schmidta očekivano neće ni kritikovati zbog izbornog zakona jer je riječ ipak o njihovom diplomati, ali je zanimljivo da nema ni otvorene podrške. A to u cijelom procesu Schmidtu itekako komplikuje poziciju.

Ipak, septembar je mjesec kada treba tražiti odgovore i eventualni rasplet. A do toga su dvije opcije. Nametanje rješenja i put u neizvjesnost pred izbore ili prolongiranje pregovora ili nametanja za period poslije izbora sa novim rasporedom snaga.

Ovo je suština svega. Ako se rasni zakoni donesu vidjet ćemo da je Europa još jednom zabila nož u leđa BIH.

[Lex77]

https://nap.ba/news/97248

Alić: Želi se naći pravni oblik padanja Bosne u tišini

Piše: Akademik Sead Alić

Visoki predstavnik za BiH - Christian Schmidt - ljut je jer nikako da nagovori političare Bosne i Hercegovine na dogovor. Naizgled opravdano, jer su novokomponirani političari toliko zla
nanijeli Bosni i Hercegovini da bi ih (većinu) trebalo osuditi na nekoliko doživotnih robija. Nije baš za vjerovati, ali ima nešto još još gore od domaćih političara. To je mudrost zapadne birokracije koja Bosnu i Hercegovinu osuđuje na propast upravo inzistirajući na neprovedivom dogovoru.

Naime prema željama Visokog predstavnika (egzekutora europske volje) trebao bi se naći kompromis između političara koji otvoreno zagovaraju secesiju, onih drugih koji to rade na tajnim (ali snimljenim) sastancima i bošnjačkim i građanski orijentiranim političarima koji bi valjda trebali prihvatiti nove, pravne oblike realiziranja onoga što se nije realiziralo oružjem. Želi se naći pravni oblik padanja Bosne u tišini.

Priželjkuje se realizacija ratnih ciljeva SANU-a i UZP-a. Traži se efikasan način neutraliziranja građana – europskih muslimana – Bošnjaka (koji nikako da odustanu od toga da budu to što jesu).
Biranje sudskih presuda i pravnih slučajeva (kao primjera) jasno daju do znanja u kojem se smjeru kreću namjere Europe. Onako kako se podržavao raspad Jugoslavije podržat će se i naizgled neodrživa zajednica naroda (u kojoj je 'neprihvatljivih' dva milijuna muslimana).

Ono što nisu dovršili predstavnici krive interpretacije pravoslavlja za vrijeme agresije na BiH i Hrvatsku – sada bi u tišini i pod plaštem političkih odluka trebali dovršiti civilizirani postupci nervoznih predstavnika europskog duha.

Neće to ići, ali to je valjda ono što se očekuje. Dali smo vam šansu da se dogovorite o stvarima o kojima se ne možete dogovoriti. I vi se, naravno, niste dogovorili. Propustili ste posljednju šansu da se uspostavi pravna i politička jednakost svih građana, odnosno da se predstavnici svih nacija osjećaju ravnopravno. Ne tražite korijene problema. Ne pozivajte se na zločine prošle agresije.

Ne tražite ravnopravnost običnih ljudi dok se ne uspostavi ravnoteža političkih feuda koji glume nacionalne stožere. Samo su odabrani profitirali raspadom Jugoslavije. Raspad je odgovarao uglavnom obavještajnim strukturama koje su taj raspad (uz pomoć izvana) dogovarale, takozvanim političarima političkih ponzijevih piramida i njihovih egzekutora, takozvanih gospodarstvenika.

Dobro je jedino to što su maske pale. Nacionalisti su uspostavili nove sustave (ne)vrijednosti.

Dojučerašnji građani postali su nacionalne manjine pa se narodi dijele na nacije i nacionalne manjine, nacije koje konstituiraju neku zemlju ili takozvane konstitutivne partijsko-nacionalne tvorevine. Bivša država podijeljena je (uglavnom) po avnojevskim granicama. Ljudi su podijeljeni po vjeri, pismu i operaterima digitalnih signala. Nebo je podijeljeno prema potrebama zemaljskih religijskih posrednika. Bogatstva su podijeljena stranim pomagačima pretvaranja društvenog u privatno i domaćim 'uspješnim privrednicima' (koji su nekim čudom uvijek najbliže oltaru).

Historija je podijeljena na regionalne interpretacije. Novonastale zemlje podijeljene su na feude od kojih svaki ima dovoljan broj kmetova za nova osvajanja teritorija s kojih će njihovi feudalci ubirati neke nove poreze.

No, ironijom sudbine pojavilo se u Bosni i Hercegovini nešto što je nedjeljivo, nešto što ne pripada ni zapadnoj ni istočnoj interpretaciji kršćanstva, nešto što ne želi biti podijeljeno između istočnih i zapadnih feudalaca, nešto što sveukupnost želje za podjelama stavlja u pitanje. To su islam i bosanski muslimani - Bošnjaci, novi europski Židovi, Katari, Mauri, novi Romi... Nije da ih nije bilo i ranije, ali niz okolnosti presudio je da tek sada konačno dignu svoj glas i artikuliraju stoljećima onemogućavano nacionalno biće.

U vremenima kada je informacija sporo putovala, Europa i njen kulturni europski duh znali su kako u tišini rješavati takve probleme. Na istrebljenju Maura u islamskoj Španjolskoj razvijane su metode istrebljenja američkih domorodaca. Na križarskim ratovima za blaga Jeruzalema educirali su se križari koji će se boriti protiv kršćana u Francuskoj - Katara.

Istrebljenje nehrvatskog (nekatoličkog) življa u NDH bilo je uvertira za pokušaj istrebljenja nekršćanskog nepravoslavnog življa u BiH. Židovi koji su stoljećima mirno živjeli s muslimanima i u Španjolskoj i u BiH morali su birati između nesigurnosti novog progonstva i 'sigurnosti' vojnog poligona nazvanog Izraelom.

Proskribirani ali veliki Kar Marx pokazao je u svojim Ranim radovima da je u korijenima takozvanog židovskog pitanja zapravo novi bog koji se danas zove novac. U ime tog i takvog Boga licemjeri svih vjera spremni su mučiti, silovati, ubijati, zakapati, prekapati, skrivati leševe... Sve da bi feudalci mogli letjeti 'vlastitim' helikopterom ili avionom, skrenuti tok rječice da oplahuje blizinu vlastitog dvora, odnosno graditi kuću za život 's konferencijskom dvoranom'. Sve da bi religijske hijerarhije koje su se odavno odvojile od Boga mogle namiriti od dovoljnog broja sljedbenika svoje hijerarhije.

(Čast velikim i hrabrim iznimkama, vjernicima u hijerarhijama religija).

Danas je Židovsko pitanje – islamsko. Novi je Bog crn poput nafte i on određuje poredak moći u svijetu. Financijski ratovi kamufliraju se u vjerske mržnje jer je tako lakše novačiti 'borce za svetu stvar'. Povijest se ponavlja. Malo smo toga, čini se, naučili. Umjesto daljnjeg elaboriranja inače vrlo zanimljivog povijesno-ekonomskog konteksta, evo i par retoričkih pitanja Visokom predstavniku Christianu Schmidtu:

Kakav je dogovor moguć s političkim predstavnicima manjeg entiteta ako nisu stvoreni uvjeti za povratak nesrpskog stanovništva; ako je nesrpsko stanovništvo i dalje izloženo pritiscima,
provokacijama, prijetnjama; ako osobe koje su činile zločine vode institucije zakonodavne i izvršne vlasti (itd.)?

Kakav je dogovor moguć s političkim predstavnicima koji otvoreno zagovaraju ista rješenja koja su bila cilj UZP-a, dakle zatvaranja, mučenja i ubijanja muslimanskog stanovništva?

Koju vrstu kompromisa očekujete između dvije secesionističke orijentacije (predstavljale se one otvoreno ili u rukavicama) i prekobrojnog bošnjačkog i 'ostalog' građanskog naroda koji želi živjeti u cjelovitoj i neovisnoj Bosni i Hercegovini?

Nije, Visoki predstavniče, temeljni problem nemogućnost dogovora, nego neizvršenje već dogovorenoga. U Bosni i Hercegovini završeni su oružani sukobi, ali crte razdvajanja postale su granice. Iza jednih se razvija građanski, europski oblik života i rada (s anomalijama koje ni Europi nisu strane). Iza drugih granica se zadržalo ratno stanje (s pravom prolaska preko teritorija i za druge).

Zašto se ne vraćaju Hrvati i Bošnjaci u manjinski entitet?

Zašto se u većem broju ne vraćaju Bošnjaci u Hercegovinu?

Zašto stotine akademika, tisuće svećenika svih vjera i milijuni Europljana ne pošalju konačno poruku da se rat mora završiti, da u lokalnim vlastima ne mogu biti bivše ubojice, da bosanskohercegovački narod zaslužuje mir i jednakost na svakom pedlju svoje države; da se odluke sudova moraju poštovati; da mora prestati igra opstrukcije koja nije ništa drugo nego
nastavak rata u rukavicama.

Nezavršeni rat Visoki predstavniče priziva novi, jednako kao što neizvršene obveze jednog dogovora onemogućuju bilo kakav novi dogovor.

[piupiu]

svaki narod je imaginacija, bajka za sirotinju

Da je imaginacija nijedan narod na svijetu nebi imao svoju drzavu nego bi zivio u tudjim drzavama, nema drzave bez naroda.

Ucili smo sve o nacijama u skoli. Nacija=država. Po sovjetskom modelu, može i bez države. "Stvorili smo Italiju, sad trebamo stvoriti Italijane." Sjećaš se te izjave s časova historije? Ili vaša generacija to nije učila?

U suštini, nacija nastaje kao racionalni akt stvaranja političke zajednice. Onda nacije 'stvaraju iliti pišu historiju, a ne obrnuto - ne stvaraju nekakvi objektivni historijski narodi nacionalne države. Kontinuirano postojanje 'objektivnih historijskih naroda' je anti-historijski koncept iz puno razloga. No da ne tupim, ima cuveno predavanje Ernesta Renana iz 1882. 'Šta je nacija?' (What is a nation?), uči se svuda po svijetu jer daje odličan uvid u stvaranje nacija u vremenu kad su one aktivno stvarane. Preporučujem.

I mi smo učili u školi o 19. vijeku non-stop, 'nacionalno budjenje', kako su se stvarale nacije, kako njemačka, kako francuska... i uvijek je tu puno detalja koji nam otkrivaju kako je tekao proces stvaranja tih homogenih identiteta i u kojim sferama. Na pr, današnji francuski jezik zapravo je nekadašnji pariški dijalekt, koji je izabran (kao kod nas istočnohercegovački) kao jezički standard i nametnut ostalima, pa se putem jezika (izmedju ostalog) vršila homogenizacija.

To ti je slično kao s Istrijanima, na pr, tamo ima toliko silom slaveniziranih Italijana, čija su prezimena slavenizirana, kojima je bilo zabranjeno govoriti italijanski - koji su danas nominalno Hrvati. Isto je i kod nas. U Bosni ima toliko miješanja, u porodicama ima češke, ukrajinske, arapske, njemačke, austrijske, turske, poljske... 'krvi' i kulture, ali su svi katolici nekako postali Hrvatima, svi pravoslavci Srbima, svi muslimani Bošnjacima... čak i neke potpuno neočekivane kombinacije. Hiljadu puta čujem neko ime, mislim da je srpsko, kad ono neko s češkim porijeklom, ili mislim da je Bošnjak, kad ono neko sjevernoslavensko ili tursko ili neko peto porijeklo.

Ni njemačka, ni britanska, ni francuska nacija nisu nastale kao rezultat podudaranja nekog imaginarnog homogenog kolektiva sa teritorijom, jezikom, religijom, nekakvim zajedničkim etničkim karakteristikama. Nije ni Ante Starčević ideju hrvatsva temeljio na katoličanstvu, dok se nije umiješao kler, a danas su Hrvati maltene hrvatizirali katoličanstvo, to je identitetski sine qua non. Dočim je Starčević Hrvatima je smatrao sve što se razumije dok govori, pa sve do Bugarske. Itd, it sl.

Kod nas vlada haos jer postoji neslaganje izmedju mitova i stvarnosti, i usput slabo razumijevanje o procesu stvaranja nacija, pa nam loši djaci mogu prodavati muda pod bubrege. Svi sanjaju mokre snove, a kad snovi stalno izmiču, nastaje belaj. Zato, nemojmo biti loši djaci.

[zposao]

Koliko su dosad puta Visoki Predstavnici intervenirali u Ustave BiH i FBiH?

Visoki predstavnici nisu nista promjenili u Aneksu 4.Dejtonskog sporazuma - Ustavu Bosne i Hercegovine. Jer, tvrde da nemaju te ovlasti.

Zato sprovodjenje presude Sejdic Finci ne moze da se nametne.

A, ustave entiteta su mijenjali nekoliko puta. Jer ti ustavi moraju biti u skladu sa ustavom Bosne i Hercegovine. Najvece izmjene su bile upravo te da se ustavi entiteta usklade sa clanom 1. Ustava BiH.

Pa odakle onda toliki otpor da se Ustav FBiH uskladi sa Ustavom BiH?
Zar nije to bolje