STA MISLIMO O BIVSOJ YU

[spreca]

U YU je sistem krahirao - promjena bila neizbjezna i samim tim kraj komunistickog koncepta.

Da nije došlo do raspada SSSR i pada berlinskog zida, mi bi i sada živili u socijalizmu. Sistem bi se u međuvremenu prilagodio i nastavio postojati u nekom modifikovanom stanju.

Sistem nije bio Komunisticki nego Socijalisticki

[geralt]

Sve te firme sa svim tim proizvodima niti su mogle podnijeti otvoreno trziste i konkurenciju - a niti je model zatvorenog trzista bio ucinkovit.

Evo ti primjer iz tvoje Svedske iz licnog iskustva. Odem poslom u Vattenfallovu svedsku trafostanicu, tamo me doceka Minelov transformator, Made in Yugoslavia, 1991. godiste. Mozda bas ti preko tog trafoa dobivas struju.

Jugoslovenska privreda nije bila nista manje spremna za otvoreno trziste i konkurenciju od npr. ceske. Pa i EU clanica Hrvatska je naslijedila vecinu svoje ekonomske baze (Podravka, Pliva, INA, Petrokemija, Dalekovod, Koncar, Atlantska plovidba, Brodosplit...) od mrske Jugoslavije, i sve su se te firme "pronasle" na otvorenom trzistu uprkos 5 puta manjem domacem trzistu.

[spreca]

Bila je to dobra država...Uređen sistem, sigurnost, mahom pravedno i pošteno sudstvo itd. Bilo je i nedostataka, niko ne spori.
Da bi opstala trebala se politički preustrojiti (npr. u konfederaciju) a ekonomski podržati reforme Ante Markovića.
Meni jeste žao tog vremena ali nisam neki jugonostalgičar.
Danas je tako kako jeste, prihvati i goni dalje...Od plakanja i kmečanja za prošlošću nema nekog haira

Reforme Ante Markovića nebi bile bas bezbolne. Mi pamtimo onu pocetnu fazu sirokog asortimana svakakve robe dok smo jos imali para i dok je domaca industrija jos po nekoj inerciji radila. Da nebi rata - uslijedila bi druga faza reformi koju je on i najavljivao i ljude pripremao na to. A to je jacanje privatnog sektora na ustrb drustvenog. Radnici po likvidnim firmama su tada dobijali otpremnine u iznosu nekoliko plata - ne mog use tacno sjetiti koliko ali bila pofina cifra. Mnogi su od toga pokrenuli privatan biznis. Po prvi put si imao proizvodni privatluk a ne samo kafice i trgovine. Neko sije zavjese, neko sklapa elektroniku, neko privatne gradjevinske firme i zaposljava radnike,... Markovic je otvorio mogucnost promjene posla ali masa doamcih firmi bi morala otpustiti dobar do radnika da bi mogli svoju robu uciniti ili jeftinijom ili kvalitetnijom. Taj proces bi ipak bio bolan i sigurno bi i tad bilo mnogih koji bi ga psovali i prizivali stara vremena. Kako god - sve te silne hiljade radnika po firmama koji nisu bili otpustani a gdje nije bilo nekog velikog posla - nista nije moglo spasiti. Morali bi se poceti snalaziti. I to je svakom ekonomisti bilo jasno kao dan. U Beogradu su se samo odlucili da to izbjegnu i da im je jeftinije krenuti u pljacku.

Juga je naravno imala mnogo pozitivnog i imali smo mnoge privilegije. Koja to drzava na svijetu daje radnicima dzabe stan i platu u firmi bilo posla ili ne. Lijepe privilegije ali to se na necemu moralo prebiti. Juga je bankrotirala zbog tih radnickih privilegija i svako ko priziva te privilegije - priziva zbog svog egoizma sistemom daj meni a hebes drzavu i kredite. Slicna ocekivanja su i danas - stvoren je takav mentalitet gdje mnogi cekaju od drzave da im nadje i posao i da ih hrani.

... i besplatno obrazovanje, lijecenje... Sve si u pravu. Danas, docim, irget sve placa od svojih 500 maraka mjesecno (ako ima i toliko) i super mu je. Vazno je da drzavi ne zafali. Kad nema 500 maraka, krade, dila drogu, sibicari. Demokratija je, imas izbor.

Skidaju sa biroa ako zaradis gdje honorarno vise od 250 Km ako se ne varam

[hAZNADAR]

U YU je sistem krahirao - promjena bila neizbjezna i samim tim kraj komunistickog koncepta.

Da nije došlo do raspada SSSR i pada berlinskog zida, mi bi i sada živili u socijalizmu. Sistem bi se u međuvremenu prilagodio i nastavio postojati u nekom modifikovanom stanju.

Socijalizam se mogao samo silom nastaviti kao u Kini, Sj. Koreji,... i nikako drugacije. Jesu li ljudi okusili imalo slobode - nema te sile koja bi ih zauzdala.
Da je Bogicevic glasao po warovoj zelji DA - mislis li stvarno da bi vojna hunta u Sloveniji i Hrvatskoj uspjela?

Ljudi su ponekad kratkog pamcenja pa zaboravljaju nekadasnje furke i zelje, pokrete,... ovo sto danas imamo vezano za trziste je nekada bilo vlazan san i teznja. Pa danas kad a to imamo prizivamo onu drugu krajnost. Il nam nedostaje jare il pare,.. a htjeli bi i jedno i drugo.

... i besplatno obrazovanje, lijecenje... Sve si u pravu. Danas, docim, irget sve placa od svojih 500 maraka mjesecno (ako ima i toliko) i super mu je. Vazno je da drzavi ne zafali. Kad nema 500 maraka, krade, dila drogu, sibicari. Demokratija je, imas izbor.

Ocigledno je da ne pratis temu niti citas fakte koje se iznose pa je bolje da se zadrzis na svojim pozivima na linc dijaspore sto ti je bilo i ostalo najveci domet.

[daddy-kool]

Iz ugla Beograda i opcenito srpske politike - taj rat i nije izgledao toliko strasan. Imas masu oruzja, vojske, medjunarodnih veza, ... znas da si jaci.
A jamiti pola druge drzave kao RS, dakle ekstra teritoriju je za nacionaliste neprocjenjivo,... isplativo koliko god rat kostao.

Problem srpske nacionalističke politike nije samo bilo pitanje trenutka, tj "sad ili nikad" dok imaju kontrolu nad vojskom, značajnu kontrolu savezne države, organa bezbijednosti i td. Problem je u nemogućnosti uvažavanja drugog, u traženju kompromisa i zajedničkog rješenja. Kosovo je najbolji primjer, gdje se represijom i silom nastojala ubiti politička volja Albanaca, a kada to nije dalo rezultata (kao što ni ne može) onda se pribjeglo oprobanom receptu ubijanja i protjerivanja, da bi danas insistirali da barem uzmu one dijelove gdje su Srbi većina i gdje graniče sa Srbijom. Sličan obrazac je prisutan u svim balkanskim ratovima. Znači nije samo pitanje prilike nego stvarna nemogućnost srpskih nacionalista da se uvaže drugi i da se politički problemi riješe (mirnim) političkim putem. Rat u Hr je završen njihovim porazom, u BiH je završen takođe porazom (istina zaustavljenim na kraju), na Kosovu je takođe rat završen vojnim porazom srpske nacionalističke politike.

[Haman2]

[madner]

Cuj teorije zavjere, to su fakti koji su mogu provjeriti.

Blaga kriza znaci.
Sta kaze UN:

The debt crisis of the 1980s led to a severe recession in almost all African and Latin American countries. Countries in debt distress faced strong pressures to avoid default and to implement fiscal consolidation, often imposed through conditionality for financial support. This only exacerbated the cost and the duration of the crisis. There was narrow focus on austerity and rapid budget adjustment, often neglecting the high social and economic costs. Governments were pressured to cut back on social spending and infrastructure investment as part of the adjustment process, which had long-term implications. Both in Latin America and the Caribbean, and Africa, the economy took more than a decade to recover, and the 1980s has since been referred to as the lost decade of development.

...
Sto se tice uloge drzave

This divergence served to reinforce confidence in development narratives that were alternative to the one disseminated under the Washington Consensus. While countries in Latin America and the Caribbean, and Africa were under pressure to apply fiscal restraint and deregulation of markets, countries of East Asia defied the trust in unfettered markets that had been reflected in the Washington Consensus. While East Asian countries varied greatly in their economic policies, they shared a common feature: the central role of the State. They developed the concept of the development State, where the State leverages markets to promote development. The successful experience of countries in East Asia provided a marked contrast to the lost decade of development in Latin America and the Caribbean, and Africa.

Sto se tice toga da bi onda bili jos za, ne bi. Komunizam u Evropi je porazen ekonomijom, bilo to namjerno ili ne.

To sto su Jugosloveni mogli putovati po Evropi pa vidjeti standard ne znaci da su i drugi mogli.

https://bancroft.berkeley.edu/ROHO/proj ... ssion.html

[daddy-kool]

Socijalizam se mogao samo silom nastaviti kao u Kini, Sj. Koreji,... i nikako drugacije. Jesu li ljudi okusili imalo slobode - nema te sile koja bi ih zauzdala.

Bilo je ona pretpostavka "da je preživio SSSR".
Prvo se desio pad berlinskog zida, pa onda raspad SKJ.

[hAZNADAR]

Stanovi za radnike nisu bili besplatni,bili su neki stambeni fondovi i od svacije plate se je odbijao neki procent koji je isao u taj fond a kasnije je bilo kad dobijes stan da si morao platiti jos neku ne veliku sumu kao neko ucesce.....tako da stanovi nisu bili besplatni nego je bilo samofinanciranje.....drugo nije istina da je ekonomuka propala zbog radnickih nekih povlastica radi kupovanja socijalnog mira sto je neistina .......Danas uzimamo ogromne kredite koji se u glavnom pokradu ,ali danas je med i mlijeko ....danas uzimaju kredite da isplate penzije i plate onim na budzetu i to nije zaduzivanje za kupovinu socijalnog mira....ali daj da ljunemo daleko a pred nosom nam ima da pljujes koliko hoces.....naravno da Yu nije bila savrsena a li nije ni takva kako je neki sad zele prikazati i to iz neznanja ili iz nekih drugih razloga

Mislis li stvarno da je taj ogromni broj stambenih naselja i infrastrukture izgradjen i otplacen procentima od plata? Ozbiljno?
Da je radnicka bruto plata mogla podnijeti namirivanja i za JNA(ogroman izdatak), zdravstvo, policiju, administraciju,... i plus silni stambeni fond?
Plus sto nije bilo otpustanja sa posla i kada je bilo potrebe za tim?

Pa u koji q je bilo onoliko milijardi duga gdje Juga nije mogla ni kamatu isplatiti?

Koja je to drzava u svijetu mogla imati onoliku vojsku, silu zaposlenih radnika sa redovnim platama imali posla ili ne, penzije, dodijeljene stanove gdje nisi morao nikakav kredit za to dizati, zdravstvo, skolstvo,... a da je bila demokratska i sa slobodnim trzistem? Taj koncept je mogao biti samo u diktaturama i nikako drugacije.

[hAZNADAR]

Socijalizam se mogao samo silom nastaviti kao u Kini, Sj. Koreji,... i nikako drugacije. Jesu li ljudi okusili imalo slobode - nema te sile koja bi ih zauzdala.

Bilo je ona pretpostavka "da je preživio SSSR".
Prvo se desio pad berlinskog zida, pa onda raspad SKJ.

Izvini ali sta je YU imala sa SSSR-om? Bila je nesvrstana i procesi u SSSR-u se nisu nikako afektovali na YU. To je bilo jednostavno vrijeme pada komunistickog koncepta ekonomije svugdje. Negdje se to spasilo krutom silom - negdje ne.

[madner]

To da su se odlucili za pljacku zbog reformi jednostavno ne stoji. Rat je ekonomski gledano nesto najgore, bez obzira koliko se opljackalo. Jednostavno ekonomija nije bila prioritet. Prioritet je bio rusenje Jugoslavije.

Iz ugla Beograda i opcenito srpske politike - taj rat i nije izgledao toliko strasan. Imas masu oruzja, vojske, medjunarodnih veza, ... znas da si jaci.
A jamiti pola druge drzave kao RS, dakle ekstra teritoriju je za nacionaliste neprocjenjivo,... isplativo koliko god rat kostao.

Pa da Amerika moze kupiti sad opet neku teritoriju, eto recimo dio Grenlanda kao sto zele - iskesirali bi milijardica za to maltene kolko i za jedan mali rat kojeg tu i tamo vode.

Strasan je i da su pobjedili za 5 dana sa ekonomske strane. Da je neko u Beogradu rekao bitna je ekonomija, ne bi ratovali.
Gubitak trzista sam je vise kostao od svega sto se opljackalo. I to u periodu kada se trziste mjenja.

Tacno je da za nacionaliste to nema cijenu, ali to nije EKONOMSKA odluka.

Dakle nije niko rekao ovo ce se isplatiti, nego su rekli ovo ce kostati ali se isplati zbog visih ciljeva.

[nosara]

Kakve god teme pokretali o bivsoj drzavi, zalud je rasturena, zalud se ginulo. Bilo je bolje prije.

Znam da boli, ali s istinom je uvijek tako.

[hAZNADAR]

Sve te firme sa svim tim proizvodima niti su mogle podnijeti otvoreno trziste i konkurenciju - a niti je model zatvorenog trzista bio ucinkovit.

Evo ti primjer iz tvoje Svedske iz licnog iskustva. Odem poslom u Vattenfallovu svedsku trafostanicu, tamo me doceka Minelov transformator, Made in Yugoslavia, 1991. godiste. Mozda bas ti preko tog trafoa dobivas struju.

Jugoslovenska privreda nije bila nista manje spremna za otvoreno trziste i konkurenciju od npr. ceske. Pa i EU clanica Hrvatska je naslijedila vecinu svoje ekonomske baze (Podravka, Pliva, INA, Petrokemija, Dalekovod, Koncar, Atlantska plovidba, Brodosplit...) od mrske Jugoslavije, i sve su se te firme "pronasle" na otvorenom trzistu uprkos 5 puta manjem domacem trzistu.

Ni u jednoj zemlji u tranziciji pa ni u Hrvatskoj taj proces nije bio bezbolan. Neke firme su prezivile, neke ne,... isto bi se desilo i sa YU da nije bilo rata. Ipak drasticna promjena sa masom otpustenih, zdravstvom kojeg placas, stanovima koje sam moras kupiti,... Eto nek bi Minelov transformator opstao na trzistu - mislis li stvarno da bi proizvodi Cajevca, EI Nisa,... mogli konkurisati stranoj tehnici?

[geralt]

Koja je to drzava u svijetu mogla imati onoliku vojsku, silu zaposlenih radnika sa redovnim platama imali posla ili ne, penzije, dodijeljene stanove gdje nisi morao nikakav kredit za to dizati, zdravstvo, skolstvo,... a da je bila demokratska i sa slobodnim trzistem?

Svedska?

[duh_sa_sjekirom]

Glavni preduvjet za ekonomski oporavak bio je politički dogovor oko samog postojanja države.
Hoću reći, Jugoslaviji je trebao novi AVNOJ. On se nije desio jer su stavovi o budućem statusu države i njenom obliku bili toliko različiti da se nije mogao naći minimum za kompromis. Razlog svi znamo.
Zato nikakav plan ekonomskih reformi, ma ko da ga je napravio, nije mogao uspjeti.

[Haris.ba]

Stanovi nisu bili besplatni. Ali, iz ugla onoga ko je "dobio" stanarsko pravo, kao da jesu.

Nema potrebe uljepšavati ekonomiju Jugoslavije. Firme su odvajale dio zarade (ne bih to nazvao profitom, teško je to iz današnjih pojmova objasniti), ili su dobijale kredite od banaka, ili dobijale direktno iz budžeta (recimo vojni stanovi, ili činovnički), za izgradnju stanova. Sistemski je bilo postavljeno da firme obezbjede ne samo radniku posao, već i dom (pisalo u ustavu - pravo na dom, shvatalo se kao pravo da ti - radniku država obezbjedi dom, ali u praksi ne i baš). To je funkcionisalo dok je bilo para u firmama, u ekonomiji. Naravno, na taj način se odlučivalo i gdje će se graditi, i šta će se razvijati. Nekada se pogađalo, a ponekada nije. I to je simbol planirane ekonomije. Tamo gdje se donijela dobra odluka, zaradom na dobroj odluci se pokrivale pogrešne odluke radi "socijalnog mira".

Ima jedna dobra knjiga https://en.wikipedia.org/wiki/The_Siberian_Curse o prostornim ekonomskim odlukama u Sovjetskom Savezu.

Ima to zanimljivih implikacija na ekonomsku konkurentnost. A, to je ono što je glavni simbol planiranih ekonomija - smanjena konkurentnost uspoređujući sa kapitalističkim ekonomijama (u proizvodnji iste ili usporedive stvari).

[hAZNADAR]

Koja je to drzava u svijetu mogla imati onoliku vojsku, silu zaposlenih radnika sa redovnim platama imali posla ili ne, penzije, dodijeljene stanove gdje nisi morao nikakav kredit za to dizati, zdravstvo, skolstvo,... a da je bila demokratska i sa slobodnim trzistem?

Svedska?

Mislis da u Svedskoj nema otpustanja radnika u firmama, otkaza,.?

[nosara]

Stanovi nisu bili besplatni. Ali, iz ugla onoga ko je "dobio" stanarsko pravo, kao da jesu.

Nema potrebe uljepšavati ekonomiju Jugoslavije. Firme su odvajale dio zarade (ne bih to nazvao profitom, teško je to iz današnjih pojmova objasniti), ili su dobijale kredite od banaka, ili dobijale direktno iz budžeta (recimo vojni stanovi, ili činovnički), za izgradnju stanova. Sistemski je bilo postavljeno da firme obezbjede ne samo radniku posao, već i dom (pisalo u ustavu - pravo na dom, shvatalo se kao pravo da ti - radniku država obezbjedi dom, ali u praksi ne i baš). To je funkcionisalo dok je bilo para u firmama, u ekonomiji. Naravno, na taj način se odlučivalo i gdje će se graditi, i šta će se razvijati. Nekada se pogađalo, a ponekada nije. I to je simbol planirane ekonomije. Tamo gdje se donijela dobra odluka, zaradom na dobroj odluci se pokrivale pogrešne odluke radi "socijalnog mira".

Ima jedna dobra knjiga https://en.wikipedia.org/wiki/The_Siberian_Curse o prostornim ekonomskim odlukama u Sovjetskom Savezu.

Ima to zanimljivih implikacija na ekonomsku konkurentnost. A, to je ono što je glavni simbol planiranih ekonomija - smanjena konkurentnost uspoređujući sa kapitalističkim ekonomijama (u proizvodnji iste ili usporedive stvari).

Ne, svedski djemat kaze da su zgrade pale s neba.

[geralt]

Koja je to drzava u svijetu mogla imati onoliku vojsku, silu zaposlenih radnika sa redovnim platama imali posla ili ne, penzije, dodijeljene stanove gdje nisi morao nikakav kredit za to dizati, zdravstvo, skolstvo,... a da je bila demokratska i sa slobodnim trzistem?

Svedska?

Mislis da u Svedskoj nema otpustanja radnika u firmama, otkaza,.?

Naravno da ima, ali isto tako i tamo imas gomilu ne-efikasnih firmi i ekonomskih aktivnosti koje ne bi prezivjele na otvorenom trzistu bez pomoci drzave. Sad bez zezanja i trolanja, sve sto si nabrojao postoji u svakoj zapadnoj drzavi, ukljucujuci i Ameriku. "Slobodno trziste" je mit, postoje samo veci i manji stepeni drzavne intervencije.

[hAZNADAR]

Svedska?

Mislis da u Svedskoj nema otpustanja radnika u firmama, otkaza,.?

Naravno da ima, ali isto tako i tamo imas gomilu ne-efikasnih firmi i ekonomskih aktivnosti koje ne bi prezivjele na otvorenom trzistu bez pomoci drzave. Sad bez zezanja i trolanja, sve sto si nabrojao postoji u svakoj zapadnoj drzavi, ukljucujuci i Ameriku. "Slobodno trziste" je mit, postoje samo veci i manji stepeni drzavne intervencije.

Naravno da ima otpustanja i u tom je poenta. Drzava samo gigante pomogne ali ne i manje neefikasne firme. Jeftinije je za drzavu izdvojiti za socijalu i pritiskati socijalce - nego odrzavati neefikasne firme sa redovnim platama.

[Seawolf]

Glavni preduvjet za ekonomski oporavak bio je politički dogovor oko samog postojanja države.
Hoću reći, Jugoslaviji je trebao novi AVNOJ. On se nije desio jer su stavovi o budućem statusu države i njenom obliku bili toliko različiti da se nije mogao naći minimum za kompromis. Razlog svi znamo.
Zato nikakav plan ekonomskih reformi, ma ko da ga je napravio, nije mogao uspjeti.

Nikakav novi AVNOJ nije trebao SFRJ-i.

Federacija šest republika i dvije autonomne pokrajine je bila idealno državno uređenje.

Previše decentralizovano za pojmove srpske politike, a previše ujedinjeno za pojmove hrvatske i slovenačke politike. Dakle, idealno.

[hAZNADAR]

...

Imas prijavu - nisi niti jedan jedini post napisao ovdje a da nisi sirio mrznju prema dijaspori i pokusavao zametnuti svadju. Budi barem kulturan pa otvori posebnu temu o dijaspori. Stvarno smaras i pretjerujes.

[Haris.ba]

Naravno da ima, ali isto tako i tamo imas gomilu ne-efikasnih firmi i ekonomskih aktivnosti koje ne bi prezivjele na otvorenom trzistu bez pomoci drzave. Sad bez zezanja i trolanja, sve sto si nabrojao postoji u svakoj zapadnoj drzavi, ukljucujuci i Ameriku. "Slobodno trziste" je mit, postoje samo veci i manji stepeni drzavne intervencije.

Problem je kada se slobodno/otvoreno tržište shvata pogrešno. Da ne idem u detalje, svugdje postoji državna intervencija. Fazon je u stepenu državne intervencije. U planskoj ekonomiji država se petljala u sve i svašta. I kad se petljaš u sve i svašta (apsolutna moć) imaš onda i apsolutnu odgovornost.

Pa u samoj Švedskoj je ograničena javna potrošnja, dato sve u planiranje da država ne smeta ekonomskom rastu i zapošljavanju. Odlučili ljudi subvencionirati male firme i slati ih na tžište. I kada su počeli ostvarivati svoje ciljeve, čak ukinuli i porez na nasljeđivanje i kasnije tzv. porez na bogatstvo.

[nosara]

...

Imas prijavu - nisi niti jedan jedini post napisao ovdje a da nisi sirio mrznju prema dijaspori i pokusavao zametnuti svadju. Budi barem kulturan pa otvori posebnu temu o dijaspori. Stvarno smaras i pretjerujes.

Posveti se situaciji u svedskoj, ili se vrati pa kenjaj. To bi bilo karakterno, dakle neocekivano od tebe i slicnih.

[geralt]

Glavni preduvjet za ekonomski oporavak bio je politički dogovor oko samog postojanja države.
Hoću reći, Jugoslaviji je trebao novi AVNOJ. On se nije desio jer su stavovi o budućem statusu države i njenom obliku bili toliko različiti da se nije mogao naći minimum za kompromis. Razlog svi znamo.
Zato nikakav plan ekonomskih reformi, ma ko da ga je napravio, nije mogao uspjeti.

Nikakav novi AVNOJ nije trebao SFRJ-i.

Federacija šest republika i dvije autonomne pokrajine je bila idealno državno uređenje.

Previše decentralizovano za pojmove srpske politike, a previše ujedinjeno za pojmove hrvatske i slovenačke politike. Dakle, idealno.

Zavisi iz cije perspektive. Npr. Kosovo kao ravnopravna republika odvojena od Srbije je bio apsolutni minimum zahtjeva Albanaca ispod kojeg nisu bili moguci pregovori, a Kosovo kao dio Srbije je bio apsolutni minimum zahtjeva Srba ispod kojeg nisu bili moguci pregovori.

Drugi nepomirljiv problem je bio taj sto trecini stanovnistva zvanicni sluzbeni jezik (kako god ga nazivali) nije bio maternji.