parangal_ wrote:evo i tebi pitanje. znas li koji je rast njemacke u zadnjem kvartalu prema ecb?SaraFina wrote:I ja se pitam fakat "Otkud da je Njemačka na rubu recesije"
Ali... U sebi
dušo draga, recesija se definiše prema kvartalnom ekonomskom rastu. ti ne znas koji je ali si sigurna da njemacka nije na rubu recesije?SaraFina wrote:parangal_ wrote:evo i tebi pitanje. znas li koji je rast njemacke u zadnjem kvartalu prema ecb?SaraFina wrote:I ja se pitam fakat "Otkud da je Njemačka na rubu recesije"
Ali... U sebi
Valjda bi ti trebao ponuditi prvo obrazlozenje za minu odnosno spin kako je Njemačka na rubu recesije?
I pazi ako raspravljam na temi gdje si uvodničar to ne znači da mozeš docirati s VISOKA na ovaj način..
Razumiješ za ubuduće?
Ti mozdani driblinzi kod mene ne " pale"
[/quote]haj reci koji je rast njemacke u zadnjem kvartalu?
sta ce meni te stvari . pitaj me koje auto vozim i kolika mi je plata . rast njemacke u zadnjem kvartalu sluzi statistici . ja rast i opadanje u zadnjem kvartalu osjetim na vlastitoj kozi .Nomo wrote:haj reci koji je rast njemacke u zadnjem kvartalu?
Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih evropskih izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno orijentisanih kompanija.
Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvalitetu proizvoda, a ne na niskoj cijeni, i značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenost, te da i dalje predstavlja željenu destinaciju miliona radnika širom svijeta.
Njemačka nastavlja biti ekonomski model Evropske unije (EU), koji je iznimka načinu funkcionisanja većine drugih zemalja članica.
Rast primanja
Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza, izuzetno podstaknut i od strane domaće potražnje.
Štaviše, od 2011. godine, nakon gotovo decenijske pauze, plaće počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog BDP-a, što je čak dva puta više nego naprimjer u Francuskoj.
Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.
Konkurentnost njemačke ekonomije se zasniva na nekoliko principa i karakteristika, koje odlično poznajemo i na Balkanu, naprimjer u automobilskoj industriji, a to su: kvalitet, pouzdanost, inovativnost.
Konkurentnost se zasniva i na mreži malih i srednjih preduzeća koja su posebno uspješna, efikasna i izvozno orijentisana.
Navedene karakteristike konkurentnosti dozvoljavaju Njemačkoj industriji da izbjegne konkurenciju po pitanju troškova, zahvaljujući vrhunskom kvalitetu proizvoda, što čak njemačkoj privredi dozvoljava da ima gotovo najveće plate u industriji, u odnosu na ostatak svijeta, te da primanja radnika dodatno povećava.
Njemačka industrija je uspjela učiniti da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude upravo kvalitet, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu direktna prijetnja njemačkim kompanijama jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
U recentnoj istoriji, situacija nije uvijek bila ovako povoljna za njemačku industriju, jer su njemačke kompanije osamdesetih godina bile u velikim problemima zbog međunarodne konkurencije i gubile su tržišne bitke, a konkurentnost je bila počela da opada.
Tu je trebalo dodati, od devedesetih godina pa do danas, trošak spajanja tada Istočne i Zapadne Njemačke, koji i danas predstavlja preko 2,5 posto BDP-a Njemačke na godišnjem nivou, u vidu transfera iz jednog dijela zemlje u drugi.
Procenat se ne čini moža visok, ali treba imati u vidu da se radi o sumi od oko 70 milijardi eura godišnje koja se prebaci iz jednog dijela Njemačke u drugi svake godine.
Reforme i konkurentnost
Njemačka je bila primorana da u potpunosti prilagodi svoj ekonomski aparat novim izazovima i prijetnjama.
Njemačka je uspjela provesti reforme sa kojima se danas bori većina zemalja članica Evropske unije i šire. U zadnjih desetak godina znatno su smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja i naknade za nezaposlena lica, smanjeni su i doprinosi, te su na taj način rasterećeni poslodavci, revidirana je i prilagođena legislativa koja se tiče tržišta rada, pomjerena je granica odlaska u penziju, itd.
Istovremeno, Vlada je provela određeni broj strukturalnih reformi i investiranja u pojedine sektore koji su danas učinili cijelu njemačku industriju konkurentijom (značajna ulaganja su otišla u obrazovanje, nauku i istraživanje).
Na taj način su 2005. godine njemačke kompanije bile spremne kvalitetno odgovoriti ogromnoj potražnji, koja je krenula prvenstveno iz Kine i ogromnom apetitu i narudžbama za njemačkim luksuznim automobilima.
Pokazana inteligencija donosioca odluka i ključnih aktera njemačke ekonomije se ogleda upravo u anticipaciji, jer Njemačka nije čekala dužničku krizu iz 2009 godine, niti da bude na rubu bankrota, da bi provela ispravne i kvalitetne ekonomske reforme sa dugoročno pozitivnim posljedicama. I upravo je to ono što je razlikuje od većine drugih zemalja.
Iako njemačke kompanije nisu direktno pretrpile previše negativnih posljedica, one i dalje ostaju izložene ranjivosti njihovih ekonomskih partnera iz drugih zemalja EU-a, u kojima je potražnja oslabila u 2012 godini.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
Naravno, fleksibilnije tržište rada i lakši uvjeti za angažovanje i otpuštanje radne snage, kao što je slučaj u Njemačkoj, imaju i drugu, manje svijetlu, stranu medalje.
Danas, 15,6 posto Nijemaca, što predstavlja 12,6 miliona osoba, živi ispod praga siromaštva u toj zemlji (940 eura) što je veoma blizu prosjeku navedenog indikatora za sve članice Evropske unije (16,4 posto).
Ideološke promjene
Došlo je do značajnog rasta nejednakosti među radnom snagom, posebno u sektoru usluga, gdje se povećao broj radnih mjesta sa niskim primanjima.
Jedna od karakteristika njemačke ekonomije jeste i rast plaća, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
Očekuje se da će rast plaća potrajati cijelu tekuću deceniju, jer polako raste, odnosno vraća se, pregovaračka moć sindikata i radnika uslijed demografskih karakteristika Njemačke i nedostatka nekoliko profila radnika.
Dolazi i do određenih ideoloških promjena koje postaju bliže ljevičarskim težnjama i ekonomskom modelu, jer nakon dugog niza godina tokom kojeg je rast plaća bio zaleđen, radnici i sindikati danas traže sve više i žele postepeno nadoknaditi ono što smatraju da im privrednici i država duguju po pitanju kvaliteta života ili kupovne moći.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti. Ekonomski rast će i dalje biti veoma ovisan izvozu, a ukoliko situacija ostane kakva jeste, njemačka ekonomija sada nema posebnih razloga za brigu, za razliku od većine drugih članica Evropske unije.
SaraFina wrote:sta ce meni te stvari . pitaj me koje auto vozim i kolika mi je plata . rast njemacke u zadnjem kvartalu sluzi statistici . ja rast i opadanje u zadnjem kvartalu osjetim na vlastitoj kozi .Nomo wrote:haj reci koji je rast njemacke u zadnjem kvartalu?
ps a procitao sam na klixu to za 0,1 posto . klix ovio novinari skidaju vijesti sa stranih portala i prevode ih na google translate . a to je cirkus .
[/quote]Evo ja ću prevesti bilo koji relevantan izvor
Neka postira link na njemačkom
cuj imam li izvor.SaraFina wrote:@parangal,
Imaš kakav relevantan izvor tome?
Moze i na njemačkom ili engleskom jeziku, ili ti kao samoprozvani stručnjak si baš odredio tu " brojku"
Onda ćemo nastaviti o znanju i diskreditaciji.
Vazi?
Nomo wrote:Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih evropskih izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno orijentisanih kompanija.
Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvalitetu proizvoda, a ne na niskoj cijeni, i značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenost, te da i dalje predstavlja željenu destinaciju miliona radnika širom svijeta.
Njemačka nastavlja biti ekonomski model Evropske unije (EU), koji je iznimka načinu funkcionisanja većine drugih zemalja članica.
Rast primanja
Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza, izuzetno podstaknut i od strane domaće potražnje.
Štaviše, od 2011. godine, nakon gotovo decenijske pauze, plaće počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog BDP-a, što je čak dva puta više nego naprimjer u Francuskoj.
Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.
Konkurentnost njemačke ekonomije se zasniva na nekoliko principa i karakteristika, koje odlično poznajemo i na Balkanu, naprimjer u automobilskoj industriji, a to su: kvalitet, pouzdanost, inovativnost.
Konkurentnost se zasniva i na mreži malih i srednjih preduzeća koja su posebno uspješna, efikasna i izvozno orijentisana.
Navedene karakteristike konkurentnosti dozvoljavaju Njemačkoj industriji da izbjegne konkurenciju po pitanju troškova, zahvaljujući vrhunskom kvalitetu proizvoda, što čak njemačkoj privredi dozvoljava da ima gotovo najveće plate u industriji, u odnosu na ostatak svijeta, te da primanja radnika dodatno povećava.
Njemačka industrija je uspjela učiniti da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude upravo kvalitet, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu direktna prijetnja njemačkim kompanijama jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
U recentnoj istoriji, situacija nije uvijek bila ovako povoljna za njemačku industriju, jer su njemačke kompanije osamdesetih godina bile u velikim problemima zbog međunarodne konkurencije i gubile su tržišne bitke, a konkurentnost je bila počela da opada.
Tu je trebalo dodati, od devedesetih godina pa do danas, trošak spajanja tada Istočne i Zapadne Njemačke, koji i danas predstavlja preko 2,5 posto BDP-a Njemačke na godišnjem nivou, u vidu transfera iz jednog dijela zemlje u drugi.
Procenat se ne čini moža visok, ali treba imati u vidu da se radi o sumi od oko 70 milijardi eura godišnje koja se prebaci iz jednog dijela Njemačke u drugi svake godine.
Reforme i konkurentnost
Njemačka je bila primorana da u potpunosti prilagodi svoj ekonomski aparat novim izazovima i prijetnjama.
Njemačka je uspjela provesti reforme sa kojima se danas bori većina zemalja članica Evropske unije i šire. U zadnjih desetak godina znatno su smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja i naknade za nezaposlena lica, smanjeni su i doprinosi, te su na taj način rasterećeni poslodavci, revidirana je i prilagođena legislativa koja se tiče tržišta rada, pomjerena je granica odlaska u penziju, itd.
Istovremeno, Vlada je provela određeni broj strukturalnih reformi i investiranja u pojedine sektore koji su danas učinili cijelu njemačku industriju konkurentijom (značajna ulaganja su otišla u obrazovanje, nauku i istraživanje).
Na taj način su 2005. godine njemačke kompanije bile spremne kvalitetno odgovoriti ogromnoj potražnji, koja je krenula prvenstveno iz Kine i ogromnom apetitu i narudžbama za njemačkim luksuznim automobilima.
Pokazana inteligencija donosioca odluka i ključnih aktera njemačke ekonomije se ogleda upravo u anticipaciji, jer Njemačka nije čekala dužničku krizu iz 2009 godine, niti da bude na rubu bankrota, da bi provela ispravne i kvalitetne ekonomske reforme sa dugoročno pozitivnim posljedicama. I upravo je to ono što je razlikuje od većine drugih zemalja.
Iako njemačke kompanije nisu direktno pretrpile previše negativnih posljedica, one i dalje ostaju izložene ranjivosti njihovih ekonomskih partnera iz drugih zemalja EU-a, u kojima je potražnja oslabila u 2012 godini.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
Naravno, fleksibilnije tržište rada i lakši uvjeti za angažovanje i otpuštanje radne snage, kao što je slučaj u Njemačkoj, imaju i drugu, manje svijetlu, stranu medalje.
Danas, 15,6 posto Nijemaca, što predstavlja 12,6 miliona osoba, živi ispod praga siromaštva u toj zemlji (940 eura) što je veoma blizu prosjeku navedenog indikatora za sve članice Evropske unije (16,4 posto).
Ideološke promjene
Došlo je do značajnog rasta nejednakosti među radnom snagom, posebno u sektoru usluga, gdje se povećao broj radnih mjesta sa niskim primanjima.
Jedna od karakteristika njemačke ekonomije jeste i rast plaća, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
Očekuje se da će rast plaća potrajati cijelu tekuću deceniju, jer polako raste, odnosno vraća se, pregovaračka moć sindikata i radnika uslijed demografskih karakteristika Njemačke i nedostatka nekoliko profila radnika.
Dolazi i do određenih ideoloških promjena koje postaju bliže ljevičarskim težnjama i ekonomskom modelu, jer nakon dugog niza godina tokom kojeg je rast plaća bio zaleđen, radnici i sindikati danas traže sve više i žele postepeno nadoknaditi ono što smatraju da im privrednici i država duguju po pitanju kvaliteta života ili kupovne moći.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti. Ekonomski rast će i dalje biti veoma ovisan izvozu, a ukoliko situacija ostane kakva jeste, njemačka ekonomija sada nema posebnih razloga za brigu, za razliku od većine drugih članica Evropske unije.
hej ribolovac njemackoj uopce ne treba rast proizvodnje . neka bude 0 . a sada reci koliko iznosi njemacka proizvodnja .u novcu . koliko proizvedu , koliko izvezu na strana i i prodaju na domacem trzistu . reci koliki je bruto nacinalni dohodak , koliko ima zaposlenih , koliko ima nezaposlenih . koliko zarudjuju ovi sto rade a koliko dobivaju ovi sto ne rade ( nakanada za nezaloslenost i koliko traje ) a koliko dobivaju socijalni slucajevi i koliko ih . Koliko njemacka uplacuje u UN ( najvise na svijetu ) itd .parangal_ wrote:cuj imam li izvor.SaraFina wrote:@parangal,
Imaš kakav relevantan izvor tome?
Moze i na njemačkom ili engleskom jeziku, ili ti kao samoprozvani stručnjak si baš odredio tu " brojku"
Onda ćemo nastaviti o znanju i diskreditaciji.
Vazi?
sta je ovo?
But with Germany, Europe’s manufacturing powerhouse, growing by just 0.1% in the third quarter, the eurozone economy appears to be faltering.
A European Central Bank (ECB) survey showed that inflation would remain at worryingly low levels before picking up slightly next year. The annual inflation rate in the eurozone was near a five-year low of 0.4% in October and the ECB expects a rate of 0.5% for 2014 – well below the target of close to 2%.
http://www.theguardian.com/world/2014/n ... 20-warning
a sta je ovo?
Europe's largest economy eked out 0.1 percent growth from the previous three months following a revised 0.1 percent fall in the second quarter, the German statistics office said on Friday.
http://www.reuters.com/article/2014/11/ ... edType=RSS
nemoj me vise pitat da ti radim search kad valjda sama to mozes ako znas engleski.
nije . nego sa srpske krstarice i nezavisnih iz genocidnog entiteta . oni su strucnjaci za sve . a posebno za uspon rusije a pad njemacke .parangal_ wrote:Nomo wrote:Sa ekonomskim indikatorima u odličnom stanju, Njemačka je danas jedan od vrlo rijetkih evropskih izuzetaka ekonomskog razvoja koji počiva na visokoj konkurentnosti izvozno orijentisanih kompanija.
Prednost njemačkih izvoznika se zasniva, prije svega, na kvalitetu proizvoda, a ne na niskoj cijeni, i značajan doprinos izvoza rastu njemačkog bruto društvenog proizvoda (BDP) je i učinio da Njemačka danas ima jedan od najvećih godišnjih BDP-a po stanovniku, da ima izuzetno niske stope inflacije i nezaposlenost, te da i dalje predstavlja željenu destinaciju miliona radnika širom svijeta.
Njemačka nastavlja biti ekonomski model Evropske unije (EU), koji je iznimka načinu funkcionisanja većine drugih zemalja članica.
Rast primanja
Za razliku od većine zemalja koje svoj ekonomski rast ostvaruju rastom izvoza, Njemačka uspijeva od 2010. godine imati ekonomski rast koji je, pored izvoza, izuzetno podstaknut i od strane domaće potražnje.
Štaviše, od 2011. godine, nakon gotovo decenijske pauze, plaće počinju rasti u Njemačkoj, što je posebno primjetno u industriji, koja čini 23 posto njemačkog BDP-a, što je čak dva puta više nego naprimjer u Francuskoj.
Industrija je osnovica njemačke ekonomije i tako značajna stopa udjela industrije u BDP-u objašnjava i važnost izvoza za njemačku ekonomiju. Tržišta za kvalitetne i specijalizirane proizvode njemačkih industrija se sve češće nalaze i izvan EU-a.
Konkurentnost njemačke ekonomije se zasniva na nekoliko principa i karakteristika, koje odlično poznajemo i na Balkanu, naprimjer u automobilskoj industriji, a to su: kvalitet, pouzdanost, inovativnost.
Konkurentnost se zasniva i na mreži malih i srednjih preduzeća koja su posebno uspješna, efikasna i izvozno orijentisana.
Navedene karakteristike konkurentnosti dozvoljavaju Njemačkoj industriji da izbjegne konkurenciju po pitanju troškova, zahvaljujući vrhunskom kvalitetu proizvoda, što čak njemačkoj privredi dozvoljava da ima gotovo najveće plate u industriji, u odnosu na ostatak svijeta, te da primanja radnika dodatno povećava.
Njemačka industrija je uspjela učiniti da kriterij odabira većine njenih proizvoda bude upravo kvalitet, a ne cijena. Na taj način, značajan broj konkurenata iz zemalja u razvoju više nisu direktna prijetnja njemačkim kompanijama jer se bore primarno cijenom, a ne kvalitetom.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
U recentnoj istoriji, situacija nije uvijek bila ovako povoljna za njemačku industriju, jer su njemačke kompanije osamdesetih godina bile u velikim problemima zbog međunarodne konkurencije i gubile su tržišne bitke, a konkurentnost je bila počela da opada.
Tu je trebalo dodati, od devedesetih godina pa do danas, trošak spajanja tada Istočne i Zapadne Njemačke, koji i danas predstavlja preko 2,5 posto BDP-a Njemačke na godišnjem nivou, u vidu transfera iz jednog dijela zemlje u drugi.
Procenat se ne čini moža visok, ali treba imati u vidu da se radi o sumi od oko 70 milijardi eura godišnje koja se prebaci iz jednog dijela Njemačke u drugi svake godine.
Reforme i konkurentnost
Njemačka je bila primorana da u potpunosti prilagodi svoj ekonomski aparat novim izazovima i prijetnjama.
Njemačka je uspjela provesti reforme sa kojima se danas bori većina zemalja članica Evropske unije i šire. U zadnjih desetak godina znatno su smanjeni troškovi zdravstvenog osiguranja i naknade za nezaposlena lica, smanjeni su i doprinosi, te su na taj način rasterećeni poslodavci, revidirana je i prilagođena legislativa koja se tiče tržišta rada, pomjerena je granica odlaska u penziju, itd.
Istovremeno, Vlada je provela određeni broj strukturalnih reformi i investiranja u pojedine sektore koji su danas učinili cijelu njemačku industriju konkurentijom (značajna ulaganja su otišla u obrazovanje, nauku i istraživanje).
Na taj način su 2005. godine njemačke kompanije bile spremne kvalitetno odgovoriti ogromnoj potražnji, koja je krenula prvenstveno iz Kine i ogromnom apetitu i narudžbama za njemačkim luksuznim automobilima.
Pokazana inteligencija donosioca odluka i ključnih aktera njemačke ekonomije se ogleda upravo u anticipaciji, jer Njemačka nije čekala dužničku krizu iz 2009 godine, niti da bude na rubu bankrota, da bi provela ispravne i kvalitetne ekonomske reforme sa dugoročno pozitivnim posljedicama. I upravo je to ono što je razlikuje od većine drugih zemalja.
Iako njemačke kompanije nisu direktno pretrpile previše negativnih posljedica, one i dalje ostaju izložene ranjivosti njihovih ekonomskih partnera iz drugih zemalja EU-a, u kojima je potražnja oslabila u 2012 godini.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti.
Od 2005. godine do danas, stopa nezaposlenosti je rasla u većini zemalja članica EU-a, dok je u Njemačkoj spala sa 11,5 posto na manje od šest posto na početku 2013. godine. Ovako niska stopa nezaposlenosti je danas san velike većine svjetskih vlada.
Naravno, fleksibilnije tržište rada i lakši uvjeti za angažovanje i otpuštanje radne snage, kao što je slučaj u Njemačkoj, imaju i drugu, manje svijetlu, stranu medalje.
Danas, 15,6 posto Nijemaca, što predstavlja 12,6 miliona osoba, živi ispod praga siromaštva u toj zemlji (940 eura) što je veoma blizu prosjeku navedenog indikatora za sve članice Evropske unije (16,4 posto).
Ideološke promjene
Došlo je do značajnog rasta nejednakosti među radnom snagom, posebno u sektoru usluga, gdje se povećao broj radnih mjesta sa niskim primanjima.
Jedna od karakteristika njemačke ekonomije jeste i rast plaća, kako u privatnom, tako i u javnom sektoru.
Očekuje se da će rast plaća potrajati cijelu tekuću deceniju, jer polako raste, odnosno vraća se, pregovaračka moć sindikata i radnika uslijed demografskih karakteristika Njemačke i nedostatka nekoliko profila radnika.
Dolazi i do određenih ideoloških promjena koje postaju bliže ljevičarskim težnjama i ekonomskom modelu, jer nakon dugog niza godina tokom kojeg je rast plaća bio zaleđen, radnici i sindikati danas traže sve više i žele postepeno nadoknaditi ono što smatraju da im privrednici i država duguju po pitanju kvaliteta života ili kupovne moći.
Njemačka industrija će i dalje morati nastaviti biti veoma konkurentna na svjetskom tržištu ukoliko želi sačuvati stečene prednosti. Ekonomski rast će i dalje biti veoma ovisan izvozu, a ukoliko situacija ostane kakva jeste, njemačka ekonomija sada nema posebnih razloga za brigu, za razliku od većine drugih članica Evropske unije.
jel ovo sa klixa?
nego ti fataj na crva na parangal neces nista . 
Danguba wrote:Onako. Nesto kao hobi.
Politika jedne uredjene drzave trasiranja je na dugorocnim stazama i pojedinci su tu radi izvrsenja te politike. promjene su vrlo male i tesko ih je isposlovati.
U BiH kao neuredjenoj i nedovrsenoj zemlji jako je bitno ko je na vlasti radi tih trasiranja ALI ovakav nedovrsen sistem to ne dozvoljava.
U pravu si u jednoj stvari. Nije bitno ko je na vlasti i kakve namjere ima sve dok drugi imaju dijametralno suprotne stavove. nespremnost na kompromis i mogucnost blokade. Neko moze na sve pristati a drugi sve da blokiraju. na kraju i onaj sto pristaje kao da i nije pristao.
Zemlja apsurda.
Ceka se neko vrijeme da se interesi pokope i da zemlja krene naprijed. Nece biti bitno ko je na vlasti...ili cemo svi propasti onako ''kulturno i sa stilom''.
o čemu pričaš ti svega ti?Nomo wrote:sta je ribolovac . zaribo si . procitas negdje da je nesto poraslo za 0, 1 % i time mases kao zastavom a pojma nemas sta to konkretno znaci . kada treba napisati nesto iz glave na osonovu argumenta i cinjenica , kada treba nesto obrazloziti ni pomaketi .
srbija sutra moze imati rast proizvodnje za 300 % . sta joj je korist kada ona proiizvede 1000 eura a njemacka prizvede 800 000 0000 000 000 000 Eura pa i kada ima minus od 0, 1 posto ti gledaj koliko je to .
ti bas nista ne kontas...Nomo wrote:hej ribolovac njemackoj uopce ne treba rast proizvodnje . neka bude 0 . a sada reci koliko iznosi njemacka proizvodnja .u novcu . koliko proizvedu , koliko izvezu na strana i i prodaju na domacem trzistu . reci koliki je bruto nacinalni dohodak , koliko ima zaposlenih , koliko ima nezaposlenih . koliko zarudjuju ovi sto rade a koliko dobivaju ovi sto ne rade ( nakanada za nezaloslenost i koliko traje ) a koliko dobivaju socijalni slucajevi i koliko ih . Koliko njemacka uplacuje u UN ( najvise na svijetu ) itd .parangal_ wrote:cuj imam li izvor.SaraFina wrote:@parangal,
Imaš kakav relevantan izvor tome?
Moze i na njemačkom ili engleskom jeziku, ili ti kao samoprozvani stručnjak si baš odredio tu " brojku"
Onda ćemo nastaviti o znanju i diskreditaciji.
Vazi?
sta je ovo?
But with Germany, Europe’s manufacturing powerhouse, growing by just 0.1% in the third quarter, the eurozone economy appears to be faltering.
A European Central Bank (ECB) survey showed that inflation would remain at worryingly low levels before picking up slightly next year. The annual inflation rate in the eurozone was near a five-year low of 0.4% in October and the ECB expects a rate of 0.5% for 2014 – well below the target of close to 2%.
http://www.theguardian.com/world/2014/n ... 20-warning
a sta je ovo?
Europe's largest economy eked out 0.1 percent growth from the previous three months following a revised 0.1 percent fall in the second quarter, the German statistics office said on Friday.
http://www.reuters.com/article/2014/11/ ... edType=RSS
nemoj me vise pitat da ti radim search kad valjda sama to mozes ako znas engleski.
nekad davno radi poslaZašto vas zanim domaća politika?
