piupiu wrote: ↑08/06/2022 16:00
planamac wrote: ↑08/06/2022 15:17
Čini mi se da bi se ovo moglo svesti pod "zajednični nazivnik kao - Kolektivna solidarnost vs. Pojedinačno nadmetanje
Ideologija ljudskih prava išla je ruku pod ruku sa kapitalizmom, tj. situacijom u kojoj se sloboda prvenstveno zamišljala kao negativna sloboda: „sloboda od...!!!“ (Npr. sloboda od smetnji.)
Sad se nadmeću identitetarne grupice. Meni su u glavi uvijek neke čudne vizualizacije situacija, čini bi se da bi to današnje američko društvo pod mikroskopom bilo slično ponašanju virusa, nemam pojma, mene to sve asocira na neko djelovanje mikroba, podsvjesno, nesvjesno, bazično, u grupama... napadni, prožderi, podrigni, ispljuni, nastavi do sljedeće tačke.
Zar je feminizam 'sloboda od? Ja mislim upravo obrnuto - da je 'sloboda za'... rad, odluke, kretanje, izbor...
Čini mi se da, pored toga što vizualizacije uopšte olakšavaju objašnjavanje i razumijevanje neke pojave, ova koju si iznijela i baš je adekvatno i slikovito prikazala, izuzetno dobro opisuje
šta se i
kako dešava, rekao bih ne samo u američkom društvu, već i šire, haman pa globalno, tj. planetarno.
Jedino nedostaje, '
zašto?' (je to tako), ali, na prvu mi se čini da je to i nemoguće vizualizirati

što svakako nije neophodno da bi se na to pitanje barem pokušalo odgovoriti.
Čak bih rekao da se u ovom našem različitom poimanju 'slobode' (ja je opserviram i analiziram ne samo u okviru feminizma), da li je 'sloboda od' ili 'sloboda za' – nalazi put ka shvatanju ovog 'zašto'.
Elem, pokušaću da pojednostavim i objasnim.
Uzrok nemanja slobode/a, u ovom primjeru onih sloboda za koje se bori feminizam, tj. taj pokret, je u njenom oduzimanju od strane nekoga/nečega.
Uzrok ovog oduzimanja (uskraćivanja slobode) nekoga/nečega, hajmo reći društva ili nekih njegovih članova/dijelova (sve sa svojim normama po kojima se njegovi članovi upravljaju prilikom međusobnih odnosa) drugim dijelovima/članovima društva je konkurencija – koja je navela ljude da jedni na druge gledaju kao nešto od čega moraju biti zaštićeni i protiv koga se moraju boriti
Za slobodu, koja je
prije toga bila
Oduzeta, i u suštini je to pokušaj povratka
ODuzete slobode.
Ovo je istovremeno i odgovor na ono gore spomenuto zašto.
Znači, temeljni principi koji određuju kako (da) se odnosimo jedni prema drugima, ovdje je spomenuta (samo) konkurencija, su ono što nas prisiljava, tjera da se jedni s drugima borimo za neometano življenje na način kako to želimo (da slobodno živimo), odnosno, da oni koji su bili u toj borbi jači tu slobodu oduzmu od slabijih, pa onda, kada se stvore određeni uvjeti (ojača se)

, da se oni neslobodni pokušaju izboriti za slobodu koja im je prethodno bila oduzeta. A meni se čini da je upravo to na djelu kad je riječ (i) o feminizmu.