salik79 wrote: ↑19/04/2020 11:27
mO k3 wrote: ↑19/04/2020 11:13
salik79 wrote: ↑19/04/2020 11:10
Njemacki profesor ekonomije Stefan Homburg za WELT: "Zasto je njemacki lockdown pogresan - i zasto Svedska puno toga bolje radi" :
"Ukratko, zemlje kao sto su Svedska, Juzna Koreja, ili Tajvan su sa otklonom od lockdowna pametno postupile. Tamosnji virolozi su vodili stanovnistvo i politiku mirnom rukom kroz krizu, umjesto da ih kroz neprestane promjene smijera uznemiravaju. Korona je uspjesno amortizirana bez stete po osnovna ljudska prava i radna mjesta. Njemacka bi takvu politiku trebala imati kao uzor. "
https://www.welt.de/wirtschaft/article2 ... kdown.html
Moze c citav text da vamo kopiras?? ja cu ga prevesti , obecavam
Nema problema, hvala na nesebicnoj pomoci
In Europa konnten an Ostern nur die Schweden zur Messe oder zu einer größeren Trauerfeier gehen. Dort sind die Nachtclubs voll, die Geschäfte geöffnet, und die Kinder gehen zur Schule. Obwohl es keinen Lockdown gibt, ist die Zahl der registrierten neuen Corona-Infektionen auch in Schweden rückläufig. Wie ist das zu erklären?
Werfen wir zunächst einen Blick auf Deutschland. Die gemeldeten Neufälle, die den Infektionen verzögert folgen, sind schon seit drei Wochen rückläufig. Die Zahl der Todesfälle wiederum hat ein Plateau erreicht und sinkt nun auch.
Laut Fachliteratur vergehen zwischen Infektion und Tod durchschnittlich 23 Tage, und dieser Umstand ist sehr wichtig. Er bedeutet nämlich, dass die nicht direkt beobachtbaren Neuinfektionen ihren Höhepunkt viel früher erreicht haben als die Sterbefälle. Weil die geglättete Kurve der Sterbefälle ihr Maximum am 7. April annahm, wurde das Maximum der Neuinfektionen schon Mitte März erreicht – und damit vor dem Lockdown, der am 23. März beschlossen wurde und am Tag darauf in Kraft trat.
Umgekehrt formuliert kann sich der Lockdown infolge der genannten Verzögerung in den bisherigen Sterberaten noch gar nicht zeigen; er wird frühestens Mitte April sichtbar. Der Rückgang von Neuinfektionen und Sterbefällen hat nichts mit dem Lockdown zu tun, sondern mit dem natürlichen Verlauf jeder Epidemie und natürlich den ergriffenen konventionellen Abwehrmaßnahmen wie Hygiene, Testung und Quarantäne.
Schwedens Zahlen unterstreichen die Richtigkeit dieser These. Auch dort nahm die Zahl der täglichen Todesfälle erst zu, dann sank sie. Trotz des Verzichts auf einen Lockdown: von „exponentiellem“ Wachstum bei den Todesfällen keine Spur.
Zwar verzeichnet Schweden eine höhere sogenannte Fallsterblichkeit als Deutschland, doch sind seine Krankenhäuser keineswegs überlastet, und darauf kommt es an. Zudem werden in Schweden am Anfang der nächsten Virensaison mehr Menschen immun sein als in Deutschland. Insgesamt erscheint die schwedische Politik sehr rational und unaufgeregt.
In Deutschland stritt man das Problem zunächst ab, behauptete dann, Deutschland sei gut gerüstet und veranlasste den Export von Gesichtsmasken nach China. Am 20. März aber, als das Coronavirus in China und Südkorea längst eingedämmt war, mit Sterblichkeiten von deutlich weniger als 0,001 Prozent der Bevölkerung, wartete das Robert Koch Institut (RKI) plötzlich mit Szenarien auf, die mindestens 300.000 deutsche Todesfälle voraussagten. Drei Tage später folgte der Lockdown-Beschluss. Bisher sind in Deutschland rund 3000 Menschen mit Covid19-Diagnose verstorben, und diese Zahl wird kaum noch wesentlich steigen.
Der gigantische Vorhersagefehler des RKI hat, um den zentralen Punkt zu wiederholen, nicht das geringste mit dem Lockdown zu tun, weil dessen Wirkungen erst Mitte April in den Sterberaten sichtbar werden können.
Ursprünglich wollte Deutschland eine Überlastung der Krankenhäuser vermeiden, und am 28. März versprach Bundeskanzlerin Angela Merkel in ihrem Podcast, der Lockdown könne beendet werden, sobald die Verdopplungszeit (also die Zeit, in der sich die gemeldeten Fälle verdoppeln), in Richtung zehn Tage wachse.
Diese Zielmarke war rasch erreicht, weshalb Kanzleramtschef Helge Braun nachschob, wünschenswert seien zehn bis vierzehn Tage. Inzwischen beträgt die Verdopplungszeit mehr als 30 Tage. Der Lockdown besteht indes weiterhin.
Gegen den Kurswechsel des RKI sprechen drei Gründe
Und warum? Weil RKI und Politik den Indikator gewechselt haben und nunmehr die Reproduktionszahl hervorheben. Anders als die direkt messbare Verdopplungszeit hängt diese aber von unbekannten Faktoren ab; sie ist schlicht nicht überprüfbar.
Eine Reproduktionszahl von Eins bedeutet, dass die gemeldeten Neuinfektionen stabil bleiben. In seiner Pressekonferenz vom 3. April erklärte RKI-Chef Lothar Wieler, der Wert Eins sei erreicht, das „wisse man“. Ohne Aufmerksamkeit zu erregen fuhr Wieler fort, er wolle die Reproduktionszahl künftig auf Werte unter Eins drücken. Damit ersetzte das RKI das Eindämmungsziel durch ein Ausrottungsziel.
Obwohl das Institut nach abermaligem Wechsel der Berechnungsmethode inzwischen wieder höhere Werte meldet, muss man diesem Kurswechsel aus drei Gründen grundsätzlich widersprechen.
Erstens ist es nicht sinnvoll, jeden einzelnen Sterbefall infolge einer Coronainfektion zu eliminieren. In Anbetracht unzähliger Verkehrs-, Arbeits- und Freizeitunfälle müsste man dann nämlich alle menschlichen Aktivitäten untersagen.
Zweitens sinkt beim Ausrottungsziel die Zahl derjenigen Personen, die trotz Infektion gesund bleiben und anschließend immun sind. Will man zum Start der nächsten Virensaison einen neuen Lockdown? Jedes Jahr?
Drittens müssen Sterbefälle mit Coronadiagnose gegen andere Sterbefälle aufgerechnet werden, die erst durch den Lockdown entstehen. Wer zählt die Menschen, die wegen verschobener Operationen gestorben sind, obgleich die vorhergesagte „Coronawelle“ nie kam und auch nicht kommen wird? Wer zählt die Suizide, die erfahrungsgemäß schon bei leichten Rezessionen zunehmen? Und wer bedenkt, dass eine marode Volkswirtschaft auf Dauer auch im Gesundheitssystem kürzen muss?
Zusammengefasst haben Länder wie Schweden, Südkorea oder Taiwan mit ihrem Verzicht auf Lockdowns klug gehandelt. Die dortigen Virologen führten Bevölkerung und Politik mit ruhiger Hand durch die Krise, statt sie durch ständige Kurswechsel zu verunsichern. Das Coronavirus wurde ohne Schaden für Grundrechte und Arbeitsplätze erfolgreich eingedämmt. Deutschland sollte sich diese Politik zum Vorbild nehmen.
Professor Stefan Homburg ist Direktor des Instituts für Öffentliche Finanzen an der Universität Hannover.
Nadam se da ces uspjeti jos danas sve prevesti, da forumasi imaju priliku procitati nesto pametno, a komplet prevedeno.
Prevod Google Translate>
U Evropi su samo Šveđani mogli na Uskrs otići na misu ili na veliku pogrebnu službu. Tamo su noćni klubovi puni, prodavnice su otvorene i djeca idu u školu. Iako nema zaključavanja, u Švedskoj bilježi pad broja registrovanih novih koronskih infekcija. Kako se to može objasniti?
Pogledajmo prvo Njemačku. Prijavljeni novi slučajevi koji prate infekcije kasne već tri sedmice u opadanju. Broj umrlih dostigao je visoravan i sada opada.
Prema literaturi, u prosjeku je 23 dana između infekcije i smrti, a to je veoma važno. To znači da su nove infekcije koje nije moguće direktno uočiti dostigle svoj vrhunac mnogo ranije od smrti. Budući da je izglađena krivulja smrti dosegla svoj maksimum 7. aprila, maksimum novih infekcija dosegnut je sredinom marta - i tako prije zaključavanja, za koje je odlučeno 23. marta i stupila na snagu sljedećeg dana.
Suprotno tome, zaključavanje se još ne može pojaviti u prethodnim stopama smrti zbog spomenutog kašnjenja; biće vidljivo najranije sredinom aprila. Pad novih infekcija i smrtnih slučajeva nema nikakve veze sa zaustavljanjem, već s prirodnim tokom svake epidemije i, naravno, konvencionalnim preduzetim merama, kao što su higijena, testiranje i karantena.
Švedski brojevi podvlače tačnost teze. I tamo se broj svakodnevnih smrti prvo povećavao, a zatim smanjivao. Uprkos odustajanju od zaustavljanja: nema znakova „eksponencijalnog“ rasta smrtnih slučajeva.
Švedska ima višu takozvanu stopu smrtnosti od Njemačke, ali njene bolnice nikako nisu preopterećene, i to je važno. Pored toga, više ljudi će biti imun u Švedskoj na početku sljedeće sezone virusa nego u Njemačkoj. Sve u svemu, švedska politika deluje vrlo racionalno i neizbežno.
U Njemačkoj je problem prvo bio odbijen, zatim se tvrdilo da je Njemačka dobro opremljena i potaknuo je izvoz maski za lice u Kinu. Međutim, 20. marta, kada se virus corone u Kini i Južnoj Koreji dugo zadržavao, stopa smrtnosti znatno niža od 0,001 posto stanovništva, Institut Robert Koch (RKI) iznenada je smislio scenarije koji su predviđali najmanje 300.000 njemačkih smrti. Odluka o zaključavanju uslijedila je tri dana kasnije. U Njemačkoj je do sada umrlo oko 3000 ljudi s dijagnozom Covid19, a taj će se broj teško povećati.
Gigantska pogreška predviđanja RKI-a, da ponovimo središnju točku, nema nikakve veze sa zaključavanjem, jer se njegovi efekti mogu vidjeti tek u stopama smrtnosti sredinom aprila.
Njemačka je prvobitno željela izbjeći preopterećenje bolnica, a 28. ožujka kancelarka Angela Merkel u svom je podcastu obećala da će se zaključavanje moći završiti čim vrijeme udvostručenja (tj. Vrijeme u kojem se prijavljeni slučajevi udvostruče) naraste prema deset dana .
Taj je cilj brzo postignut, zbog čega je kancelar Helge Braun dodao da je poželjno deset do četrnaest dana. Vrijeme udvostručavanja sada je više od 30 dana. Međutim, zaključavanje se nastavlja.
Tri su razloga protiv promjene smjera RKI
I zašto? Jer RKI i politika su promijenili pokazatelj i sada ističu broj reprodukcija. Za razliku od izravno mjerljivog vremena udvostručenja, to ovisi o nepoznatim faktorima; to jednostavno nije provjerljivo.
Broj reprodukcije jedan znači da prijavljene nove infekcije ostaju stabilne. Na konferenciji za štampu 3. aprila, šef RKI-ja Lothar Wieler izjavio je da je vrijednost jedna dostignuta, to "znate". Ne privlačeći pažnju, Wieler je nastavio da u budućnosti želi smanjiti broj reprodukcija na vrijednosti ispod jedan. RKI je na taj način zamijenio cilj zaštite s ciljem istrebljenja.
Iako institut ponovo izvodi veće vrijednosti nakon što ponovno promijeni metodu izračuna, postoje tri razloga za prigovor ovoj promjeni kursa.
Prvo, nema smisla uklanjanje svake smrti od infekcije corone. S obzirom na bezbroj nezgoda u prometu, poslu i odmoru, sve ljudske aktivnosti tada bi morale biti zabranjene.
Drugo, cilj istrebljenja smanjuje broj ljudi koji ostaju zdravi uprkos infekciji i kasnije su imuni. Želite li novo zaključavanje na početku sljedeće sezone virusa? Svake godine?
Treće, smrti sa koronskom dijagnozom moraju se započeti sa drugim smrtovima koje nastaju samo nakon zaključavanja. Ko broji broj ljudi koji su umrli uslijed odgođenih operacija, premda predviđeni "koronski val" nikada nije došao i nikada neće doći? Ko broji samoubojstva za koja se pokazalo da se iskustvo povećava blagom recesijom? A tko smatra da se raspadnuta ekonomija također mora dugoročno smanjiti u zdravstvenom sustavu?
Ukratko, zemlje kao što su Švedska, Južna Koreja i Tajvan postupile su mudro u nedostatku zaključaka. Tamo su virolozi neprestano vodili stanovništvo i politiku kroz krizu, umjesto da ih ometaju stalnim mijenjanjem smjera. Virus corone uspješno je obuzdan bez štetnih osnovnih prava i radnih mjesta. Njemačka bi tu politiku trebala uzeti kao primjer.
Profesor Stefan Homburg direktor je Instituta za javne finansije na Univerzitetu u Hanoveru.