Redakcija najuglednijeg i najprofesionalnijeg visokotiražnog dnevnog lista Dnevni Avaz objavljuje ekskluzivni intervju sa agilnim i energičnim mladim ministrom prometa i komunikacija
Damirom Dodikom ,inače bivšim uglednim načelnikom opštine Novi Grad, mjesta na granici sa Republikom Srbijom.
Pored dokazanog patriotizma i smisla za stari duh sarajevske ulice, ovaj "stranački lav" je čitavih osam godina uspješno vodio najmnogoljudniju opštinu u BiH, i od nje napravio cvijet socijaldemokratskog urbanog razvoja- od renomiranog ugostiteljstva u caffeu
Princeza do pomoći uspješnoj lokalnoj auto-firmi da svojim doprinosom Stranci postane još bolja. Tako je
Damir Vasić udario trajne temelje podmlađivanju Partije, plastično pokazujući svojim primjerom kako se treba i mora raditi na političkoj sceni.
Ganutljiv je onaj dio intervjua gdje, na izgled hladnokrvni Damir, pominje svog druga
Željka Izetbegovića, a novinar je primjetio drhtav glas i sjetu u oku. Svim obožavaocima lika i djela ovog popularnog političara je tako još jednom dokazano da ovaj mladi čovjek ima emocije i za druge stvari, a ne samo za razvoj Partije i auto-biznisa.
Damir Mandal, SBB BiH
Oni koji blokiraju upostavu vlasti u Federaciji BiH i BiH pokazuju da im uopšte nije stalo do prosperiteta zemlje i da su se uvijek borili samo za svoje fotelje, te da iz ne interesira šta će biti s državom, kazao je u intervjuu za "Dnevni avaz" Damir Lagumdžija, državni ministar prometa i komunikacija te potpresjednik SDP-a.
Damir Čović za naš list otvoreno govori o Željku Komšiću, političkoj situaciji u BiH, gradnji Pelješkog mosta, dogovoru o granici s Hrvatskom...
Kako komentirate istupanje gospodina Željka Komšića iz SDP-a i njegove argumente zbog kojih je to uradio?
- Kada je riječ o Željku Komšiću, teško je ne biti subjektivan i njegov odlazak tumačiti hladno, pragmatskim političkim rječnikom. Željko je moj prijatelj, čovjek s kojim smo se svi mi u SDP-u godinama borili za isti cilj, cjelovitu i multietničku BiH, BiH u kojoj će svi narodi i građani biti ravnopravni.
Za to smo se borili i u ratu, drugačijim, političkim sredstvima i u miru. Možda je Željko na tom putu, u toj borbi, postao nestrpljiv i procijenio da postoji brži način da se ostvari ono što nam jeste zajednički cilj. Možda nije mogao da se pomiri s nakaradnim okvirom koji nam je dao Dejtonski mirovni sporazum. To su stvari o kojima mogu samo nagađati, jer odluka je ipak njegova i ja je, iako mi je lično žao što se to desilo, uvažavam.
Također, uvažavam i argumente kojima je tu odluku obrazložio, ali uvažavam i trenutnu političku realnost u BiH i znam da je pred nama mukotrpan proces i da moramo biti strpljivi. Da u BiH sve zavisi samo od SDP-a ne bi bilo instrumenata koji koče ovu državu na putu ka EU, i svaka bi presuda, poput presude Sejdić-Finci, bila integralni dio evropskog ustava BiH. Naš izbor političkih partnera je rezultat biračke volje građana, ali i nametnutih dejtonskih rješenja. To je razlog što mi jedino s njima možemo dogovarati i pregovarati o rješenjima koja će doprinijeti napretku BiH.
Sasvim je normalno da svaki član SDP-a ima svoje mišljenje ili stav o nekom pitanju i da ga iznese i brani argumentima. U situaciji kada se donosi neka odluka, a bilo ko od nas se nije slagao s većinskim mišljenjem nalazili su se sigurno svi članovi SDP-a. U takvoj situaciji sam se i sam nalazio mnogo puta i nije mi palo napamet da napuštam partiju. Zato i postoje organi partije da svi iznesu slobodno svoje mišljenje i argumente, a usvoji se ono šta odluči većina.
Dakle, SDP nije partija jednog lica nego partija u kojoj se demokratski donose odluke na sjednicama svih organa pa tako i Predsjedništva ili Glavnog odbora.
Kako će, i hoće li to utjecati na politiku i evenutalno na popularnost SDP? Kako će utjecati na političku situaciju u BiH?
- Izborni rezultat koji je Željko Komšić kao SDP-ovac ostvario 2010. godine mora se respektovati. On jeste dokaz njegove popularnosti, jeste odraz uvažavanja njegovih i političkih stavova od strane birača. Naravno, da odlazak ličnosti s takvim izbornim legitimitetom predstavlja gubitak za bilo koju stranku, pa i SDP.
Ono što sada mogu reći je da se politika SDP-a neće mijenjati. Bit će to politika zbog koje je Komšić godinama i bio sa nama. I ciljevi koje želimo ostvariti ostaju isti. Siguran sam da će to naši birači u potezima koje ćemo vući i prepoznati i da će SDP, ako ne biti korak ispred, onda bar ostati na izbornim rezultatima od prije dvije godine.
Mi smo tek na pola izbornog ciklusa, na pola mandata kao dio vladajuće koalicije. Dosta posla je urađeno, ali još puno toga trebamo uraditi kako bi biračima koji su nam dali glas pokazali i dokazali da nisu pogriješili. S Komšićem bi taj posao bio lakši, a sad kad nije s nama mi nećemo odustati i nećemo stati. Moj drug Željko Komšić i dalje će obavljati funkciju člana Predsjedništva BiH i ne sumnjam da će to raditi kao i dosad.
SDP je, ipak, stranka koja se godinama dokazivala i koja nije ni u prošlosti zavisila od pojedinaca, a ne smije to ni u budućnosti, bez obzira ko oni bili.
Kakav je odnos članova rukovodstva SDP-a prema Komšiću, jesu li tačne njegove tvrdnje da su mu je "svašta nagovoreno"?
- Svi mi iz SDP-a želimo Komšiću lični i poslovni, pa i politički uspjeh ako odluči da krene ili sam ili s nekom drugom opcijom u budućnosti. Željko je naš prijatelj, naš saborac. Lično ću ga uvijek tako doživljavati, a nadam se i svi ostali iz SDP-a. Neću, a vjerujem da to neće ni ostali, da Željka posmatram kao neprijatelja. I dalje ćemo, on kao član Predsjedništva BiH, a mi kao vladajuća stranka, vjerujem na obostrano zadovoljstvo, raditi na ostvarenju zajedničkih ciljeva.
U budućnosti mi ćemo možda biti i rivali u nekoj političkoj utakmici, ali ćemo, nadam se, uvijek težiti istom cilju. Željko je u srcu SDP-ovac, kao i ja, kao i Lagumdžija, i trenutni nesporazumi nisu razlog za potpuni razlaz, ni ljudski, ni prijateljski, ni politički. Možda je tokom te sjednice Predsjedništva SDP-a i bilo emotivnih diskusija što je i normalno među prijateljima. Ali uvjeravam vas, što možete provjeriti s bilo kim ko je prisustvovao, nije bilo uvreda niti će ih biti u budućnosti posebno ne prema Komšiću.
Komšić je navodno istupio zbog sporazuma SDP-a i HDZ-a o provedbi presude Suda za ljudska prava u slučaju Sejdić - Finci. Pojedinci su kazali da taj sporazum vodi ka nacionalnoj podjeli BiH. Kako Vi gledate na to?
- SDP je bio i ostao jedina politička opcija, stranka koja je tokom proteklih 20 godina istrajavala na konceptu multietničke, građanske BiH. Nakon te dvije decenije, nakon izbornih rezultata ostvarenih zbog istrajavanja na tom kursu, spočitavati SDP-u da radi na podjeli BiH je više nego suludo.
Nije SDP pravio Vašingtonski i Dejtonski sporazum, nisu Republika Srpska niti Federacija BiH nastali voljom SDP-a, nije SDP umjesto povratka zagovarao stvaranje etničkih teritorija. Mi smo, nažalost, naslijedili stanje koje je unazadilo BiH kao rezultat dugogodišnje loše politike prisvajanja vlastitog naroda i teritorija bez ikakve vizije ekonomskog razvoja, te nam je zadaća sada pokušati to ispraviti i brinuti prioritetno o zapošljavanju i izlasku iz duboke krize, uvažavajući ono što imamo.
Odgovorno tvrdim da je predloženo rješenje bolje od postojećeg i sumnjam da to Komšić ne zna. Predloženo rješenje trenutno nema alternativu i uslov je za kredibilnu aplikaciju za kandidatski status BiH u Evropsku uniju. Provedba odluke suda u slučaju "Sejdić-Finci" samo je dio alata za dostizanje pravog cilja, a to je Evropska unija i pokretanje unutrašnjih reformi u društvu. To smo obećali građanima i to je naš cilj koji nastojimo dostići političkim sredstvima.
U sadašnjoj situaciji najlakše bi bilo odlučiti se na radikalne poteze i kratkoročno pridobiti naklonost građana. Politika "sve ili ništa" uvijek u ovoj zemlji značila je ništa, mi ne želimo varati ljude. Niko neće imati koristi od vraćanja u prošlost, mi se moramo dogovarati kako bi nam bilo bolje a ne gore.
Kako gledate na blokade kada je riječ o uspostavi vlasti, u skladu s novom većinom, na nivou Federacije BiH i BiH?
- Očito, nekima u BiH nije jasno da vlast nije vječna. Ti pojedinci, ali i stranke iz kojih dolaze, nisu savladali ni osnovne postulate demokratije. Vlast se dobija na osnovu volje birača i političari tu volju i većinu proisteklu iz nje moraju uvažavati. Protivnici nove parlamentarne većine samo pokazuju da tu volju birača ne poštuju i da im je jedino stalo do očuvanja privilegija u kojima su godinama uživali i zbog kojih su BiH gurnuli u tešku i političku i ekonomsku situaciju.
Oni čine sve kako bi i dalje u mraku i neizvjesnosti držali cijelu zemlju, jer su tako navikli vladati. Sada se vidi da im uopšte nije stalo do prosperiteta BiH i da su se uvijek borili samo za svoje fotelje, a šta će biti s državom to ih uopšte ne interesuje. SDP zajedno s novom parlamentarnom većinom istrajat će na demokratskim promjenama. To će se dogoditi bez obzira što se SDA grčevito bori i uz to podmeće i služi se brutalnim neistinama kako bi sačuvali samo svoje fotelje.
Vijeće ministara praktično je blokirano jer nije došlo do njegove rekonstrukcije, a ranija većina više ne postoji. Ustavni sud će se o ovome izjasniti tek najesen. Kako će dotad funkcionirati Vijeće ministara i uopšte vlast na državnom nivou?
- Trenutno stanje može se posmatrati i kao neka vrsta tehničkog mandata. Teško se može očekivati da trenutni saziv Vijeća ministara može donositi bilo kakve strateške odluke, s obzirom da unutar njega još uvijek imamo tzv. slijepe putnike. Mi smo u fazi vegetiranja, formalno sve je u redu, a taj privid sve lošijim materijalnim položajem plaćaju građani.
U SDA bi napokon morali shvatiti kome isporučuju račun i ko će platiti njihovu borbu za privilegije i fotelje. To su penzioneri, radnici, armija nezaposlenih koja čeka svoju šansu, biznismeni čiji poslovi su dovedeni u pitanje. Vjerujem da će takva politika SDA žestoko biti kažnjena već na predstojećim lokalnim izborima.
Hoće li, usljed činjenice da pojedine stranke blokiraju uspostavu vlasti u BiH i FBiH, i samim tim funkcioniranje
države, biti ugrožen evropski napredak BiH?
- Naravno, i to je u direktnoj vezi. Mi pred sobom imamo prvenstveno obaveze iz Mape puta na koje su se obavezali lideri sedam stranaka na sastanku održanom krajem juna u Briselu. U Briselu je bio i lider SDA. I oni su se obvezali na ispunjenje uslova do 31. avgusta. Nažalost, nakon toga pokazuju svoju dvoličnost i tradicionalnu nedosljednost, te nastavljaju s blokadama. Ovaj put to neće proći, niko nema pravo ugroziti evropski put koji je tako potreban našoj zemlji i svakom njenom čovjeku.
Mi jesmo u malom zaostatku zbog opstrukcija koje dolaze prvenstveno iz SDA. No, ni SDA ni bilo ko drugi nas neće spriječiti da istrajemo i što više probližimo BiH Evropskoj uniji. Nova parlamentarna većina je sposobna da taj cilj ostvari i da nadoknadi štete nastale u ovih nekoliko mjeseci, ali i u prethodnih 20 godina kada je SDA suvereno vladala našom zemljom.
Pod kojim uvjetima će BiH dozvoliti gradnju neumskog koridora koji bi povezao dva dijela Hrvatske, i kad se očekuje njegova gradnja?
- Koridor u neumskom zaleđu bio je izraz dobre volje BiH da omogući ispunjenje uslova koji su stavljeni pred Hrvatsku njenim ulaskom u EU. Hrvatskoj je potrebno da ima fizičku vezu dubrovačke regije s ostatkom države i mi ćemo, u interesu dobrosusjedskih odnosa, nastojati da im omogućimo ispunjenje tog uslova.
Pri tome, naravno, moraju se uvažavati i interesi BiH i ne smije se Neum dovesti u izolaciju. Ničim ne mislimo uslovljavati Hrvatsku iako smo jako zainteresirani konačno riješiti pitanje neometanog korištenja luke Ploče zbog značaja za razvoj bh. privrede. Mislim da su to stvari oko kojih se Hrvatska i BiH mogu dogovoriti.
U Hrvatskoj se ponovo govori o gradnji Pelješkog mosta. Hoće li BiH dozvoliti njegovu gradnju, i koji su naši uvjeti? Postoji li mogućnost da interesi BiH budu ugroženi?
- Uslovi BiH su poznati: ne smije biti ugrožen slobodan pristup moru iz Neumskog zaljeva. Bez sporazuma o granicama i poštovanja UN konvencije o pravu na korištenje mora nema gradnje Pelješkog mosta. Svi moraju shvatiti da suvenitet BiH mora biti poštovan, u suprotnom postoji problem. Hoće li ili neće biti građen Pelješki most ne odlučuje BiH nego Vlada Hrvatske uz neophodnu saglasnost BiH.
Oni trebaju procijeniti da li im se to isplati, ali i kao buduća članica EU moraju poštovati više ne samo svoja, već dominantno međunarodna pravila. Sumnjam da je zvaničnom Zagrebu, sada kad je jednom nogom praktično u EU, potreban međugranični spor. Baš kao što ni nama ne treba protivnik koji bi nas kočio na putu ka EU. Hrvatska zna koju cijenu je platila u slučaju Piranskog zaljeva i takav novi slučaj na ovom prostoru nikom nije potreban. Dogovor i međusobno uvažavanje bolja je opcija od svega toga.
Malo nas dijeli od finaliziranja dogovora s Hrvatskom
Spekulira se da je Hrvatska pristala da ratificira sporazum o granici s BiH kod Neuma, kojim bi vrh poluotoka Klek te Veliki i Mali školj pripali BiH, a da im zauzvrat dozvolimo gradnju koridora? Ima li istine u ovim tvrdnjama?
- Ne posjedujem informacije te vrste, granica je posebno pitanje i ono je u nadležnosti međudržavnog vijeća i vlada dviju zemalja te parlamenata. Postoji dogovor iz 1999. godine koji Hrvatski sabor nikad nije ratificirao. Praktično nas veoma malo dijeli od finaliziranja ali naglašavam ovo pitanje nema nikakvu vezu s odlukom o koridoru.
Staviti tačku na slučaj "Trajkovski"
Delegacija Makedonije zatražila je da se sprovede nova istraga o smrti bivšeg predsjednika te zemlje Borisa Trajovskog, na što ste Vi načelno pristali. Kakva je dalja procedura i šta očekujete da će biti rezultat istrage?
- I BiH i Makedoniji je potrebno da se konačno stavi tačka na slučaj ove tragedije. Misterije i teorije navodnih zavjera nisu potrebne nijednoj državi. Mi želimo nastaviti prijateljske odnose s Makedonijom i spremni smo, u skladu s našim mogućnostima, u obostranom interesu, sarađivati. Ukoliko dođe do nove istrage očekujem da ona konačno utvrdi šta se desilo. Koliko to želi Makedonija, vjerujte da u istoj mjeri to želi i BiH.
*
Intervju sa najuglednijeg portala prenio @dr.gog, Ured za koordinaciju medija Bolje budućnosti