n+1 wrote: ↑14/06/2023 23:16
Pa, kako smo već gore konstatovali, besmisleno je gledati kolike su nominalne cijene hrane u BiH i Njemačkoj, a onda izvoditi iz toga zaključke gdje je jeftinije živjeti. Prvo, zato što hrana nije jedini trošak, a drugo, kako je kolega darious i naglasio, jer se ne uzima u obzir kupovna moć stanovništva.
Međutim, besmisleno je i ovo što je kolega darious napravio, a to je da cijene hrane stavlja u odnos sa prosječnom platom. Zato što, ponovo, hrana nije jedini trošak. Možda je hrana Švabi, lupam, 10% prosječne plate, a nama 30%, ali Švabi je renta 50%, a nama 30%. Izmišljam brojke radi poente. Uz to, ista dobra i usluge često koštaju različito u različitim zemlja, nešto što su ekonomisti rano uvidjeli kao problem komparacije.
Zbog toga, kad govorimo o cijenama i trošku života, koristimo reprezentativnu košaru dobara, koja sadrži prosječne cijene hrane, rente, goriva, odjeće, i tako dalje. Iz takve korpe onda se kreiraju cjenovni indeksi. Najpoznatiji je ovaj koji sam spomenuo, CPI (Consumer Price Index) koji prati kretanje cijena reprezentativne košare dobara kroz vrijeme, pa nam omogućava da kažemo da li je život u nekoj zemlji poskupio, i koliko.
Međutim, uz određene modifikacije, polazeći od iste košare dobara, moguće je napraviti indeks koji će posmatrati koliko je život skup u jednoj zemlji u odnosu na drugu. Po principu: ako u BiH za stotinu maraka mogu kupiti to i to, koliko jeftinije ili skuplje ću proći u Njemačkoj ako kupim iste stvari. To se radi kroz PPP (Purchasing Power Parity) metodologiju, a u čije detalje sada ne moramo ulaziti, ali koji uvažava činjenicu da u različitim državama postoje drugačije valute, te da ista dobra i usluge često imaju različite cijene, čak i nakon konverzije valute.
Najbolji
takav indeks objavljuje OECD, ali nažalost samo za zemlje članice OECD. To je lijepa tabela, koja se objavljuje svakog mjeseca, i koja faktički omogućava da kažemo, recimo, da će me reprezentativna njemačka košara dobara od 100 EUR koštati 115 EUR u Americi, ili 121 EUR u Austriji.
Bilo bi lijepo da imamo BiH u tim podacima, ali nemamo. Međutim, imamo sličnu stvar na drugom mjestu. Eurostat
objavljuje nešto slično, samo što ne dozvoljava komparaciju iz "perspektive" svake države, nego trošak života komparira EU prosjeku. Dakle, ako u prosječnoj evropskoj državi mogu za 100 EUR kupiti određenu reprezentativnu količinu dobara i usluga, koliko će me ta ista količina istih dobara i usluga koštati u pojedinim EU državama ili zemljama kandidatima?
I tu vidimo da će u Njemačkoj koštati 107.8 EUR, dok će u BiH koštati 55.6 EUR. S tim da Eurostat u svoju reprezentativnu košaru dobara ne uključuje rentu, pa bi razlika bila veća kada bismo uključili i rentu.
A možemo otići i na njemački Federalni ured za statistiku, koji objavljuje
istu vrstu komparacije, i postavlja pitanje: Ako u Njemačkoj za 100 EUR kupimo reprezentativnu košaru dobara, koliko ta košara košta u drugim državama? Nažalost, ne uvrštavaju BiH, ali imaju Srbiju, koja je manje-više uporediva nama, i trošak je 59 EUR. Dakle, otprilike na nivou koji pokazuje i Eurostat.
Bilo kako bilo, iz ove vježbice je jasno da je trošak života niži u BiH, i da svaki euro ima "veću kilometražu" kod nas, nego u Alemanji. Stoga je baš glupo pričati da je trošak života manji u Njemačkoj. On je posve jasno, empirijski utvrđeno, značajno viši.
Eh, sada kada to znamo, tek ima smisla praviti neke komparacije sa prosječnim platama. Ako znamo, iz gore rečenog, da će Nijemac reprezentativnu košaru evropskih dobara u iznosu od 1000 EUR platiti 1078 EUR, a Bosanac tu istu košaru 556 EUR, onda Nijemac sa svojom prosječnom platom može kupiti 2.4 takve košare, dok Bosanac može 1.2.
Ako uzmemo u obzir da u ovoj računici nije renta, koja je daleko skuplja u Njemačkoj nego BiH, te da renta tipično ima visok ponder u košarama reprezentativnih dobara (uglavnom 33%), ta razlika bila bi značajno manja.
Sve u svemu, možemo reći ovo: a) Njemačka ima veće troškove života, b) njemački radnik može, vjerovatno, uprkos višim troškovima, da kupi nešto više reprezentatnvih dobara i usluga zahvaljujući većim primanjima, c) razlika nije dramatična.