Sve što mogu reći jeste da su oni koji su dogovarali potencijalnu kooperaciju u tome vidjeli i potencijalnu finansijsku korist za sebe. Šteta čuo sam da je bio baš dobar dogovor u pitanju.PreWiBa wrote: ↑29/07/2026 02:48Ne razumijem, Katar jedino moze biti finansijske prirode.
Bh. vojnoj industriji treba tehnološka kooperacija, to je puno važnije nego finansije.
Koliko god da imamo uspjeha, većina bh. vojnih proizvoda je - koliko sam vidio - čine zastarjeli ili veoma jednostavni proizvodi.
BH vojna industrija i naoruzanje
-
GOLDZEN
- Posts: 1696
- Joined: 22/07/2020 19:27
#20101 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#20102 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Inače su najavljivali i livnicu aluminijuma. Mislim u krugu industrijske zone već ima livnica od bivše Unisove fabrike pisaćih mašina. Imaju peći za topljenje.
Sa tim pogonom riješili bi 80% proizvodnje sirovina za upaljače. Šipke od kojih se upaljači proizvode.
Osim toga to je jedna od baza za proizvodnju motora za dronove velikog dometa. Kao što ima jedna firma u Gradačcu.
-
archi_a
- Posts: 12015
- Joined: 11/12/2011 18:11
#20103 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Za kad je ono najavljen sajam opreme i naoružanja u Zetri? Bliži li se datum? 1. Septembar jel tako? Čudno mi da nemaju nikakve reklame i najave?
Da sam ne pomislih ne bi mi se ispred ociju ukazalo. Nema bilborda. Ne najavljuje se u medijima. Ne iskaču reklamni baneri. A važno. Evo stranice.
https://bs-ies.ba/
Da sam ne pomislih ne bi mi se ispred ociju ukazalo. Nema bilborda. Ne najavljuje se u medijima. Ne iskaču reklamni baneri. A važno. Evo stranice.
https://bs-ies.ba/
-
zigson
- Posts: 4899
- Joined: 04/04/2015 22:17
#20104 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/10 ... 0-000-eura
Tobejarabi, ja hiljadu kad saljem provjerim 1000 puta..
Tobejarabi, ja hiljadu kad saljem provjerim 1000 puta..
- anelsol
- Posts: 3957
- Joined: 10/05/2017 22:41
#20105 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ovu upravu Igmana treba otjerati što prije, dok nisu upropastili firmu. Čuj hakerska prevara a poslali im mailom račun sa zahtjevom da im uplate 780.000 EUR-a. Ako ovo nije razlog da se nekome "skine glava", ne znam šta jeste, a bit će nažalost po principu "dobar je Memo". Ne možeš staviti na čelo firme sa 1000 zaposlenih državnog službenika koji nema pojma sa menadžerskim poslom. Od početka mi je jasno čemu sve to vodi.zigson wrote: ↑30/07/2026 10:49 https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/10 ... 0-000-eura
Tobejarabi, ja hiljadu kad saljem provjerim 1000 puta..
-
TouchMyTip
- Posts: 258
- Joined: 29/10/2020 20:31
#20106 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Zar nema neki limit raspolaganja pa sa za više treba više ljudi...
-
GOLDZEN
- Posts: 1696
- Joined: 22/07/2020 19:27
#20107 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
U svakoj iole većoj [privatnoj] kompaniji učiš osnove prevencije phishing napada čak i ako nemaš dodira sa novcem i transferom istog. Državne firme vojne industrije su jednostavno politički plijen pune podobnog kadra. Mislim ljudi su uspjeli napraviti minus u poslovanju u periodu kada se na svakom ćošku kugle zemaljske (ironično) vodi rat manjih ili većih razmjera a potražnja za municijom je na nivou neviđenom u nekoliko decenija ako ne i više. Svaka čast.
-
esso_sa
- Posts: 2199
- Joined: 29/10/2005 16:20
- Location: U 'Namu
#20108 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ovo je klasican “BEC invoice fraud” napad i nazalost znam za masu slucajeva u BiH gdje su ljudi nasjeli na ovo…
Provale ti mail account i onda prate korespodenciju. Uprate kada ti poslovni partner posalje fakturu, preprave racun na fakturi koji placas, ti ne pogledas nego po automatizmu platis i vozdra pare.
Druga varijanta je gdje ti sa slicne mail adrese, uz na prvu tesko prepoznatljive razlike u adresi (npr zamijeni slovo i sa l i slicno), posalju “fakturu” da platis…
Prvenstveno odgovornost firme jer ocito ne educira ljude da paze na ove stvari, a onda potencijalno i IT odjel (ako je provaljen mail server u njihovoj nadleznosti). Uposlenik koji je platio nalog je zadnji ovdje po pitanju odgovornosti, ali ne i oslobodjen iste
Provale ti mail account i onda prate korespodenciju. Uprate kada ti poslovni partner posalje fakturu, preprave racun na fakturi koji placas, ti ne pogledas nego po automatizmu platis i vozdra pare.
Druga varijanta je gdje ti sa slicne mail adrese, uz na prvu tesko prepoznatljive razlike u adresi (npr zamijeni slovo i sa l i slicno), posalju “fakturu” da platis…
Prvenstveno odgovornost firme jer ocito ne educira ljude da paze na ove stvari, a onda potencijalno i IT odjel (ako je provaljen mail server u njihovoj nadleznosti). Uposlenik koji je platio nalog je zadnji ovdje po pitanju odgovornosti, ali ne i oslobodjen iste
- Billy The Pljuc
- Posts: 4205
- Joined: 06/02/2015 07:59
- Location: Odakle sam bio više nisam...
#20109 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
GOLDZEN wrote: ↑30/07/2026 14:38 U svakoj iole većoj [privatnoj] kompaniji učiš osnove prevencije phishing napada čak i ako nemaš dodira sa novcem i transferom istog. Državne firme vojne industrije su jednostavno politički plijen pune podobnog kadra. Mislim ljudi su uspjeli napraviti minus u poslovanju u periodu kada se na svakom ćošku kugle zemaljske (ironično) vodi rat manjih ili većih razmjera a potražnja za municijom je na nivou neviđenom u nekoliko decenija ako ne i više. Svaka čast.
Sjećam se slučaja sa Goraždem, čak znam i lika koji se spominje u tom slučaju i na kraju ništa, za sve ove godine nikakvog epiloga a para nema. Ovu vrstu kriminala je SDA implementirala i treba samo pogledati vlasničku strukturu i instalirane kadrove, možda je u Igmanu i došlo do određenih promjena ali dajem ruku da neko njima lojalan ili da napišem tačnije lojalan "halki" ima svoje prste umiješane. Skeptičan sam da će i ovdje biti ikakve pozitive u vraćanju para.
Edit: Evo upravo vidjeh da se SDA očitovala povodom ovoga i da kukaju i zahtijevaju odgovornost po vertikali, ili stvarno nisu imali udjela u ovome ili samo skreću pažnju sa sebe, trećeg nema.
-
sak
- Posts: 109
- Joined: 21/09/2021 18:51
#20110 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Kupljene diplome. Stranka namjestila posao. Plata ide bilo profita ili ne. Ako je unutrašnja malverzacija, otkupi zatvor jer u Bosni malo ko odsluži, a ako služi ide na dopust u šetnju po Ilidži.
Kakav je rizik i interes tih radnika? Daj te im udio u profitu ili bonus za uspjeh, pa će jedni druge gledati i pratiti svaki fening.
Kakav je rizik i interes tih radnika? Daj te im udio u profitu ili bonus za uspjeh, pa će jedni druge gledati i pratiti svaki fening.
anelsol wrote: ↑30/07/2026 13:57Ovu upravu Igmana treba otjerati što prije, dok nisu upropastili firmu. Čuj hakerska prevara a poslali im mailom račun sa zahtjevom da im uplate 780.000 EUR-a. Ako ovo nije razlog da se nekome "skine glava", ne znam šta jeste, a bit će nažalost po principu "dobar je Memo". Ne možeš staviti na čelo firme sa 1000 zaposlenih državnog službenika koji nema pojma sa menadžerskim poslom. Od početka mi je jasno čemu sve to vodi.zigson wrote: ↑30/07/2026 10:49 https://avaz.ba/vijesti/crna-hronika/10 ... 0-000-eura
Tobejarabi, ja hiljadu kad saljem provjerim 1000 puta..
- sle7en
- Posts: 36
- Joined: 12/07/2011 15:17
#20111 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Kako javlja Istraga, istražitelji su uspjeli ući u trag većem dijelu novca. Navodno su hakeri oko 600.000 eura prebacili na račun u Holandiji, i taj dio je blokiran i trebao bi biti vraćen Igmanu.
Preostalih 180.000 eura prebačeno je na nekoliko računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te se još uvijek ne zna hoće li se novac uspjeti vratiti.
Preostalih 180.000 eura prebačeno je na nekoliko računa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, te se još uvijek ne zna hoće li se novac uspjeti vratiti.
-
GOLDZEN
- Posts: 1696
- Joined: 22/07/2020 19:27
#20112 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Na Sarajevskoj berzi 7. augusta bit će održana vanredna aukcija na kojoj će se prodavati veliki paket dionica kompanije Igman d.d. Konjic, jednog od najvećih proizvođača namjenske industrije u Bosni i Hercegovini.
Riječ je o 26.000 dionica, koje se nude po cijeni od 180 KM po dionici, što znači da ukupna vrijednost paketa iznosi 4,68 miliona KM. Prodavac je ZIF Bonus d.d. Sarajevo, dok će aukcija biti održana po metodi jedinstvene cijene. Cijena je nešto viša od trenutne tržišne vijednosti dionice Igmana koja iznosi 174 KM
-
GOLDZEN
- Posts: 1696
- Joined: 22/07/2020 19:27
-
GOLDZEN
- Posts: 1696
- Joined: 22/07/2020 19:27
#20114 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Kaže džindić BNT dobio 5 godina zabrane rada na onom projektu drona
- parappa
- Posts: 3755
- Joined: 02/09/2014 21:43
- Grijem se na: struju
- Vozim: Lotus Esprit TurboSE
- atmel
- Posts: 2020
- Joined: 02/02/2005 20:05
- Location: planet zemlja
#20116 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Od Staše Kokošarca
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#20117 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Jes ih zajebao, a ima desetak projekta oko dronova u BiH. 
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#20118 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Zbog milionskog duga prema bijeljinskom Orlu iz posla u Libiji pokrenut arbitražni postupak protiv Slovenije
Vukašin Lale, nekadašnji pomoćnik direktora Vazduhoplovnog zavoda Orao, pokrenuo je arbitražni postupak protiv Republike Slovenije. Slučaj će odlučiti sudbinu duga od oko 13,6 miliona maraka u vezi sa vojnim projektom realizovanim u Libiji.
Spor koji je pokrenut pred Međunarodnim centrom za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID), proizlazi iz poslovnog odnosa iz 80-ih godina prošlog vijeka, koji je uključivao Zavod Orao i slovensku kompaniju Smelt International.
Kako su 2006. pisali slovenski mediji, Smelt International (danas GIO Tehnika) angažovala je 80-ih godina Zavod Orao u vezi sa vojnim projektom realizovanim u Libiji.
Nakon spora i raskida saradnje, 1991. sud u Beogradu presudio je da je Smelt dužan Orlu osam miliona dolara. Još 2006. godine mediji u Sloveniji su pisali da taj iznos sa kamatama iznosi čak 20 miliona dolara.
Detektoru su u pisanom odgovoru krajem jula 2026. godine u Državnom odvjetništvu Slovenije naveli da je dug kasnije proglašen zastarjelim.
Arbitražni postupak, kako bi naplatio taj dug, a koji je pokrenuo je Vukašin Lale, zabilježen je 24. juna ove godine u registru ISCID, tijelu koje djeluje u okviru Svjetske banke u Vašingtonu.
Njega u ovom slučaju zastupa advokatska kancelarija Ignjačević-Todorović iz Beograda, koja je u pisanom odgovoru Detektoru potvrdila da je Lale pokrenuo arbitražu protiv Slovenije zbog postupanja slovenačkih organa i sudova u vezi sa priznanjem i izvršenjem arbitražne odluke.
“Prema stavu tužioca, način na koji su vođeni i okončani postupci izvršenja u Sloveniji, uključujući odluke kojima je izvršenje onemogućeno, doveo je do povrede obaveza Republike Slovenije prema međunarodnom ugovoru o zaštiti investicija. Tužbeni zahtev se, između ostalog, zasniva na navodnoj povredi standarda pravičnog i ravnopravnog tretmana i uskraćivanju pravde“, navodi se.
U odgovoru se dodaje i da ICSID tribunal neće postupati kao žalbeni sud u odnosu na slovenačke sudove niti će jednostavno ponovo odlučivati o primjeni slovenačkog prava.
Njegov zadatak, kako se navodi, bit će da utvrdi da li je postupanje koje se pripisuje Republici Sloveniji predstavljalo povredu njenih međunarodnopravnih obaveza prema investitoru.
Pored iznosa od oko 13,5 miliona maraka, tužilac zahtijeva i kamatu, kao i naknadu troškova arbitražnog postupka, navode advokati Milica Ignjačević i Aleksandar Todorović.
“Zbog toga se navedeni iznos ne može smatrati konačnom ukupnom vrednošću spora, budući da će ukupan iznos zavisiti i od obračuna kamate do dana eventualne isplate, kao i od odluke tribunala o troškovima.“
Predmet je u početnoj procesnoj fazi, odnosno u fazi konstituisanja arbitražnog tribunala.
Screenshot iz filma o Orlu “Put dalekih plavetnih visina”. Foto: YouTube/Orao a.d. Bijeljina
Pozadina spora
Pozadina spora je način na koji su slovenački sudovi primijenili pravila o zastarjelosti.
Prema stavu tužioca, koji Detektoru prenosi advokatska kancelarija, ne radi se samo o neslaganju sa ishodom jednog domaćeg sudskog postupka, već o tome da je cjelokupno postupanje u vezi sa izvršenjem arbitražne odluke onemogućilo djelotvornu zaštitu i ostvarenje prava koja proizlaze iz te odluke.
“Republika Slovenija će imati mogućnost da iznese svoje argumente, uključujući argumente koji se odnose na zastarelost i postupanje domaćih sudova. Da li je to postupanje dostiglo prag povrede međunarodnog prava predstavlja pitanje o kojem će, nakon razmatranja argumenata i dokaza obe strane, odlučivati arbitražni tribunal.“
Državni tužilac Slovenije potvrdio je za Detektor da je Vukašin Lale postupak pokrenuo na osnovu Sporazuma između Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije o uzajamnom podsticanju i zaštiti ulaganja (BIT).
Vukašin Lale u telefonskom razgovoru nije želio detaljnije razgovarati o ovoj temi, upućujući novinare na advokate koji ga zastupaju.
Kako je Orao radio u Libiji?
Vojni analitičar Hamza Višća podsjeća da je namjenska industrija bivše Jugoslavije (SFRJ) imala širom otvorena vrata za prodaju naoružanja, a JNA za pružanje obuke, demonstraciju upotrebe naoružanja i opreme u zemljama širom svijeta, a da su sa Libijom imali posebno razvijene odnose.
“I firme van namjenske industrije su jednako izvodile ozbiljne projekte za potrebe vojnih i civilnih organa vlasti u zemlji domaćina, od brana i fabrika vode do dalekovoda, podzemnih objekata, skladišta… Moglo se desiti da posao sklopi subjekat iz namjenske industrije, a da za izvođača ili podizvođače dijela radova povjeri civilnoj firmi iz Jugoslavije, ali i iz drugih zemalja“, objasnio je Višća za Detektor.
Za slučaj arbitraže Vukašina Laleta protiv Slovenije kaže da je moguće da novi vlasnik firme pokreće postupak arbitraže, ako je pri kupovini Orla konstatovan taj dug.
“Ima i onih koji kupuju (jeftino) tuđe dugove, i u procesima arbitraže ih naplaćuju. Subjekti namjenske industrije su sklapali poslove po osnovu međudržavnog sporazuma o saradnji, pa i u oblasti namjenske industrije“, naveo je Višća.
On je podsjetio i da je Sporazum u oblasti vojne saradnje i namjenske industrije najčešće potpisivao savezni sekretar za odbranu.
Screenshot iz filma o Orlu “Put dalekih plavetnih visina” (Libija). Foto: YouTube/Orao a.d. Bijeljina
Vojni analitičar Berko Zečević objašnjavajući tadašnju praksu rekao je Detektoru da su ugovori u kojima su preduzeća iz bivše Jugoslavije radila u Libiji išli preko Savezne direkcije za promet robom – Yugoimporta – u Beogradu.
“Znači, to je ta institucija koja je kontrolisala sve, ugovore, novac, zastupanje… Nije se mogao sklopiti nikakav ugovor između bilo koje firme koja se bavila vojnim proizvodima, a da to ne ide preko Yugoimporta. Oni su u okviru sebe imali Narodnu banku, vojnu banku, i sklapali su se ugovori. I sav novac prvo dođe u tu banku, pa onda neko vrijeme provede u toj banci, i onda se kasnije vrši raspodjela“, naveo je on.
A onda su bile u republikama pojedine firme, na neki način niži nivo, rekao je Zečević.
“Taj niži nivo je onda sa SDPR-om pregovarao o tome, o zastupanju i nezastupanju određene firme u republici za posao za koji garantuje Jugoslavija“, rekao je Zečević.
Raspadom bivše Jugoslavije je pokrenut spor, objasnio je Zečević.
“Ali ne može pojedinac pokrenuti spor. Izvršeno je razgraničenje između država, šta kojoj državi pripada, bar ono što se ja sjećam oko toga, od dugova koji su ostali prema nekoj državi“, rekao je on.
Referišući se na činjenicu da je spor sada pokrenuo pojedinac, Zečević je ocijenio da je “to sve muljavina“:
“Ako je Orao bio angažovan, onda je zato SDPR pregovarao sa ovom slovenskom firmom koja je onda ugovorila posao koji je opet SDPR nadzirao. I ovaj čovjek apsolutno ne može da se pojavi, nema osnovu za to, nikakvu“, mišljenja je Zečević.
Osim ako, dodao je, “ne postoji svjestan sistem da se dobiju neke pare“.
“Da se zatvori neki krug. Nečega“, rekao je on.
Vazduhoplovni zavod “Orao“ osnovan je 1944. godine u Pančevu kao radionica za popravak avionskih motora. U Rajlovac kod Sarajeva seli 1949., a u decenijama nakon toga specijalizuje se za remont turbomlaznih motora. Dobija licencu za proizvodnju i remont motora Viper (za avione Orao i Galeb) i motora za MiG-21. Kompletna oprema, mašine i tehnička dokumentacija dislocirani su iz Rajlovca, i od 1996. godine Zavod nastavlja sa radom u Bijeljini, gdje se nalazi i danas.
Prema pisanju medija, u julu 2004. Osnovni sud u Bijeljini osudio je šest rukovodilaca Orla i pet carinika zbog ilegalnog izvoza naoružanja i opreme u Irak. Među osuđenima su bili i Vukašin Lale, koji je tada osuđen na pet mjeseci zatvora i bivši direktor Zavoda Milan Prica, koji je osuđen na 18 mjeseci.
Detektor je ranije pisao da je Vlada Republike Srpske nedavno odlučila da proda udio u fabrici namjenske industrije “Orao” iz Bijeljine, a da trag novog kupca vodi do biznismena iz užeg kruga predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Iz Orla do završetka teksta nisu odgovorili na pitanja Detektora o arbitražnom postupku koji je pokrenulo Vukašin Lale, te da li oni učestvuju u ovom ili nekom drugom postupku.
- Prpa.ba
- Posts: 15296
- Joined: 15/08/2006 21:34
- Location: Podrucje pod Upravom OHR-a
#20119 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Firma koju su pravoslavni ekstremisti pokrali iz Rajlovca. 
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
-
Dr Arsla
- Posts: 2108
- Joined: 05/01/2013 16:16
#20121 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
A ko nam je kriv što naše patriote nisu pokrenule sudske sporove o povratu ukradene imovine i zaštiti imena i loga firme ? Bio je i FK Željezničar Srpsko Sarajevo pa ga više nema
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#20122 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Nemaju vjerovatno dokumentacije o mašinama, a ne znaju kako da dodju do nje. Serijske brojeve i marke, godine proizvodnje. A neće niko da cacka. Mislim mogu poslati dopise proizvodjacima sa molbom za prepis podataka o mašinama i ko je vlasnik.
Nećeš vjerovati, ali nema toliko vojnih lica koji uopšte znaju kolika je vrijednost neke mašine. I za šta se koristi.
Glavna kovačnica ARBiH prepuštena je Mittalu, sa velikim presama. Na kojima se radila topovska cijev od 155mm i granate.
Pitanje je i ovo sada gdje su te prese. Jer je vrijednost brat bratu 100 miliona i više. Sve mislim kako je opuhan Vitezit, da nije i to neko opuho ili će opuhati.
Više podataka o vojnoj industriji ima ovdje na forumu nego u mnogim ministarstvima.
-
dragonz
- Posts: 2365
- Joined: 20/09/2008 13:12
#20123 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Ne koristi a imaju tamo čak tri firme jer Drago je kupio sve pa prodao Srbiji jedan dio i jedan dio dvojici likova kojim sad ne znam ime.
Drago je taj Zrak preimenovao u BES doo.
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga
#20124 Re: BH vojna industrija i naoruzanje
Da sad su promijenili. Mislim da sam na nekim slikama ranije gledao logo od Zraka na nišanima.
- moonco
- Posts: 2230
- Joined: 01/05/2020 22:27
- Grijem se na: Plin
- Horoskop: Vaga


