Edouard wrote: ↑14/02/2026 01:26
Informacijski koncept o kojem ti pises ovdje, potjece iz statisticke mehnike.
Djelimicno. Veza informacije i fizike jeste kroz statisticku mehaniku, entropiju, ali “informacija” kao formalni pojam ima i nezavisan razvoj kroz Shannonovu teoriju informacije. U fizici se danas koristi i kvantna informacija, von Neumann entropija, sto nije samo “statisticka mehanika” u uskom smislu.
Govor o informaciji u fizici zapravo je govor o entropiji kao mjeri ne/reda u fizikalnom sistemu.
Ne bas. Entropija jeste vazna veza, ali “informacija u fizici” nije samo govor o entropiji. U fizici se govori i o korelacijama, npr. mutual information, mjerenju, prenosu stanja. Entropija je mjera neizvjesnosti stanja u statistickoj interpetaciji, ali informacione mjere takodje kvantifikuju korelacije izmedju dijelova sistema.
Drugi zakon termodinamike … prikladan je za dizajn toplinskih motora, ali ne i za objasnjenje recimo evolucije u kojoj informacija zauzima centralno mjesto.
Drugi zakon naravno vazi i za zive sisteme. Evolucija i zivot su moguci jer su zivi organizmi otvoreni sistemi, lokalno mogu graditi red i strukturu uz to da ukupna entropija okoline raste. To je standardna neravnotezna termodinamika. Ako kazes da “informacija zauzima centralno mjesto”, onda trebao bi objasniti u kom tacno fizicki preciznom smislu.
Funkcija za entropiju u statistickoj mehanici ima dimenziju Boltzmannove konstante k i ima veze s energijom, a ne s informacijom.
Entropija u fizici ima faktor kB, tacno. Ali to sto ima veze s energijom ne iskljucuje vezu s informacijom. Bezdimenzioni dio je Shannonova entropija, fizicka entropija je Shannonova pomnozena s kB uz prirodni logaritam. Razlika je u jedinicama i skali, ne u matematicnoj strukturi.
Definicija informacije pojedinacnog dogadjaja −log(p) … cini mi se pogresnom, nedostaje konstanta k, a i vjerovatnost p.
Ne. Procitaj ponovo, nisi u pravu. U −log(
p)
p u logaritmu je upravo vjerovatnoca, dakle ne nedostaje “a i vjerovatnost p”. Sto se tice kB, ono ne ulazi u Shannonovu informaciju jer je ona bezdimenziona, ili u bitovima ako je baza 2. kB se pojavljuje tek kada prelazis na fizicku
entropiju u J/K.
Pomjesao si pojmove fizicke
entropije i Shannonove
informacije. Naravno, ta dva koncepta su povezana, ali dao sam formulu specificno za informaciju, jer smo konkretno pricali o informaciji.
Entropija u teoriji informacija nema mehanicke dimenzije. U teoriji komunikacije ne postoje ekvivalenti temperaturi, energiji, tlaku, radu, volumenu
Tacno je da Shannonova entropija nema mehanicke dimenzije. Ali to ne znaci da nema veze s fizikom. Fizika mapira bezdimenzionu entropiju na fizicku preko kB. Matematicka struktura je ista, fizika daje fizicku interpretaciju i jedinice.
Informacija … u fizici nema veze s informacijom kako je definirana u teoriji, a i filozofiji informacije. Pojam informacije … ima posiljatelja i primatelja.
Hm… Mislim da je sustina mjesanja semanticka informacija sa Shannon informacijom. U fizici ti ne treba posiljatelj ili primatelj da definises informaciju, mozes govoriti o korelacijama izmedju podsistema ili ogranicenjima na moguca stanja. Posiljatelj i primatelj su potrebni u komunikacijskom scenariju, ali nisu uslov za matematicni pojam informacije.
Definicija je jednostavna, “dobro uredjeni skup podataka koji ima znacenje, semantiku i svrhu”.
To je semanticka definicija i uvodi znacenje i svrhu, dakle teleologiju. Moderni prirodni zakoni se ne formulisu teleoloski. Ovakva definicija moze biti korisna u kontekstu jezika ili komunikacije, ali nije opsta niti je primjenjiva na fiziku, gdje se informacija definise bez pozivanja na svrhu.
Zivi organizmi i njihova evolucija. Njihovu evoluciju ne odredjuju fizika, kemija, vec evolucija genetskog materijala – informacije u DNA molekuli…
To je postavljeno kao ili ili, sto nije korektno. Evolucija genetskog materijala se desava kroz fizicko hemijske procese, replikaciju, mutacije, selekciju, reakcione brzine, difuziju. “Informacija u DNA” je efikasan opis, ali DNA je fizicki molekul i svi procesi su fizicki realizovani.
Nema tu tko je iznad, a tko ispod.
Slazem se da se radi o razlicitim nivoima opisa. Ali to onda znaci da teorija sistema ili genetika nisu iznad fizike, nego su kompatibilni, efektivni nivoi opisa. Kao sto ni zakoni ekonomije ne krse fiziku.
Glede kriterija ocjene slozenosti… subjektivno… bioticke su neusporedivo slozenije od abiotickih.
Subjektivni elementi postoje, ali postoje i formalne mjere, algoritamska, statisticka, efektivna kompleksnost. Nisu savrsene, ali nisu ni cista intuicija. Tvrdnja “neusporedivo slozenije” zavisi od mjerila koje koristis.
Kristal uredjena ali ne slozena. Vrtlog isto. Galaksija prilicno slozena.
Ostaje konkretno pitanje po kojoj definiciji kompleksnosti. Uzmimo galaksiju kao primjer. Daj precizan argument zasto o galaksiji ili bilo kojem sistemu ne mogu govoriti a da se nijednom ne pozovem na pojam informacije, posebno ne na semanticki pojam koji ukljucuje cilj ili funkciju.
Ako je semanticka informacija fundamentalna, mora se pokazati gdje tacno ulazi u opis. Trenutno ne vidim fizicki razlog da je to neizostavno.
Fizika se bavi materijom, gibanjem, energijom, međudjelovanjem, i irelevantno je za nju radi li se o čovjeku, konju ili vjetru, tako da za spontanost nema mjesta u fizici.
Prvi dio je tacan i to je sustina svega sto sam ranije govorio, tako da ne znam zasto ovo posebno istices. Nesto propustam?
Za drugi dio bih ipak bio oprezniji. U fizici govorimo o spontanim procesima kada se sistem, nakon sto su pocetni uslovi zadati, razvija sam od sebe u skladu sa zakonima dinamike i termodinamike. To nema nikakve veze sa voljom ili namjerom, nego sa time da proces ne zahtijeva spoljasnji rad i da je termodinamicki dozvoljen.
Medjutim, ni ovo nije presudno za sustinu rasprave. Spontanost (
kao i informacija!) je efektivni pojam koji koristimo radi prakticnog opisa makroskopskih procesa. Ima precizno tehnicko znacenje i vrlo je koristan, ali nije fundamentalan u ontoloskom smislu. U tom smislu se ne mora koristiti u osnovnom opisu bas kao i pojam informacije. Koristan je u odredjenim kontekstima, ali nije osnovna,
neizostavna kategorija fizike ili ontoloskog opisa, sto je u principu i cijela poenta ove diskusije. Ili nesto propustam?
U konacnosti, da se vratimo na sustinu…
Ti tvrdis da postoje sistemi gdje je semanticka informacija neizostavan dio ontologije? Da li to mozes argumentovati detaljnije?
Zasto ne mogu govoriti o evoluciji sistema po Schrodingerovoj jednacini bez da uvodim semantiku?
Rado bih naucio ako ima neka poenta koju ranije nisam cuo ili ako nesto propustam.