No problem - vjerovatno cu i ja postati nesto manje aktivan s povecanjem obima posla; treunto koristim rani januar
Eee, super! Hvala. Sad mi je jasno. Vezano za poentu o kojoj smo govorili, kljucna recenica iz papira je:Da ne bude daljnjih nepotrebnih nesporazuma i pitanja, rado ću ti postaviti izvor studije koja, koliko sam je ja shvatio, demantira “tvoj“ kava-mlijeko dijagram kompleksnosti.
https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC11552627/
“Also, this complexity aligns experimentally and theoretically with entropy, suggesting that it does not represent a measure of so-called effective complexity.”
Ako ima interesa za ovo, mogu detaljnije objasniti, ali ukratko: papir ne analizira “effective complexity”, koja je relevantnija za formaciju struktura poput planeta, ljudi i slicno. Tako da papir nije proturjecan drugim radovima, nego daje konstataciju da postoji vise definicija kompleksnosti, a “effective complexity” je ona koja je relevantnija za pitanje nastanka struktura koje su obicno nama ljudima interesatne. Mogu objasniti i zasto detaljnije, ali ne bih da previse detaljisem ako nema interesa.
Povecavanje kompleksnosti (tacnije efektivne kompleksnosti) je prirodan proces koji se desava tokom rasta entropije. Nisam 100% siguran sta mislis pod “pocetnim neredom”. Pretpostavljam da ne mislis na entropiju, jer je entropija na pocetku bila niska. Ako mislis na to zasto rani Univerzum izgleda veoma uniforman u smislu raspodjele mase i energije a i dalje ima malu entropiju, onda je odgovor gravitacija. Gravitacije u ranom Univerzumu je glavni izvor niske pocetne entropije.Međutim, mene ne zanima dijagram kako se kompleksnost mijenja s vremenom, već, na koji način materija - energija, sami, iz početnog nereda proizvode određeni red/kompleksnost.
prije nego sto odgovorim, da ne bih pogresno shvatio: kako definises red? Mislis li na nisku entropiju ili na nesto drugo?Odnosno, šta je to šta uzrokuje nastajanje reda, kompleksnosti iz nereda?
Kompleksni sistemi mogu lokalno nastati na ustrb rasta entropije globalno. Recimo, na fizikalnom nivou, razlika izmedju zivog bica i lesa je u tome sto zivo bice ima sposobnost odrzavanja niske entropije na ustrb svoje okoline. Les tu sposobnost nema – brzo (ili brze) se raspada i prelazi u stanje vece entropije.Naime, u prirodi postoji interakcija prirodnih sila i materije, i postavlja se pitanje na koji način iz tih interakcija nastaje red/kompleksnost, znajući da iz neupravljanih procesa/interakcija ne mogu nastati kompleksni sistemi/red.
Tacno, ali kljucno je da je ovo tacno za zatvorene sisteme, gdje nema razmjene energije, i za sisteme koji su vec u termodinamickom ekvilibrijumu. Planeta Zemlja i Suncev sistem su daleko od toga.Štaviše, postojeći materijalni sistemi, ako se njima ne upravlja, inherentno teže neredu/porastu entropije.
Identican je princip u sistemu Sunce - planeta Zemlja. Planeta Zemlja prima niskoentropijsko zracenje od Sunca i emituje visokoentropijsko zracenje u svemir (energija je konstanta - na svaki visokoenergetsko foton od Sunca, Zemlja emituje 5 niskoenergetskih nazad u Svemir). Ekvivalntni umjetni sistem je klima uredjaj: povecavanjem entropije izvan stana odrzava se niska entropija unutar stana. Kljucna stvar je da ukupna entropija raste, ali to ne znaci da entropija mora rasti uniformno u svim dijelovima sistema; u jednom dijelu moze rasti, dok u drugom moze opadati (npr. frizider). Kada cijeli svemir dodje blizu maksimalne entropije to ce biti stanje u kojem to dalje nije moguce - zato se zove "heat death" stanje.Jest, slažem se, odgovor je trivijalan, a pitanje pogrešno. Naime, htio sam pitati, kako tumačiš, a šta je zapravo i bilo moje početno pitanje, na koji se način u dijelovima univerzuma, lokalno, ne u čitavom univerzumu, entropija ipak smanjuje, odnosno kako tu iz nereda nastaje red.
Upravo! Bez da sam procitao ovaj dio (odgovaram redom), upravo sam napisao identicnu stvar. Inace je ovo trivijana observacija (bar za fizicare), jer su entropija i energija razlicite fizikalne velicine, te naravno da konzervacija energije postoji dok se entropija povecava.Mala fizikalna napomena (bitna, ali ne kontradiktorna):
Ne radi se samo o “niskoj” i “visokoj” entropiji po energiji, nego o tome da Sunce salje malo fotona visoke energije, dok Zemlja emituje mnogo fotona niske energije. Time se entropija povecava, iako energija ostaje sacuvana.
P.S. Ranije nisam susreo izraz "entropiji po energiji” - jesi li to negdje procitao ili? Da vidim sam ovaj izraz ne bih znao sta zanci
Naravno, poznato mi je. Ne znam da li bih se slozio. Po meni, informacija je samo drugaciji nacin da se opise Univerzum ili njegovi dijelovi. Ne mislim da je opis koristeci informaciju fundamentalniji od opisa kvantnih polja. Recimo, mozemo sasvim korektno govoriti o Univerzumu (bez da ista izostavimo), a da nijednom ne spomenemo informaciju. Na primjer, mozemo govoriti o vektoru u Hilbertovom prostoru i Schrodingerovoj jednacini. Naravno, informacija je vrlo koristan, jednako validan koncept za opis, ali ne mislim da je fundamentalniji - bar ne vidim zasto bi bio.Kad se baviš fizikom, vjerujem da ti je jako dobro poznato ime John Archibald Wheeler. Kažu za njega da je bez sumnje jedan od najvećih fizičara 20. stoljeća. Njegovo univerzalno znanje fizike omogućilo mu je da napravi značajne doprinose u atomskoj i nuklearnoj fizici, fizici elementarnih čestica, teoriji relativnosti, kozmologiji i astrofizici. Sudjelovao je i na projektu izrade atomske bombe.
Također jedan je od pionira izučavanja crnih rupa - kovanica koju je baš Wheeler prvi put upotrijebio 1967. godine.
Široko je poznata njegova krilatica "It from bit".
U svojoj autobiografiji kaže da je njegov životni put u fizici bio podijeljen na tri razdoblja: u prvom periodu mislio je da je Sve moguće svesti na čestice; u drugom razdoblju smatrao je da su polja temelj Svega, da bi napokon u trećoj fazi, došao do zaključka kako je u samoj srži Svega informacija.
