1. Šta su mogli kada su bili u raspadu i išlo se ka okupiranju svi Osmanlijskih teritorija čak i gdje su živili Turci kao narod, ne samo drugi narodi koji su u sklopu carstva tog istog bili, pa i mi smo se pobunili tada kada su nas prepustili Austro-Ugarskoj i izginulo nas je bruka u bitkama protiv iste kada su nas prepustili pod njihovu upravu. Dokaza nema da su nas prodali za šaku zlatnika. Morali prepustiti inače bi sve tadašnje sile ih napale.konami666 wrote: ↑31/10/2025 06:37
1. Prodaja“ Bosne kao politička realnost, ne bajka
Osmansko Carstvo nije formalno potpisalo ugovor o prodaji, ali je Berlinskim kongresom 1878. faktički prepustilo Bosnu Austro-Ugarskoj. Dakle, Bosna je predata bez borbe, bez koristi za narod, u zamjenu za politički opstanak Carstva. Zovi to kako hoćeš — suština je ista: otuđenje teritorije bez otpora i bez koristi za stanovništvo.
2. Ulaganja Osmanlija: religijska, ne modernizacijska
Da, gradili su džamije, hamame, mostove i hanove. Ali to je reprezentativna i religijska infrastruktura, ne ekonomska ni industrijska modernizacija.
Nema željeznica, nema industrije, nema modernog školstva, nema sistemske agrarne reforme. Sve to stiže tek sa Austro-Ugarskom.
Drugim riječima – gradili su za sebe i svoje potrebe, ne za napredak zemlje.
3. Ekstraktivni sistem, ne razvojni
Osmanska Bosna je bila klasična provincija iz koje se resursi izvlače prema centru. Sistem timara, visoki porezi, danak u krvi – sve to iscrpljuje zemlju.
Lokalna privreda stagnira, a stanovništvo se povremeno diže na bune jer više daje nego što dobija.
Rezultat: Bosna izlazi iz 19. vijeka ruralna, slabo povezana i zaostala.
4. Uporedi stanje 1877. i 1910.
Austro-Ugarska u samo tri decenije pravi željeznice, škole, administraciju, pošte, industriju, nove gradove.
Ako je 500 godina „ulaganja“ dalo manje rezultata nego 30 godina tuđe uprave – mislim da je zaključak jasan.
5. Zaključak
Tvrdnja da su Osmanlije „prodale Bosnu“ nije bajka nego politička metafora za realan istorijski čin predaje.
A tvrdnja da „nisu ništa izgradile“ odnosi se na odsustvo modernizacije, ne na postojanje kamenih objekata.
Mostovi i džamije jesu kulturni trag, ali nema ni industrije, ni infrastrukture, ni društvenog napretka.
Zato – da, Osmanlije su Bosnu faktički „prodale“ i za 500 godina vladavine nisu je modernizovale. To nije mit, nego realnost kad pogledaš rezultate.
2. To je sve ulaganje u infrastrukturu, nije tada prije 500, 400 i tako dalje ka modernijim vremenima bilo industrijske revolucije, industrijska revolucija uzela zamah odmah pred Berlinski kongres. Započela zvanično oko nezavisnoti Amerike kao države tu negdje oko 1776 godine, ali je industrijska revolucija uzela zamah veći i modernizacija tek skoro stoljeće kasnije oko Berlinskog kongresa.
3. Svako carstvo je to radilo od Rimskog, Bizantijskog i tako dalje, tih drevnih carstava do sve modernih carstava Britanskog, Francuskog, Austro-Ugarskog, Ruskog i tako dalje. Isto im se dešavalo od seoba narod, ratova raznih pa do buna raznih naroda koje su držali pod svojom kontrolom i upravom.
4. To je radilo i Osmansko carstvo, masovno se moderniziralo pred I svjetski rat ali ne u Bosni jer nije imalo kontrolu više nad Balkanom i Bosnom. Porediš babe i žabe, doba/eru industrijske revolucije i doba prije toga, doba/ere ratova od 100 godišnjeg rata pa nadalje, ne mračnog doba/ere ali doba/ere koje je bilo ispunjeno raznim ratovima, bunama za nezavisnosti, bunama narodnima, religijskim i vjerskim ratovima sa maltene/skoro sa modernim dobom/erom, progresa i napretka i razvoja.
5. Demantovan si za to u pretodne 4 tačke kao i takozvanu prodaju Bosne, šta su mogli tada, pik na nas je imala Austro-Ugarsko carstvo i na Balkan kao i Srbija koja nas je isto htjela pokoriti i zauzeti teritorije od nas Bosanaca, od Bosne i uzela je nešto, Novo-Pazarski sandžak to jest regiju.
Pa zbog njih i ubistva prestolonasljednika Franc Ferdinanda i njegove žene Sofije poče I svjetski rat 1914 godine.
Ovo je moje sve gore od 1-5 napisano ne od AI. Ubaciti ćemo u AI da vidimo sve što misli o ovome i tvojem i mojem šta smo odkucali na ekranu.
