"Teorija svega"

[teodati]

"Koji je najveći broj koji može postojati?"



E da!

[teodati]

Zamislimo da zbilja postoji nešto beskonačno u stvarnosti, kojim brojem bi ga opisali?

Sve što postoji, matematika može definirati, opisati, nema toga koliko god bilo veliko, a što ne spada pod matematiku.

A što recimo da postoje dimenzije koje su beskonačno puta veće jedne od drugih, zar je matematika tu nemoćna da ih opiše?

Ne bi rekao.

Onda?

[Voddaa]

"Koji je najveći broj koji može postojati?"



E da!

Koji je najljepsi ozenjeni nezenja koji moze postojati?

[Voddaa]

Zamislimo da zbilja postoji nešto beskonačno u stvarnosti, kojim brojem bi ga opisali?

Sve što postoji, matematika može definirati, opisati, nema toga koliko god bilo veliko, a što ne spada pod matematiku.

A što recimo da postoje dimenzije koje su beskonačno puta veće jedne od drugih, zar je matematika tu nemoćna da ih opiše?

Ne bi rekao.

Onda?

Neces vjerovati Teo, ali matematika nije samo o brojevima. Ima tu jos ponesto.
Beskonacno nije broj.

[teodati]

Teško mogu fizičari pojmiti beskonačnost, a još manje da ona zbilja postoji, i da se može matematički zorno prikazati, ali o tom potom, e da.

[Voddaa]

A što recimo da postoje dimenzije koje su beskonačno puta veće jedne od drugih, zar je matematika tu nemoćna da ih opiše?

Bio jednom jedan ciko koji se zvao Georg Cantor. On je imao da nesto kaze o ovome, prije vise od sto godina.
Alef (ℵ)-nula, alef-jedan,… i tako dalje.

Svasta nesto u matematici ima. Ko bi rekao.

[teodati]

Zbilja bi bilo porazno da postoji nešto toliko veliko da matematika to ne može opisati, ja ne da ne vjerujem u to, nego znam da se matematikom sve što postoji može opisati, pa i sama beskonačnost, ali detaljno o tome samo u "teoriji svega", zares.

[Voddaa]

Teško mogu fizičari pojmiti beskonačnost, a još manje da ona zbilja postoji, i da se može matematički zorno prikazati, ali o tom potom, e da.

Da, da. Koji bi to fizicar rekao da se beskonacnosti mogu matematicki opisati? Zaista. Nego, ko ono izmisli kalkulus? Je li to, ono, bjese Newton? Ko je taj… da nije neki fizicar?

[Dozer]

Udari malo jače glavom da dođeš k pameti.

Tvrdiš da u prostoru postoji smjer, a ne postoji smjer prostora, ma nemoj, a jel postoji u vremenu smjer protjecanja vremena, a to nije onda smjer vremena, jel?

Pametnome dosta, ali nema ih baš ovdje koliko vidim pa će nastaviti nebuloze pisati, ali neka, istina uvijek pobijedi, e da.

Nisi dobar, vjeruj mi

Ti si sam dao link na definiciju, i u toj definiciji ti pise to sto je podebljano, ali je ne znas ni procitati, jos manje je razumijes, i samo uporno siljis svoju nebulozu, e da.

Koji je smjer protjecanja vremena u vremenu?

Ne sramoti se više ovdje, nisi za filozofiju, a najmanje za metafiziku, prvo nauči osnovne pojmove, kao:

"Vrijeme se, prema općeprihvaćenom poimanju i fizikalnim zakonima, kreće isključivo u jednom smjeru: od prošlosti prema budućnosti, poznatom kao vremenska strelica. Taj fenomen objašnjava se drugim zakonom termodinamike, koji kaže da entropija (nered) u zatvorenom sustavu uvijek raste, a kako se sustavi razvijaju od uređenijih prema manje uređenima, to definira smjer vremena."

Znači vrijeme se kreće samo u jednom smjeru, prema budućnosti, a svaki trenutak ima i prošlost i budućnost, a smjer protjecanja vremena je prema budućnosti, a ne prema prošlosti, to i mala djeca znaju, ali ti ne, ili se samo praviš da ne znaš, svejedno. I još jednom, tvrdiš da postoji smjer u prostoru, a da to nije smjer prostora, nego čega onda, na što se taj smjer odnosi, ne postoje prostori, već je to sve samo jedan prostor, jer pojam prostora obuhvaća sve što ima protežnost, što se proteže ili prostire, koliko god to bilo veliko:

https://www.kontekst.io/hrvatski/prostire

Tu ti piše ako ne znaš što znači protezati se ili prostirati se, da nešto i naučiš, e da.

Prestani laprdati nadugo i nasiroko. Znam ja vrlo dobro koji je nama poznati smjer vremena. Pitao sam te KOJI JE SMJER VREMENA U VREMENU, u skladu s tvojom izjavom.

[teodati]

Cantor je došao do toga da nije sve beskrajno iste veličine, i u pravu je, ali nije došao do svih takvih dimenzija koje postoje, ali to je bio prvi veliki korak naprijed prema razumijevanju prave prirode beskonačnosti, a uskoro slijedi završni korak, e da.

[Dozer]

Ne razumije on to sto mu pricas.
Pogotovo to za jare, jer se ne zna u kojem smjeru prostora se krece jare, a jos manje u kojem smjeru vremena u vremenu.

Vidi se tko ovdje ama baš ništa ne razumije.

Tacno tako. A vidi se i ko lupeta besmislice, pa kad mu se na to ukaze, onda krecu jos besmislenije tirade.
Shvatili smo mi da si ti jedini pametan ovdje, ali eto...trudimo se da shvatimo na koji nacin su kod tebe (ne)povezane sinapse....

[Voddaa]

Cantor je došao do toga da nije sve beskrajno iste veličine, i u pravu je, ali nije došao do svih takvih dimenzija koje postoje, ali to je bio prvi veliki korak naprijed prema razumijevanju prave prirode beskonačnosti, a uskoro slijedi završni korak, e da.

Teo - evo opet nesto novo za tebe. Matematika se ne bavi dokazivanjem postojanja stvari, vec opisivanjem logicno mogucih stvari.
“Dokazivanje” postojanja je posao fizike, a ne matematike.

Ti napravi komentar za matematiku i njenu (ne)mogucnost opisivanja beskonacnosti i/ili razlicitih vrsta beskonacnosti. Pa rekoh da ti javim da su to matematicari davno davno davno prevazisli.

[teodati]

Ne razumije on to sto mu pricas.
Pogotovo to za jare, jer se ne zna u kojem smjeru prostora se krece jare, a jos manje u kojem smjeru vremena u vremenu.

Vidi se tko ovdje ama baš ništa ne razumije.

Tacno tako. A vidi se i ko lupeta besmislice, pa kad mu se na to ukaze, onda krecu jos besmislenije tirade.
Shvatili smo mi da si ti jedini pametan ovdje, ali eto...trudimo se da shvatimo na koji nacin su kod tebe (ne)povezane sinapse....

Nisam jedini pametan, ali imam znanje o postanku svega a ti to nemaš, eto mala razlika među nama, bi se reklo.

I ti nikako da naučiš što znači dokaz o nečemu, a konstantno nešto tvrdiš, pa dokle?

Na koje si ti to bilo koje moje besmislice ukazao argumentirano, jel, budi ozbiljan, i nauči što znači nešto dokazati konačno, ovako laprdaš bez veze.

Možemo konkretno o bilo čemu, i dokazati ću da to nisu besmislice, nego ti to ne razumiješ do kraja, jer treba imati neko početno znanje da bi se shvatilo kako je sve nastalo, a ti to nemaš, jesam ja kriv za to, ma možeš mislit.

Ovako ćemo od sada, kada netko, bilo ti, ili bilo tko drugi, opet bude pisao nebuloze na ovoj temi, a lijepo smo rekli da na ovoj temi nema mjesta ni naučnim a ni religijskim bajkama, neću uopće odgovarati na to, a bude li netko argumentirano nešto napisao, nema problema tu sam, za svaku razumnu opasku za bilo što o onome što ja pišem ovdje, tako da se ne čudiš zašto nekima ne odgovaram, to je moja zadnja, e da.

[Voddaa]

Sve što je fizičko ima oblik

Koji je oblik elektrona?

[teodati]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Beskona%C4%8Dnost

Ovdje se jasno vidi da nauka još nije sigurna da li je beskonačnost broj ili nije, a kao razlog se navodi da se beskonačnost ne može brojiti kao što brojeve možemo brojiti, e pa, svojom teorijom ću dokazati da postoje različite veličine beskonačnih brojeva, i da se mogu i brojiti i oduzimati, i množiti i dijeliti kao i svi ostali brojevi, toliko za sada o tome je li beskonačnost broj ili nije, dokazati ću da jeste, ali nije samo jedan broj u pitanju, nego mnoštvo brojeva, detaljno dakako samo u teoriji, a gdje drugdje.

[Voddaa]

"Koji je najveći broj koji može postojati?"



E da!

Evo na odgovarajucem nivo - djecije pitalice

https://kids.tpl.ca/wonders/what-is-the-biggest-number

Most of us have been tricked into this one before.
Person 1: "What's the biggest number?"
Person 2: "Infinity?"
Person 1: “Noooo — it's infinity +1!”

The thing is, infinity is not a number, but a concept or idea.

[Voddaa]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Beskona%C4%8Dnost

Ovdje se jasno vidi da nauka još nije sigurna da li je beskonačnost broj ili nije…

Bukavalno sa istog linka

U matematici, beskonačnost nije stvaran broj, jer se ne "ponaša" kao broj.

[teodati]

" Imamo dva pješaka, jedan su pored drugoga, dakle pješaka A i pješaka B, koji imaju ispred sebe jednu beskonačnu cestu po kojoj hodaju.

Sada recimo prvi pješak A ostaje na svom mjestu, a pješak B počinje hodati po toj cesti gdje se obojica nalaze, i kada prijeđe točno jedan kilometar zaustavi se u toj točki C.

Pitanje glasi, da li je pješak B smanjio svoj put za jedan kilometar u točki C, ili je njemu iz točke C put isto dugačak kao i pješaku A koji još nije ni krenuo na put."

To pitanje postavljeno je nekim matematičarima i filozofima, matematičari su rekli da je put isto dug a filozofi da nije put isto dug jer je pješak B već prošao kilometar toga puta a pješak A nije.

Tko je od njih u pravu?

Ako su matematičari onda su sve točke jednako udaljene od beskonačnosti.

Ako su u pravu filozofi onda nisu sve točke jednako udaljene od beskonačnosti.

Ukratko, ovaj paradoks su forumaši nazvali po meni "teodorov paradoks", jer sam ga ja prvi postavio, a put nije isto dug za oba pješaka, jer od polazne točke gdje su oba pješaka, ide jedan polupravac, a od točke C drugi polupravac, i nisu jednake duljine, a polazna točka je ujedno i središte pravca koji sadrži oba ta polupravca, i polupravac u suprotnome smjeru, dakle imamo ovdje četiri beskonačnosti različite duljine.

Ako oduzmemo beskonačnosti jedan kilometar, neće postati konačna, već će biti isto beskonačna ali za kilometar kraća, to je moguće samo ako je beskonačnost polupravac, logika je tu više nego jasna.

Isto tako ako dodamo beskonačnosti jedan kilometar, biti će veća i dalje beskonačna, ali za kilometar duža, a to je moguće jer sa radi o polupravcu, koji ima kraj s jedne strane, pa se u tom smjeru može dodavati koliko hoće, a pravac ovdje je dva puta doslovno veći od zadane beskonačne ceste.

Poanta svega toga je da nisu sve točke jednako udaljene od beskonačnosti, a što znači da svaka beskonačnost ima samo jedno središte, dakle filozofi su u pravu, i to ću detaljno u svojoj teoriji i dokazati.

Isto tako ne živimo u svijetu bajki, ako beskonačnom štapu, ili bilo čemu drugome, odrežemo, oduzmemo recimo jedan metar, više nije isto veliki, jeste beskonačan i dalje, ali za metar kraći, jer je i to polupravac, koji ima kraj s jedne strane, i gdje se može i skraćivati i dodavati, a s druge je beskonačan, toliko o tome.

[teodati]

https://hr.wikipedia.org/wiki/Beskona%C4%8Dnost

"Dok su se matematičari borili s temeljima proračuna, ostalo je nejasno može li se beskonačnost smatrati brojem ili veličinom i, ako je tako, kakav bi bio njezin utjecaj na sve što znamo i ne znamo."

Iz istog linka.

Opet nekima logika šteka na veliko, rekao sam da ću dokazati da se i beskonačnost ponaša kao broj, jer se može i zbrajati, i oduzimati, i množiti i dijeliti, ali neki nikako da nešto od prve pročitaju s razumijevanjem.

To je tako jer postoje različite veličine beskonačnosti, pa su onda to i različiti brojevi , sve jasno, ali kako kome, nekima nikako, e da.

[Voddaa]

"Dok su se matematičari borili s temeljima proračuna, ostalo je nejasno može li se beskonačnost smatrati brojem ili veličinom i, ako je tako, kakav bi bio njezin utjecaj na sve što znamo i ne znamo."

Opet nekima logika šteka na veliko, rekao sam da ću dokazati da se i beskonačnost ponaša kao broj, jer se može i zbrajati, i oduzimati, i množiti i dijeliti, ali neki nikako da nešto od prve pročitaju s razumijevanjem.

To je tako jer postoje različite veličine beskonačnosti, pa su onda to i različiti brojevi , sve jasno, ali kako kome, nekima nikako, e da.

Pa sto onda dragi Teo postovi link gdje sam sebe pobijas.

[Dozer]

Evo konkretno pitanje.

Kako j le 0:0=2 ?

Napisi nam tu kalkulaciju.

postoje različite veličine beskonačnosti,

Znas sta je oksimoron...?

[teodati]

"Koliko je trećina i po od sto?"

Tko će prvi?

Da vidimo brzinu logičnog razmišljanja, e da.

[Dozer]

Prvo ti odgovori na gornja pitanja, onda mozes postavljati svoja.

49,995 (%).

[teodati]

Evo konkretno pitanje.

Kako j le 0:0=2 ?

Napisi nam tu kalkulaciju.

postoje različite veličine beskonačnosti,

Znas sta je oksimoron...?

Jer je 2X0=0

Ni tebi nije jasan "teodorov paradoks", a htio bi znati sve o postanku, neće ići, prvo moraš steći određeno znanje, pa tek onda polako ali sigurno ići, garant.

[Dozer]

Ti ni jednacinu ne znas postaviti, al' hajd'.

Jasno je meni da si ti u paradoksu, ne brini za to.