Nije autor teksta novinar faktora, vec neko drugi. To sto je faktor objavio neciji tekst, ne znaci da je on sda glasilo.
Kako ce ovaj Gusic doci na klix, ili neki drugi medij vladajucih??
Nije autor teksta novinar faktora, vec neko drugi. To sto je faktor objavio neciji tekst, ne znaci da je on sda glasilo.
Faktor jeste ezdea glasilo i sve sto se tamo objavi nije slucajnokonektovan wrote: ↑07/01/2025 12:17Nije autor teksta novinar faktora, vec neko drugi. To sto je faktor objavio neciji tekst, ne znaci da je on sda glasilo.mk ultra wrote: ↑07/01/2025 12:07Zar faktor nije sda glasilo?konektovan wrote: ↑07/01/2025 11:06
A gdje ti vidis sda? Covjek ciji je tekst nije iz sda koliko znam.
Kako ce ovaj Gusic doci na klix, ili neki drugi medij vladajucih??
Takoe kralju, hebo doktore ekonomije i covjeka koji je dekan odsjeka za ekonomiju i biznis, samo slusat Niksica i Vojina ekonomske eksperte koji inace jako puno iskustva imaju kao ekonomisti i kao poslodavciMea_parvitas wrote: ↑07/01/2025 11:38 Ovaj Cavalic i Hadzic F. su smijesni fkt, njih nazivati nekakvim strucnjacima, sto je najgore mediji ih eksponiraju zato jer i sami sebe eksponiraju, a pravi strucnjaci uglavnom sute jbg, kic i sund u svemu prolazi, u svim slojevima drustva.
Kao ni što svaka tvoja objava ovdje nije slučajna._BataZiv_0809 wrote: ↑07/01/2025 12:35 Faktor jeste ezdea glasilo i sve sto se tamo objavi nije slucajno
Hahahaahahaahahah, naći će razlog u svemu samo da ne uplate.Pandakonda wrote: ↑07/01/2025 12:39 I klix se sjetio objaviti ono o cemu sam pisao jucer:
https://www.klix.ba/biznis/privreda/da- ... /250107055
Da nije Člana 5, rekli bi da nisu uplatili zbog zamaha plavog leptira na Madagaskaru, sto se odrazilo na poslovanje firme.reboot wrote: ↑07/01/2025 12:45Hahahaahahaahahah, naći će razlog u svemu samo da ne uplate.Pandakonda wrote: ↑07/01/2025 12:39 I klix se sjetio objaviti ono o cemu sam pisao jucer:
https://www.klix.ba/biznis/privreda/da- ... /250107055![]()
Izgleda sam imao sreće, pa moja firma nije tražila taj razlog, pa su nam više puta uplatili. A ne dobijamo platu u koverti, pih, šteta.
Ko se pitao odakle mu?Ozimician wrote: ↑07/01/2025 11:22 Meni je zanimljivo da se neki ovdje pitaju odakle poslodavcu sa 15 radnika 4 stana i novo auto, a nije sumnjivo kako neko bez dana radnog staza ima isto takvo.![]()
Budimo realni, oni koji su do sad aktivno varali drzavu, ili jos bolje: zajedno sa drzavom (njenim predstavnicima) varali drzavu - i dalje ce varati.
Oni koji su do sad placali sve uredno po PSu, sad ce placati jos vise i to je to.
Znaci ovi ostali mediji su trojkasko glasilo..?!_BataZiv_0809 wrote: ↑07/01/2025 12:35Faktor jeste ezdea glasilo i sve sto se tamo objavi nije slucajnokonektovan wrote: ↑07/01/2025 12:17Nije autor teksta novinar faktora, vec neko drugi. To sto je faktor objavio neciji tekst, ne znaci da je on sda glasilo.
Kako ce ovaj Gusic doci na klix, ili neki drugi medij vladajucih??
Dzaba sto je doktor, mozda jeste doktorirao pisuci neki rad, ali o ovim temama, upravljanju ekonomijom i sl. pojma nemaju... populisti i momci jakog grla...Pandakonda wrote: ↑07/01/2025 12:36 Ma ja, Cavalic bradonja ne valja, ali zato Marx, Engels bradonje uz Chomsky-a su top![]()
Takoe kralju, hebo doktore ekonomije i covjeka koji je dekan odsjeka za ekonomiju i biznis, samo slusat Niksica i Vojina ekonomske eksperte koji inace jako puno iskustva imaju kao ekonomisti i kao poslodavciMea_parvitas wrote: ↑07/01/2025 11:38 Ovaj Cavalic i Hadzic F. su smijesni fkt, njih nazivati nekakvim strucnjacima, sto je najgore mediji ih eksponiraju zato jer i sami sebe eksponiraju, a pravi strucnjaci uglavnom sute jbg, kic i sund u svemu prolazi, u svim slojevima drustva.
Ovakvi su nam o glavi radili kada je covid bio kada su se pravili pametniji od doktora samo jer im se nije sviđalo to sto ovi imaju reci
Trappist wrote: ↑07/01/2025 13:04 "U Federaciji Bosne i Hercegovine odavno je primjetna ozbiljna disproporcija u tretmanu privatnog i javnog sektora, naročito kada je riječ o plaćanju poreza i doprinosa.
Ovaj problem nije samo pitanje ekonomske politike, nego i pravne i moralne jednakosti pred zakonom. Dok privatni sektor redovno ispunjava svoje obaveze prema državi, javne institucije i kompanije se često ponašaju kao da za njih zakoni ne vrijede.
Javni sektor kao glavni dužnik
Prema podacima Porezne uprave FBiH, javni sektor je glavni izvor neuplaćenih ili neredovno uplaćenih doprinosa. Mnoge javne kompanije, uključujući rudnike, javna preduzeća i bolnice, kontinuirano gomilaju dugove prema državi. Ovo je problem koji se godinama ignoriše, što ima ozbiljne posljedice na fiskalnu stabilnost, ali i na pravnu jednakost privrednih subjekata.
Primjer iz 2021. godine jasno ilustruje ovaj problem: Porezna uprava FBiH blokirala je račune više rudnika zbog neplaćanja doprinosa. Ipak, već sutradan je Federalna vlada naložila deblokadu računa, čime je omogućen nastavak poslovanja.
Efikasnost praćenja privatnog sektora
Informacije o tome da je poslodavac zaposlenicima isplatio plaću, a da pri tome nije obračunao i uplatio doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti, Porezna uprava Federacije BiH može utvrditi u postupku inspekcijskog nadzora ili ako radnici prijave da su im isplaćene plaće, a da im istovremeno nisu uplaćeni i doprinosi.
Porezna uprava Federacije BiH svakodnevno provodi uredske i terenske kontrole zakonitosti poslovanja poreznih obveznika u okviru kojih se, između ostalog, kontroliše i obračun i uplata doprinosa. Inspekcija godišnje provede u prosjeku preko 7.000 inspekcijskih nadzora.
U 2023. godini je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato je 4.256 prekršajnih naloga i izrečene novčane kazne u iznosu od čak 9.677.122 KM.
Za neplaćanje doprinosa Zakonom su propisane novčane kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 1.000 KM do 5.000 KM kaznit će se za prekršaj poslodavac, ako ne uplati doprinose istovremeno sa isplatom plaće, a najkasnije do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je plaća dospjela za isplatu.
Kaznit će se obveznik, fizičko lice, ako ne uplati doprinose do 10. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Kaznit će se isplatilac primanja od druge samostalne djelatnosti ili od povremenog nesamostalnog rada, ako ne uplati doprinose prije isplate, a najkasnije istovremeno s isplatom primanja.
Kaznit će se pravno lice i fizičko lice koje samostalno obavlja djelatnost ako kao isplatilac plaće, kao i fizičko lice za sebe, Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ne dostavi u propisanom roku specifikaciju uz isplatu plaća i specifikaciju uz uplatu doprinosa poduzetnika.
Podaci koji potvrđuju problem
Prema tabeli najvećih poreznih dužnika u Federaciji BiH, jasno je da su na vrhu liste upravo javna preduzeća i institucije.
Na primjer, Željeznice FBiH duguju preko 154 miliona KM, dok Univerzitetska klinička bolnica Mostar ima dug od više od 115 miliona KM. Pored njih, rudnici pod upravom Elektroprivrede BiH i drugi javni subjekti akumulirali su višemilionske dugove.
Dok se privatne firme suočavaju sa strogim kaznama i blokadama računa čak i za minimalna kašnjenja u plaćanju poreza, javni sektor ima privilegovan položaj. Takav tretman ne samo da demotivira privatne poslodavce, nego i narušava povjerenje građana u pravni sistem. Fiskalna politika bi trebala biti jednaka za sve, ali trenutna praksa ukazuje na favoriziranje javnog sektora na račun privatnog.
Privatni sektor, koji zapošljava veliki broj građana i generira značajan dio budžetskih prihoda, traži ravnopravan tretman. Njegovi predstavnici godinama ukazuju na diskriminaciju i nepravdu, ali se čini da vlasti nemaju sluha za ove zahtjeve.
Ad hoc rješenja Vlade
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine povremeno interveniše kako bi riješila probleme neuplaćenih doprinosa, ali ove intervencije su uglavnom ad hoc prirode i ne rješavaju sistemske probleme. Tako je krajem 2024. godine Federalna vlada obezbijedila 1,4 miliona KM za uvezivanje radnog staža za 118 radnika, od čega je 85 bilo iz javnih, a 33 iz privatnih preduzeća. Ova sredstva su raspoređena za radnike kompanija poput Vitezita, Željezare Zenica, Zraka, IP Krivaja, Konfekcije Borac, BNT-TMiH, TRZ Hadžići i Hidrogradnje Sarajevo.
Neplaćanje doprinosa javnog sektora ima dalekosežne posljedice. Prvo, smanjuje se iznos sredstava u fondovima socijalnog osiguranja, što direktno ugrožava penzije i zdravstvenu zaštitu. Drugo, stvara se nelojalna konkurencija jer privatne firme moraju nositi teret koji javni sektor izbjegava.
Osim toga, građani koji su zaposleni u privatnom sektoru nerijetko imaju niže plate i lošije radne uslove, ali uredno plaćaju poreze i doprinose. Suprotno tome, radnici u javnom sektoru imaju garantovane plate, ali su često žrtve sistema koji njihove doprinose ne uplaćuje redovno.
Potreba za reformama
Rješavanje ovog problema zahtijeva ozbiljne reformske zahvate u fiskalnoj i pravnoj politici. Prvo, potrebno je osigurati strogu primjenu zakona i sankcionisanje svih subjekata koji ne plaćaju doprinose, bez obzira na to da li se radi o javnom ili privatnom sektoru. Drugo, vlada mora preuzeti odgovornost za dugove javnih kompanija i izraditi plan za njihovu finansijsku konsolidaciju.
Pored toga, transparentnost u poslovanju javnih institucija mora postati prioritet. Redovno objavljivanje podataka o finansijskom stanju javnih kompanija i njihovo poštivane zakonskih obaveza bio bi prvi korak ka vraćanju povjerenja u sistem.
Takođe, privatni sektor bi trebao biti uključen u proces donošenja fiskalnih i ekonomskih politika kako bi se osigurala ravnoteža između svih privrednih subjekata.
Nije tajna da će posljednja odluka Vlade FBiH o podizanju minimalne plate na 1.000 KM koja znači i gotovo 800 KM doprinosa dodatno pojačati ovaj jaz i dodatno opteretiti privatni sektor, dok će javni izvjesno "profitirati" jer je za mnoge javne kompanije plaćanje doprinosa obaveza druge kategorije.
Diskriminacija privatnog sektora u odnosu na javni u Federaciji BiH ozbiljan je problem koji zahtijeva hitnu pažnju nadležnih institucija. Pravedan i efikasan pravni sistem, uz dosljednu primjenu zakona, ključ je za stvaranje jednakih uslova za sve subjekte. Bez toga, "ekonomska nepravda" i dalje će urušavati povjerenje u državne institucije i ugrožavati stabilnost cijelog sistema."
Znam da je puno ovo za citanja ekonomskim carobnjacima na ovoj temi, ali nije los tekst
Ne, primijenimo ga prema svima.
Thorgerson wrote: ↑07/01/2025 09:54Stani, jel ovo neka ironija.nekitamopd wrote: ↑07/01/2025 09:49 Znači na utaji poreza su naši privrednici ukrali milijarde? To hoćete da kažete?
Evo neki i polujavno to i priznaju.
Pa drzava je to namjerno omogucila.
Sistem je veoma jednostavan.
Imas hrpu radnika koji te nista ne kostaju. Dajes im minimalac. Ostatak u koverti.
Ufuras im pricu da imaju finu platu, tipa iznad prosjeka. Dajes im 1500 do 2000 KM. 600 kusur imaju na racun, ostatak kesh. Ufuras sebe kao provrednika u tu pricu da ti dajes fine plate. Malo dzamija, malo dzuma, volis drzavu, repka, dzeko, alija, dodik, rs, donacije za lijecenja, a tajno krades svaki mjesec od drzave.
Kesh izvlacis iz dobiti i platis 10% na to.
Ne moras biti warren buffet da skontas da je bolje platiti 10% nego 70%.
Takodjer, sta mislis zasto su kod nas stalno neke akcije da su stvari povoljnije za kesh, neizdavanje racuna itd. Zato jer im treba kesh. Mora se imati stalno kesha da mozes vrtiti koverte.
I sad kao nama treba takvih da bude zao. Jebe mi se.
P.s. s druge strane imas firme koje sve uredno rade, isplacuju sve zivo i bore se sa ovakvom gore nelojalnom konkurencijom.
Znaci goru situaciju od koverte drzava generisala. I pitaju se zasto ljudi primaju koverte, a ovi se ni lijeciti ne mogu, mozes misliti kakva je njihova produktivnosti i zelja za izlazak na trziste rada kad im je ovo OK.
Generalno novije generacije žive od danas do sutra, boli ga neka stvar šta će biti kad dođe u penziju.
Isto su krivi oni sto daju i oni sto primaju kovertu.xoklix wrote: ↑07/01/2025 13:31Generalno novije generacije žive od danas do sutra, boli ga neka stvar šta će biti kad dođe u penziju.
Zato imamo i poplavu firmi koje daju kovertu jer će radnik otići prije na 2500 sa kovertom nego na 1800-1900 bez koverte tj. sve na račun.
I ovaj što radi pošteno je primoran davati kovertu jer će ostati bez radnika.
Samo strogim zakonom i ono još bitnije, njegovim provođenjem možeš dovesti ljude u red. Pa nek svim bude isto... rad na crno 20 milja kazna, nema pristupa fondovima za poticaj idućih 5 godina i sl.
Ima tu niz zakona koje bi trebalo uvesti poput prvog zapošljavanja,izvozna industrija,deficitarna zanimanja i sl. koji trebaju imati poseban tretman.