Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
dobra i mocna drzava se ne upravlja niti bazira niti smije (SAMO) silom, (SAMO) represijom i nasiljem.....
moraš nešto dat i jadi da zivi od neceg neke uslove neke beneficije, skolovanje, stanovanje, mogucnost neku, ikaku, ne moze nikaku, neke nacine prezivljavanja, neke moguce nagrade....
nemos drzavu stvarat na totalnoj kontroli, represiji, sili, torturi, kazni, smrti, egzekuciji ....
nazalost Rusija je olicenje toga svega u svojoj srzi.... jos kad u to sve umijesas fasistoidno-biheviroalni DNK - recept je za dugotrajni fejl.....
moram reci da je strasna cinjenica ta da Rusija nije jedini takav entitet na Zemlji..... ima ih mnogo sa razlicitim nivoima gorenavedenih aspekata - tako da se ljudi pretvaraju u - uglavnom roblje u kosulji i kravati.....
Wow, dobro su ti izgleda poznati tamošnji uslovi. Kad si bio prošli put u Rusiji?
dobra i mocna drzava se ne upravlja niti bazira niti smije (SAMO) silom, (SAMO) represijom i nasiljem.....
moraš nešto dat i jadi da zivi od neceg neke uslove neke beneficije, skolovanje, stanovanje, mogucnost neku, ikaku, ne moze nikaku, neke nacine prezivljavanja, neke moguce nagrade....
nemos drzavu stvarat na totalnoj kontroli, represiji, sili, torturi, kazni, smrti, egzekuciji ....
nazalost Rusija je olicenje toga svega u svojoj srzi.... jos kad u to sve umijesas fasistoidno-biheviroalni DNK - recept je za dugotrajni fejl.....
moram reci da je strasna cinjenica ta da Rusija nije jedini takav entitet na Zemlji..... ima ih mnogo sa razlicitim nivoima gorenavedenih aspekata - tako da se ljudi pretvaraju u - uglavnom roblje u kosulji i kravati.....
Wow, dobro su ti izgleda poznati tamošnji uslovi. Kad si bio prošli put u Rusiji?
obicno mi se odkomenKANTArise takav post.....
sjedi i odradi istorijsko stivo....
BMK sta ti licno o meni mislis..... ja sam samo sjaj u rosi mora prdimahovina obicna
Od posljednjeg ažuriranja u junu, čini se da se dogodilo nekoliko stvari.
Rusija je pokrenula napad na grad Pokrovsk koji prijeti sposobnosti Ukrajine da obrani veliki dio Donjecka. Ukrajina je prešla granicu s Rusijom, stekavši kontrolu nad 1.000 kvadratnih kilometara regije Kursk. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy reorganizirao je važne sektore ukrajinske vlade i izborio se s rastućom političkom opozicijom. U zraku i na zemlji, dronovi su nastavili poboljšavati i redefinirati svoju ulogu u ovom ratu. Ukrajina je izazvala nevjerojatne eksplozije u skladištima streljiva u Rusiji dok se nastavljaju sporovi oko sposobnosti Ukrajine da koristi zapadno oružje duboko u Rusiji. Zelenskyy je razljutio MAGA republikance posjetom Pennsylvaniji, gdje je 800.000 poljskih Amerikanaca duboko zabrinuto zbog mogućnosti da Rusija prenese svoj ilegalni rat u zemlje NATO-a. I Donald Trump je rekao nešto duboko glupo što se također dogodilo o Ukrajini.
Nadoknaditi sve ove teme - i još desetak drugih - nije moguće u jednom članku. Stoga razmišljajte o ovome više kao o pregledu samo nekoliko područja namijenjenih ažuriranju stvari tako da buduća ažuriranja za Ukrajinu mogu raditi ono što znaju najbolje: prodrijeti duboko u dubinu kako, zašto i gdje.
U ovom ratu tri mjeseca su dugo, dugo vrijeme.
GUBI LI VLADIMIR PUTIN VLAST?
U prošlosti su kružile glasine da su Rusi postali umorni od gledanja kako stotine hiljada ljudi otpremaju u Ukrajinu, i stotine hiljada kako se vraćaju s ozbiljnim ozljedama. Ili nikako. No, kao i obično u Rusiji, regrutiranje za ilegalnu, ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu uvelike je uticalo na udaljene etničke okruge, ostavljajući bazu moći u Moskvi i St. Petersburgu samo neznatno pogođenom.
Unatoč nekoliko brzo ugušenih prosvjeda, razgovorima o mogućim državnim udarima i velikim promjenama u vojsci, čini se da se Putin temeljito udomio kao i uvijek. Čini se da je čak i dvodnevni prekinuti puč Jevgenija Prigožina i njegovih plaćenika iz Wagnerove grupe ostavio Putina ravnodušnim - a Prigožin neće pokušati ponovno.
Kao što uvijek biva, ono što se događa unutar zidina Kremlja potpuna je misterija, a svaka tvrdnja da je Putin na klimavim nogama sama je po sebi... klimava. Imajte to na umu.
Vladimir Solovjov je više od desetljeća voditelj više propagandnih programa na kanalu Russia-1. On je više nego samo spiker, već medijska ličnost. Nazivati ga Seanom Hannityjem ili Tuckerom Carlsonom iz Rusije je potcjenjivanje (nijedan od njih nema dva glazbena albuma... nadajmo se). Ovaj tip je posvuda u Rusiji.
Solovjov je bio jedan od glasova ne samo koji je zagovarao invaziju na Ukrajinu, već i zagovarao da Rusija prenese rat u zemlje NATO-a . Takođe je podržavao grub tretman nad disidentima i preporučio streljački vod za jadne vojskovođe. Iznad svega, Solovjov je navijao za Putina. Jedna od emisija koju vodi čak nosi naziv "Moskva. Kremlj. Putin."
Ovo objašnjava zašto jedna jedina sugestija da bi dovođenje invazije do kraja moglo zahtijevati da Putin "podnese ostavku" izaziva veliku pozornost među ruskim promatračima. Kremlinologija je umjetnost koja datira prije Hladnog rata, a praktičari ponovno usmjeravaju svoje domete prema Moskvi kako bi vidjeli ukazuje li ova primjedba na neku vrstu promjene u vjetrovima moći. To uključuje neke izjave koje se čine jednako prenapuhanim kao i većina propagande koju Solovyov izbacuje.
Dakle, znači li išta od ovoga da je Putin u nevolji? Gotovo sigurno ne.
Međutim, kako izvještava Londonski The Times, disident Vladimir Kara-Murza, jedan od ljudi koji su uspješno lobirali za usvajanje Zakona Magnitskog (Hame: Sjedinjene Američke Države odgovorile su na smrt Sergeja Magnitskog donošenjem zakona koji predviđa uvođenje sankcija protiv osoba osumnjičenih za umiješanost u ovu smrt. Ali ko je Magnitsky?) kaže da iako izgleda da Putin može biti vječno na "car" Rusije, to nije nužno tako.
"Političke promjene u Rusiji obično se događaju iznenada, neočekivano, kada ih niko ne vidi i niko nije spreman za njih", rekao je Kara-Murza.
Sada bi bile dobre.
RUSKE SNAGE NASTAVLJAJU NAPREDOVANJE U DONJECKOJ OBLASTI.
Do prije nekoliko mjeseci Ukrajina je obavila zapanjujući posao zadržavanja ruskih snaga u blizini okupiranog grada Donjecka. Čak i u ranim danima druge Putinove invazije na Ukrajinu, kada je ruska vojska jurila kroz područja na sjeveru i istoku, Ukrajina je uglavnom uspjela zadržati ruske trupe iza linija koje su uspostavljene nakon invazije 2014.
Način na koji su Ukrajinci držali položaje poput onih oko grada Avdiivka i Vuhledara, te gubici koje su nanijeli ruskim snagama koje su izgledale zatvorene u bezumnim naporima za napredovanje, postali su legendarni. Međutim, kada je Rusija konačno zauzela - i potpuno uništila - Avdiivku u februaru, Ukrajina se vratila na položaje koji nemaju odbrambenu infrastrukturu onih koji su bili bliže Donjecku. U roku od nekoliko sedmica, taj se pojedinačni proboj pretvorio u polaganu poplavu dok je Rusija probijala bivšu liniju na više lokacija.
Ukrajinske snage, iscrpljene nakon višemjesečnih borbi i suočene s ruskim trupama ojačanim stalnim dopunama, bile su prisiljene povući se duž široke fronte. U međuvremenu, ukrajinski zapovjednici žalili su se na nedostatak streljiva koji je pogoršan dugim kašnjenjem u dobivanju veće podrške od Sjedinjenih Država. Trebalo je sve do aprila da republikanski predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson prestane blokirati sredstva za Ukrajinu, a do tada je učinjeno mnogo štete.
Dok su se ranije ruski dobici u ovom području mjerili u metrima i ruske snage provele sedmice boreći se s istim sićušnim raskrižjem, tempo ruskog napredovanja u proljeće bio je znatno veći. Trebale su sedmice prije nego što su u aprilu formirane nove linije u blizini nedavno osvojenog sela Pervomaiske. S te pozicije Ukrajina je uspjela uspostaviti donekle stabilnu frontu koja se uglavnom održala veći dio ljeta.
Područje Donjecka do Pokrovska.
Ali u augustu, Rusija je koncentrirala još više snaga u tom području i započela obnovljeni napad koji je, u usporedbi s velikim dijelom njihovog kretanja u posljednje dvije godine, bio pozitivno eksplozivan. Ruske trupe zauzele su Krasnohorivku u prvoj sedmici septembra. Istodobno je zauzela Karlivku i sela na jugu. Odatle su ruske snage napredovale kilometrima svaki dan, krećući se prema gradovima Pokrovsk i Selydov. Sedam dana nakon Krosnohoivke, Rusija je bila u Novopokrovskom i djelomično je okupirala Hrodivku.
Nakon tih gubitaka, ukrajinske snage uspjele su usporiti rusko napredovanje. Međutim, Rusija nastavlja agresivno pritiskati na cijeloj toj liniji. Od pada Avdiivke, Rusija je napredovala 35 kilometara prema kritičnom čvorištu u Pokrovsku. Uzimajući u obzir da je trebalo više od 220 dana, to nije baš munjevit napredak (ukupna brzina od oko 15 metara dnevno). Međutim, otprilike polovica te udaljenosti prijeđena je u posljednje četiri hefte. Također, budući da je širina ovog napredovanja oko 20 km, to je više ispupčenje nego običan prodor. Svaki pokušaj Ukrajine da uz bokove optereti napredujuće ruske snage bit će težak.
Iako Ukrajina sada navodno šalje dodatne trupe nakon vlastitog zakona o mobilizaciji u proljeće, mogućnost da se zaustavi rusko napredovanje osim Pokrovksa ostaje ozbiljan upitnik. U augustu je naređena evakuacija grada, no stanovnici su uglavnom ignorirali tu naredbu. Sada građani Pokrovska bježe u gomilama dok se Rusija približava gradu duž tri glavne autoceste.
U srijedu su ruske snage navodno stigle do željezničkih stanica na južnoj strani Selydova i nastavile su se voziti sjeverozapadno prema autocesti koja vodi SI (Hame: Sjevero-Istočno) od Pokrovska. Kad bi Rusija zauzela područje južno od Selydova, taj bi grad postalo teže držati, a gubitak tog položaja olakšao bi ruskim snagama korištenje glavne jugoistočne autoceste kao rute prema Pokrovsku.
Ukrajinske snage drže crte otprilike 8 km od Pokrovska, ali ovo je teška situacija u kojoj je Rusija probušila veliki dio crte. Ukrajina se bori da se odbrani dok Rusija nastavlja svoj pritisak.
UKRAJINSKI UPAD NA KURSK JOŠ JE KOCKA.
Čak i dok su Rusi prikupljali snage u Donjecku, ukrajinske snage napale su položaje preko granice u ruskoj Kurskoj oblasti u prvoj hefti augusta. Za nekoliko dana, ukrajinska vlada objavila je da njihove snage kontroliraju više od 1.200 kvadratnih kilometara ruskog teritorija u pojasu širokom preko 40 km koji seže preko 20 km u Rusiju.
Podsjetite se, Rusi se kreću 15 metara dnevno.
U prve tri sedmice borbi u regiji, Rusija je odgovorila postupnim premještanjem snaga, očito ne želeći povući trupe iz borbi u Donjecku. I mnoge od tih napada Ukrajina je postigla onim što zapravo nije bilo tako velika ukrajinska sila. Pokušaj Rusije da ukloni otprilike 1.000 ukrajinskih vojnika koji su prešli granicu u prvom valu također je bio kompliciran zbog dobro odmjerenih HIMARS-a ili dva koji su jednostavno raskomadali Ruse na tačkama okupljanja.
Upad u Kursk oblast.
Kao rezultat toga, ne samo da je Ukrajina uspjela zadržati i učvrstiti svoje položaje unutar Rusije, već se i velik broj slabo obučenih ruskih snaga koje su branile granicu predao ukrajinskim trupama.
HIMARS se također pokazao djelotvornim u rušenju ruskih mostova preko rijeke Seym i čišćenju pontonskih mostova koje je Rusija izgradila u nastojanju da spriječi Ukrajinu da izolira područje između te rijeke i granice.
Nekoliko sedmica tamo izgledalo je kao da je zauzimanje velikog ruskog grada ozbiljna mogućnost (iako Ukrajina vjerovatno nikad nije imala dovoljno vojnika da zauzme grad s preko 400.000 stanovnika). A Ukrajina je imala neke prilično zapanjujuće pobjede u odbrani od ruskih očajnih i nedovoljnih pokušaja da ih otjera natrag preko granice.
Službena strategija iza upada u Kursk, koji je od tada podržan pokretom dodatnih oklopnih ukrajinskih snaga sredinom septembra, bila je spriječiti Rusiju da pokrene invaziju na Ukrajinu iz istog područja. Ali s obzirom na relativnu brojnost i kvalitetu ruskih snaga u regiji, čini se malo vjerojatnim da je takav potez planiran u bliskoj budućnosti. Službeni razlog zašto je Ukrajina tamo zvuči smiješno.
Prava namjera Ukrajine bila je vjerovatnije da se bori s Rusijom i, nadamo se, prisili Putina da premjesti snage s područja Donjecka kako bi odbio ukrajinsko napredovanje. Zelenskyy je navodno naredio prelazak u Kursk zbog prigovora nekoliko ukrajinskih vojnih vođa koji cijeli pothvat smatraju velikim kockanjem.
Može li Ukrajina dovoljno osramotiti Putina u Kursku da ga natjera da promijeni strategiju u Donjecku i da Ukrajini vremena da dovede nove trupe i novo oružje u borbu? Iako još uvijek nije jasno, odgovor je izgleda "ne".
Ukrajina je bila vojno uspješna u svojoj ofanzivi na Kursk, a došlo je i do početnog pojačanja odnosa s javnošću kada se vidjelo da se ukrajinske snage bore na ruskom tlu – posebno u Ukrajini. Ali umjesto da prebaci značajne vojne snage u to područje kako bi se suprotstavio potezu Ukrajine, Putin je postavio rusku Federalnu sigurnosnu službu (FSB) zaduženu za borbu protiv onoga što je on nazvao "protuterorističkom operacijom". Miš-Maš (Hame: bio sam u životu i "par mjeseci" konobar... Miš-maš FSB-a, graničara i vojnih snaga ne pokazuje se baš sposobnim u prisiljavanju Ukrajine na povlačenje.
Možda nije važno.
Iako Rusija nije premjestila velik broj snaga na to područje, nije jasno je li Ukrajina voljna posvetiti dovoljno dodatnih snaga za proširenje upada. Sve dok se čini da je Ukrajina zadovoljna time da se samo drži u Rusiji, a ne da ide prema Kursku ili nekom drugom značajnom gradu, Putin će to vjerojatno kategorizirati kao problem koji će se riješiti kasnije. To je pod pretpostavkom da postojanje nekoliko hiljada ukrajinskih vojnika parkiranih na ruskom teritoriju ne čini vrhovnu mjernu ljestvicu nepopularnom u Kremlju.
[...]
*Cijeli članak na linku gore.
-
Osim što je prometno i logističko središte Donjecke oblasti, Pokrovsk je središte proizvodnje čelika. Gotovo 50% čelika u Ukrajini dolazi iz ovog područja. Gubitak toga bio bi udarac u ratu u kojem se oklopna vozila koriste u hiljadama.
Last edited by Hame_ on 29/09/2024 14:46, edited 1 time in total.
rusiju podrzava samo cetnik i glupan a glupi je opasniji od zlog
sreca pa su vecina nasih, domacih(srbija i bih) russista intiligentni i pronicljivi ljudi
u suprotnom glupani bi nas potopili ko ukrajinci moskvu
drug_profi wrote: ↑27/09/2024 21:20Sjedimo uz rakijicu i na tv ide Sultan's of Swing.
Mark Knopfler objašnjava zašto sa Dire Straits nikada više neće biti zajedno.
Jeste li se ikada zapitali zašto se jedan od najpoznatijih rock bendova, Dire Straits, nikada neće ponovno okupiti? U sadržajnom i emotivnom razgovoru, Mark Knopfler, legendarni frontmen benda, otkriva razloge njihove trajne razdvojenosti. Koje su tajne i osobne borbe spriječile ove rock legende da se ponovo okupe? Pridružite nam se dok uranjamo u priču i otkrivamo zašto san o ponovnom okupljanju Dire Straitsa ostaje nedostižan.
Rusi nisu puno bolji, ali oni nemaju jedinice koje vrijedi cuvati.
Pročitao sam. Ako je ovo istina, onda Ukrajinci čine, po meni, stratešku grešku, koja se može odraziti na njihove strateške ciljeve. Ako, ovo čine, može se povuci mala paralela, između Werhmata, koji je imao strahovito strašne, prije svega oklopne i panzergrenadir divizije, koje je koristio za zatvaranje rupa na frontu, kao i stabilizaciju fronta. Problem je, što je i pored kvaliteta ovih divizija, njih je bilo malo i one su potrešene na kvantitet Crvene armije. Ovaj pristup, ako je tačna, malo me obeshrabruje, sto se tiče Ukrajinaca. Nadam se, da griješim!
Samo, zbunjuje me, veliki broj pješadiskih (streljački) bataljona koji se nalazi u sastavu brigada ZSU. Koja je njegova uloga? Koji je njihov stvarni broj, kada je riječ o broju vojnika,tih bataljona? Moja prvobitna pretpostavka, da komande brigada, upravo ove bataljone raspoređuju na prvim linijama fronta, dok od mehanizovanih i tenkovskih bataljona, prave udarne grupe u slučaju potrebe za stabilizaciju prve linije fronta, kao i izvođenje napada. To potvruđuje i gubitak ratne tehnike kod Ukrajinaca. Dobro je čuvaju, jer imaju manji broj te tehnike na raspolaganju u odnosu na Ruse. Ako me ova moja pretpostavka tačna, onda Ukrajinci, maksimalno troše ove streljačke bataljone, a maksimalno čuvaju svoje mehanizovane i tenskovske bataljone.
Takođe, moguće je da ove bataljone koriste kao neku vrstu rezervnih jedinica, iz kojih vrše popunu boljih jedinica koje se nalaze u sastavu brigade. Npr. 72.mehanizoavana brigada, ima tri streljačka bataljona, pored onih standardnih bataljona. Opet, postavljam pitanje, koja je svrha i uloga ovih bataljona (streljačkih)?
Što ruski intelektualci govore i misle o ratu u Ukrajini i Zapadu?
ZA PRAVILNO razumijevanje razine krize na europskom kontinentu, uvjetovane ruskom agresijom na Ukrajinu, nije dovoljno analizirati stavove samo jedne strane. Naime, ustaljena je praksa većine promatrača da se kao reper za donošenje sudova uzimaju stavovi ili interesi znanstvene zajednice, političara odnosno visokih dužnosnika koji dolaze sa Zapada. Kao posljedicu imamo nemali broj ljudi, ne samo u našoj regiji već i šire, koji dovode u pitanje objektivnost analiza, ali i kredibilnost operativnih agendi zapadnih zemalja prema Ruskoj Federaciji.
Iz tog razloga odlučio sam ad litteram prenijeti dio stavova prominentnih ruskih znanstvenika u vezi ukrajinske krize te širih, europskih sigurnosnih izazova. Riječ je o znanstvenicima okupljenim u Russian International Affairs Councilu (RIAC), akademskom i diplomatskom think tanku osnovanom predsjedničkim dekretom 2. veljače 2010. godine. Napominjem da će moje intervencije biti sukladne profesionalnim referencama i onim što je objektivno, činjenično stanje.
Što je međunarodni pravni poredak?
RIAC: "Opće je prihvaćeno da međunarodni poredak nije rezultat posebnih sporazuma, već proizvod zajedničkog razumijevanja onoga što se može, a što ne može učiniti u odnosima između država. Također, općeprihvaćeno je da sve velike sile moraju imati relativno zajedničke ideje o tome zašto jedna drugoj priznaju pravo na postojanje i ne miješaju se u njihove unutarnje stvari. Upravo napad na njih uvijek postaje uzrokom sukoba, u što nas uvjerava primjer aktualnog vojno-političkog sukoba u Europi."
Dakle, po mom dubokom uvjerenju, kada bi međunarodni pravni poredak bio kompromis interesa velikih sila, a ne sustav koji regulira djelovanje država sukladno međunarodnom pravu, imali bismo situaciju sličnu onoj koja je prethodila Drugom svjetskom ratu kada je Liga naroda funkcionirala samo na papiru. O napadu na Rusku Federaciju u kontekstu rusko-ukrajinskog sukoba degutantno je davati bilo kakve komentare."
Zaštitni mehanizmi
RIAC: "U svom govoru u Vijeću sigurnosti UN-a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov naglasio je da će svaki budući sporazum sa Zapadom o europskoj sigurnosti morati sadržavati "zaštitne mjere protiv beskrupuloznih tumačenja". Jasno je da te mjere ili mehanizmi trebaju biti usmjereni protiv negativnih manifestacija ponašanja Zapada. Radi se o želji Zapada da neprestano stvara prijetnje drugima, kao središnji dio globalne diplomatske igre. Širenje NATO-a na istok, zapravo, širenje teritorijalne baze američke vojne prisutnosti u Europi ostavilo je bez smisla sve dogovore u području konvencionalnog naoružanja."
Prema izvorima kojima raspolažem, ne postoji formalno pravni dokument kojim su se Sjedinjene Države ili bilo koji europski NATO partner obvezali Ruskoj Federaciji da neće djelovati u smjeru potpore proširenju NATO saveza na nove članice. Također, vrlo je lako pribaviti vjerodostojne informacije u vezi američkog vojnog prisustva na europskom kontinentu.
Naime, rat u Afganistanu 2001. i invazija na Irak 2003. donijeli su velike promjene u vojnoj poziciji Sjedinjenih Država na globalnoj razini jer je fokus djelovanja pomaknut s Europe na središnju Aziju i Bliski istok. Kao potvrda prethodnoj tezi govore i egzaktni podaci prema kojima su tijekom 1989. Sjedinjene Države imale ukupno 248.621 stalnog vojnika stacioniranog u Zapadnoj Njemačkoj, 27.639 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 15.706 u Italiji i 3382 u Grčkoj. Do rujna 2021. broj američkih vojnika drastično se smanjio i pao na 35.457 u Njemačkoj, 9563 u Ujedinjenom Kraljevstvu, 12.434 u Italiji i 429 u Grčkoj.
Je li unutarnji poredak isključivo unutarnja stvar suverene države?
RIAC: "Univerzalni poredak koji bi svima odgovarao sada je malo vjerojatan. I ranije je imao relativan karakter. Međutim, u pretprošlom stoljeću među velikim silama postojala je barem opća ideja o načelima na kojima bi se trebao temeljiti unutarnji poredak u svakoj od njih. Sada je teško pomisliti da će zapadne zemlje priznati pravo Rusiji, Kini ili drugim državama da uređuju živote vlastitih građana. Prvo, svaki budući sigurnosni poredak neizbježno će biti tehničke prirode, a ne temeljen na zajedničkom razumijevanju izazova i prijetnji.
Drugo, teško je zamisliti da će u budućim sporazumima biti mjesta za takav koncept kao što je povjerenje. I sami vidimo kako Amerikanci otvoreno izjavljuju da svaka nova administracija može lako revidirati dogovore koje je postigla prethodna. Na Zapadu nestaje kontinuitet politike, a to je uvijek bila osnova stabilnih diplomatskih odnosa."
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Premda se mogu suglasiti s tezom da je kao posljedica unutarnje polarizacije došlo do nekonzistentnosti po određenim pitanjima u vanjskim agendama posljednja dva američka predsjednika, prije svega daljnjoj egzistenciji multilateralizma kao temelja suvremenih međunarodnih odnosa, stav ruske znanosti ukazuje na potpuno nerazumijevanje vrijednosti ideja univerzalnih ljudskih prava i sloboda.
Neshvatljivo je da netko u 21 stoljeću razmišlja kako bi ova prava trebala biti limitirana državnim granicama. Uz ogradu, naravno, da se pozivanje na njih ne bi smjelo zloupotrebljavati u smislu plasiranja nekih drugih interesa.
Opasne konstrukcije koje podrivaju temelje Europe
RIAC: "Pravni temelj europske sigurnosti najvjerojatnije će postati širi. Situacija u Europi odavno više nije stvar samih Europljana. Tim više što se ovdje izravno dodiruju pozicije dviju sila s najvećim zalihama nuklearnog oružja u svijetu, Rusije i Sjedinjenih Država. Njihova neizravna blizina zabrinjava cijeli svijet i nema mnogo veze s europskim poslovima."
RIAC nastavlja: "Nažalost, praksa posljednjih 30 godina pokazala je da ne mogu sve države podnijeti tako težak teret kao što je pravo da samostalno određuju parametre svoje obrambene politike. Baltičke zemlje, Finska ili ista ta nesretna Ukrajina mogle su živjeti sasvim sretno da njihove političke elite nisu bile u iskušenju iskoristiti sukob s Rusijom kako bi zadržale vlast unatoč ekonomskim poteškoćama. Drugim riječima, zemlje koje ne mogu imati samostalnu ulogu u određivanju regionalne sigurnosti treba osloboditi fizičke mogućnosti da joj stvaraju probleme."
U konačnici, dakle, ruski znanstvenici plasiraju i opasnu tezu osporavanja suvereniteta manjih zemalja odnosno "jednakopravnost država članica UN-a bez obzira na veličinu" sukladno poglavlju 1, članku 2, Povelje UN-a.
Jasno je da se ovim očitim kršenjem međunarodnog prava pokušava kreirati legitimitet za nezakonitu invaziju Kremlja na Ukrajinu. Unatoč činjenici da Ruska Federacija u ovom trenutku nema vojnih kapaciteta ugroziti ostatak Europe, ali i ispuniti prvotne ciljeve u Ukrajini, za sve europske zemlje je od temeljnog značaja prepoznati opasnost ideje suspenzije pozitivnog međunarodnog prava u korist samoproglašenog "prava" velike sile.
Jer uvijek treba voditi računa o tome da izuzetak može postati pravilo.
dobar tekst sa indexa koji pokazuje zašto zapravo Putko ratuje u Ukrajini.....zbog straha od demokratije.
Plan Zelenakog bi mogao biti kao plan USA I Izraela na BI?
Popišati se po crvenim linijama Putina kao Izrael po Iranskim.
Lavrov kaže:
" Iran se ponaša odgovorno" a...
dvojica pripadnika iranske Revolucionarne garde:
"Odmazda nije prioritet Irana"
Očigledno su USA, Izrael i ostatak zap. koalicije spremni ići do kraja i stuć i Iran ako treba?
Iran to zna i povlači ručnu.
Sada "zapad" eskalira.
Izgleda da je nakon 950 dana rata u Ukrajini i godine dana od Hamasovog napada na kibuce, "zapad" spreman da pokaže veliku kitu?
Iranci samo laprdaju, Putin mjenja doktrine. Boje se?
Tokom protekle noći ruska PVO uništila je i presrela 125 ukrajinskih dronova.
Kako okvalifikovati ovaj napad? Je li masovni i uz podršku neke nuklearne zemlje? Nije izgleda.
"Uslovi za prelazak Rusije na upotrebu nuklearnog oružja takođe su jasno utvrđeni", rekao je Putin.
On je dodao da će Moskva razmotriti takav potez ako dobije pouzdane informacije o početku masovnog prekograničnog napada vazdušnim putem iz strateških i taktičkih avijacija, krstareće rakete, dronovi i hipersonično oružje.
Nečemu se nadaju? Ukrajina nema stratešku avijaciju i hipersonično oružje?
Čitalac wrote: ↑29/09/2024 08:19
Zaporožje je sada gotovo svakodnevno na meti KAB-ova. Jutros je, prema gradonačelniku Fedorovu, na grad palo deset bombi.
Čitalac wrote: ↑29/09/2024 08:19
Zaporožje je sada gotovo svakodnevno na meti KAB-ova. Jutros je, prema gradonačelniku Fedorovu, na grad palo deset bombi.
Jaci tlaci, sta da se radi...
Bar se bore i uzvracaju momacki udarce i ne prijete uprazno ko mule.
prdimahovina obicna 
