piupiu wrote: ↑25/05/2024 13:55
Hakiz wrote: ↑25/05/2024 12:35
Šta neki jezik ili kulturu čini nazadnima ili naprednima?
Stećak je nazadan ili napredan? Meni se čini da je samo stećak, takav je kakav je. Onaj jezik u Africi koji se sastoji od kombinacije izgovorenih riječi i kliktaja, da li je nazadan ili napredan? Ako se sugovornici koji ga govore razumiju, u čemu je problem?
Ali da je jednostavnost nazadna:
Prije samo 20 godina kada se željelo nešta kupiti iz inostranstva moralo se: Napisati eMail prodavaču šta se želi kupiti. Onda on na kupčev eMail pošalje predračun. Onda se taj predračun štampa i odnese u banku. U banci se popune formulari, stane u red i sa predanim formularima i predračunom plati ono šta se želi kupiti. Sa slanjem eMaila to je moglo potrajati danima.
Danas se otvori web shop prodavnice, kline na željene proizvode, upišu broj kartice, ime i i adresa, i za 5 minuta kupovina obavljena.
Meni se čini da je to pojednostavljenje napredak. Možda griješim, možda je komplikovaniji postupak od prije 20 godina bio napredniji.
To nije pojednostavljenje, nego tehnološki napredak. Big difference!
Da bi napravio tu tehnologiju, trebalo je razviti i kognitivne sposobnosti. Od 1975. naše kognitivne sposobnosti opadaju. Biće odlična kombinacija s AI kome parametre unose i koje treniraju ljudi čije kognitivne sposobnosti opadaju ili ih žele koristiti što manje (pojednostavi!). Vrli novi svijet.
https://science.howstuffworks.com/life/ ... dumber.htm
Pojednostavljenje je kupcu i prodavaču. Mogu oni nastaviti i komplikovanijom, starom, metodom, niko ih ne sprečava. Ali žele jednostavniju. Što li?
U nekoj hipotetičkoj situaciji u kojoj bi neko otkrio kako samo sa sabiranjem i oduzimanjem u istom vremenu riješiti zadatke koji se sada moraju rješavati integralima, diferencijalnim jednačinama itd, to bi trebalo odbaciti i nastaviti komplikovanijim metodama? Zato jer je teže bolje? Prava vrijednost se samo u muci potvrđuje?
Bolji primjer, nije hipotetički:
Prije 100 godina, automobile smo pokretali tako da se morala okretati poluga na prednjoj strani automobila, moralo se izaći iz vozila i okretati je. Danas se iz udobnosti sjedišta pritisne dugme ili okrene ključ.
Sa stanovišta korisnika, vozača, koji nije zainteresovan za konstrukciju automobila, interesuje ga samoo njegovo korištenje, napredak je materijalizovan pojednostavljenjem pokretanja automobila. A nije da i obrazovani ljudi istražuju kako radi baš sve šta koriste. Samo koriste i radije kupuju ono šta im je jednostavnije koristiti, draže su im jednostavnije, brže, jeftinije procedure da nešta ostvare itd.
Čak i oni koji prave uređaje više bi voljeli kada bi konstrukcija tih uređaja bila jednostavnija. Ne guramo milijardu poluprovodničkih komponenti u procesor računara zato što iz nekog hira želimo toliko ih nagurati, nego zbog toga što u ovom trenutku ne znamo jednostavniji način da napravimo procesor određenih, željenih, mogućnosti. Rado bismo jednostavnije, ali glupi smo kao vrsta trenutno da jednostavniji način otkrijemo.
Valjda želimo da nam je lakše, ne teže?