Mishelinke wrote: ↑23/11/2023 15:15
sarajevsko_pivo wrote: ↑23/11/2023 15:12
Mishelinke wrote: ↑23/11/2023 15:00
To bi prvo trebalo vratiti IZ-u jer je to vakufska zemlja. Tu je bila Skender-pašina džamija, koja je srušena da bi se napravilo ruglo od Skenderije i narkomanskog okupljališta zvanog Dom mladih.
Dakle, vratiti IZ-u oteto, pa nek IZ odluči šta tu treba da bude.
Ni u ludilu
Znači tebi je ok pljačka?
Šta da tebi tako neko dođe i kaže "izlazi iz stana/kuće, to je sada moje, ovdje će od danas biti sportske prostorije", a da komšije kažu "ni u ludilu mu ne vraćaj stan/kuću"?
Iznosiš netačne informacije, namjerno.
Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije sa džamije je skinut olovni pokrov pod isprikom da ga treba zamijeniti bakrenim, što se nikada nije dogodilo, pa se kupola urušila, a ostatak građevine srušio se do 1935. godine, ostavljajući za sobom samo munaru. Munara džamije je uklonjena 1960. godine radi izgradnje sportskog centra Skenderija.
Dakle nije džamija srušena da bi se napravila Skenderija, nego je munara uklonjena jer džamija već 25 godina nije postojala.
Od čega 10 godina prije dolaska mrskh komunjara kad je bilo više nego dovoljno mjesta za njenu obnovu.
Ovo sve ne uzimajući u obzir da su se i u vrijeme komunizma gradile džamije.
https://balkans.aljazeera.net/teme/2017 ... 00-dzamija
Profesor Kamberović, odgovarajući na pitanje koliko ima istine u tvrdnjama da su se u tom periodu sistematski uskraćivala sloboda govora i sloboda na religijsko ispoljavanje osjećanja kaže da je tek riječ o stereotipu koji samo djelomično odgovara istini.
„Jasno je da je do sredine 1950-ih odnos prema religiji bio puno oštriji, ali poslije 1958. stvari se mijenjaju. Prema nekim informacijama, recimo, od 1969. do 1980. izgrađeno je više od 800 džamija! Zar je to bio pokazatelj represivnog odnosa rema religijskom izjašnjavanju? Bilo je, naravno, političke represije (posebno otvorena represija je bila prema Hrvatima u zapadnoj Hercegovini od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do 1966. godine), izmišljanja neprijatelja, političkih procesa i tako dalje, ali to nije bilo ni blizu razmjera koje se danas šire u nekim krugovima, pa čak i onim koje ja nazivam kvazinačunim. O BiH se tokom 1970-ih i 1980-ih širila priča kao o ‘tamnom vilajetu’, ali je to bio nacionalistički koncept širen iz susjednih republika upravo s ciljem podčinjavanja BiH nacionalističkim konceptima“.
I dalje:
https://preporod.info/bs/article/10522/ ... 45-dzamija
Prvog marta 1936. godine srušena je Skenderija. Bila je to prva pod kubetom sagrađena džamija i neizmjerno lijep spomenik arhitekture. Sagrađena je 1517. godine, a Kreševljaković ističe da je porušena “krivnjom vakufske uprave”. Hadži Hasanaga Nezirhodžić htio je restaurirati Skenderiju 1922. godine kako bi se sačuvao ovaj spomenik kulture prvi tog tipa u Sarajevu, ali to nije dopustio Vakufski odbor.
Nijazija Koštović u knjizi Sarajevo između dobrotvorstva i zla navodi da su vlasti u vrijeme Kraljevine Jugoslavije tvrdile da je olovna kupola preteška te da je treba zamijeniti bakarnom. “Tako je s kupole skinuto olovo, a da nikad nije postavljen bakarni lim, te se nakon izvjesnog vremena, uslijed oborina, srušila kupola, a 1935. (Kreševljaković kao datum rušenja navodi 1. mart 1936, op. a.) i sama džamija, tako da je samo ostala kamena munara. Munara je stršila bez džamije sve do 1960., kad je i ona porušena, da bi se na tom prostoru sagradio Sportsko-rekreacioni centar Skenderija”, navodi Koštović. Zanimljivo je da je kamen s munare Skender-pašine džamije upotrijebljen za izgradnju munare na džamiji u Hrasnom.