Hvala lijepo!Me_again wrote: ↑19/06/2023 17:16Pitanje je malo čudno postavljeno i nije mi posve jasno da li mislimo na iste stvari. Naime, pominješ zapreminu motora što je posljedica njegove mehaničke konstrukcije. Srednji efektivni pritisak ciklusa takodjer spada u posljedicu mehaničke konstrukcije (stepen kompresije) ali zavisi i od količine i omjera gorive smjese koja se isporučuje u cilindar.Seawolf wrote: ↑19/06/2023 07:54
Kad smo kod konstruktivne diskusije, ponovio bih ovdje pitanje koje sam na jednoj drugoj temi, postavio jednom dobrom forumašu, a tiče se poređenja klipnog SUS motora i sinhronog višefaznog elektromotora.
Naime, obje te mašine su rotacioni uređaji za pretvaranje jednog vida energije (hemijske energije pohranjene u gorivu, odnosno električne energije, respektivno) u mehaničku energiju.
Kod klipnog SUS motora, dva osnovna parametra čija kombinacija, odnosno proizvod daju mehanički rad su:
- radna zapremina (ukupna, u svim cilindrima) i
- srednji efektivni pritisak ciklusa.
I dimenziono, proizvod ove dvije veličine, jednak je obrtnom momentu [Nm], a proizvod obrtnog momenta i dužine puta njegovog djelovanja (kod četvorotaktnog motora, to su dva puna kruga, odnosno 4pi/720⁰), jednak je mehaničkom radu [J] koji se isporuči u jednom ciklusu.
Moje je pitanje bilo: Koje dvije fizičke veličine kod sinhronog višefaznog elektromotora su ekvivalentne radnoj zapremini i srednjem efektivnom pritisku kod klipnog SUS motora?
Što se tiče višefaznih sinhronih elektromotora, prvi osvrt je na koliko faza se misli. Nisu svi motori trofazni, iako su ovi najrasprostranjeniji.
Dalje, da li je rotor od permanentnog magneta ili je elektromagnet koji ima svoju pobudu strujom, pa onda karakteristika takvog motora zavisi i od jačine struje kroz rotor.
Da li je stator višepolni, ako jeste koliko polova ima (konstruktivnost samih namotaja žice, nemojmo ovo miješati sa brojem faza).
Naravno, fizičke dimenzije elektromotora, odnosno prečnik statora utiču na max. obrtni momenat. Što je prečnik veči, biče veči i obrtni momenat.
Ovo gore pobrojano su konstrukcioni parametri elektromotora, koji se osim magnetnog rotora odnose i na asinhrone motore. Oni djeluju tako što rotor "kliže" u odnosu na rotaciono magnetno polje, čime se indukuje struja u istom, a koja opet tvori magnetno polje rotora. Time asinhroni motor ima neznatno manju brzinu od sinhrone, a koja iznosi 3000 obrtaja za jednopolne trofazne motore pri frekvenciji od 50 Hz. Jeftinija proizvodnja učinila ga je nebrojeno puta popularnijim u odnosu na sinhrone.
Sinhronim motorima, kao i asinhronim se upravlja strujom (koja je poslljedica napona tj potencijalne razlike) i frekvencijom.
Frekvencija naravno utiče na broj obrtaja, a struja na obrtni momenat.
Regulacija se vrši po zadanim algoritmima uz povratne informacije o brzini obrtaja i struji koju motor "vuče", ali se u pravilu mijenjaju oba parametra istovremeno (napon koji ima za posljedicu struju motora i frekvenca).
I, vrijedno je spomenuti da i sinhroni motori znaju malo "klizati" u odnosu na sinhronu brzinu, tj ako je opterečenje iznenadno veče tako da regulacija ne stigne postiči zadovoljavajuče parametre.
Mislim, mogu ja ovako još par stranica ali postajem dosadan....
Nadam se da sam barem malo udovoljio postavljenom pitanju, ili sam nešto fulio![]()
Hajdemo se skoncentrisati samo na sinhrone višefazne elektromotore sa permanentnim magnetima.
Dakle, kako se računa mehanički rad koji tokom jednog punog obrtaja, proizvede sinhroni elektromotor sa rotorom od permanentnog magneta?


