Treba li izbaciti Andrića i Njegoša iz školskih programa ?

[_BataZiv_0809]

Nobelovu nagradu za mir dodjeljuje druga akademija u skroz drugoj drzavi, pobogu si brate

To znači da dobitnici nisu nobelovci?

To znaci da ti je analogija glupa i promasena

[Škobo Habu]

Pa dovoljno je da procitas djelo da bi o tom konkretnom djelu stekao nekakav dojam, nesto dozivio ili nesto zakljucio ili sta vec, ovisno o tome kako citateljski funkcioniras

I nije iskljuciva svrha knjizevnosti da bude "edukativna" (mada ima i takvih pisanija koja, eto, spadaju u knjizevnost - socrealizam u cjelosti, na primjer) - ako bi to bio kriterij, onda kompletni knjizevni pravci uopce ne bi dosli u obzir.

Možeš li mi reći kakva je svrha književnosti bila u sistemu u kojem sam ja obrazovan? U ex - Jugoslaviji?

Volio bih čuti tvoje mišljenje.

[Sara03]

Nobelovci su svetci u čiji se moral ne smije sumnjati?

Koliko je samo genijalnih pisaca koji nisu dobili nagradu?

I Obama je nobelovac, i Kissinger, također.

Mislim da je akademija čak nominovala i Staljina 1948. godine.

I Hitlera, nekoliko godina ranije.

Ti ne poznaješ osnovne stvari, a raspravljao bi. Kako su ti već odgovorili, postoji više tijela za dodjelu Nobelove nagrade. Norveški Nobelov komitet koji dodjeljuje nagradu za mir, te dvije švedske Akademije i Karolinska institut, koji dodjeljuju nagradu za književnost, medicinu, fiziku, hemiju i ekonomiju. Dakle, ona su zasebna i autonomna.

Druga stvar, Nobelov komitet, ne akademija kako tvrdiš, uopće ne nominira, jer nominacije pristižu eksternim putem. Hitlera je nominirao švedski političar Erik Brandt, više kao oblik sprdnje, a Staljina tadašnji ministar vanjske politike Norveške.

Budući da je uvid u nominacije zatvoren pedeset godina od iste, ne bi me čudilo, da jednog dana saznamo kako je i Karadžić nominiran od strane srpske akademske zajednice.

[Škobo Habu]

To znači da dobitnici nisu nobelovci?

To znaci da ti je analogija glupa i promasena

Nije. Već ti ne znaš odgovoriti na pitanje u čemu je suštinska razlika između ovoga:

The Norwegian Parliament appoints the Norwegian Nobel Committee, which selects the Nobel Peace Prize laureate.

i ovoga:

Nomination forms are sent by the Nobel Committee to about 3,000 individuals, usually in September the year before the prizes are awarded. These individuals are generally prominent academics working in a relevant area. Regarding the Peace Prize, inquiries are also sent to governments, former Peace Prize laureates, and current or former members of the Norwegian Nobel Committee.

[Škobo Habu]

I Hitlera, nekoliko godina ranije.

Ti ne poznaješ osnovne stvari, a raspravljao bi. Kako su ti već odgovorili, postoji više tijela za dodjelu Nobelove nagrade. Norveški Nobelov komitet koji dodjeljuje nagradu za mir, te dvije švedske Akademije i Karolinska institut, koji dodjeljuju nagradu za književnost, medicinu, fiziku, hemiju i ekonomiju. Dakle, ona su zasebna i autonomna.

Druga stvar, Nobelov komitet, ne akademija kako tvrdiš, uopće ne nominira, jer nominacije pristižu eksternim putem. Hitlera je nominirao švedski političar Erik Brandt, više kao oblik sprdnje, a Staljina tadašnji ministar vanjske politike Norveške.

Budući da je uvid u nominacije zatvoren pedeset godina od iste, ne bi me čudilo, da jednog dana saznamo kako je i Karadžić nominiran od strane srpske akademske zajednice.

Ti da išta znaš o Hitlerovom slučaju, onda bi znala da je riječ o šali oko koje je nastao cio eksces. Nominacija nije bila uopšte ozbiljna.

In his letter to the committee, Brandt calls the führer “a God-given fighter for peace” and “the Prince of Peace on earth.” He calls Mein Kampf “the best and most popular piece of literature in the world,” and expresses confidence that the dictator could “pacify Europe, and possibly the whole world.”

If it sounds like he had to be kidding—that’s because he was.

Brandt was an anti-fascist, and had meant the letter to be ironic. As he reportedly said in an interview with the Swedish newspaper Svenska Morgonposten, he had meant it as a commentary on the nomination of Neville Chamberlain, then prime minister of Great Britain, which he thought was undeserved, and also sought to provoke Hitler and the Nazis. Later in 1939, after the war had broken out, he wrote that he had meant the letter’s sarcasm to “nail [Hitler] to the wall of shame as enemy number one of peace in the world.”

Zobiđi me sa svojim papazjanijama.

Očito da ne razumiješ prosto pitanje a to je koja je to suštinaska razlika između Nobela Ive Andrića i Nobela Henry Kissingera.

[_BataZiv_0809]

Pa i napisala je "vise kao oblik sprdnje", a ti sam pokopa svoj prvobitni argument da Nobel ne valja jer je i Hitler bio nominovan

Ti si fakat talent, s kim god udjes u diskusiju taj te prokaze ko neznalicu

[Sara03]

I Hitlera, nekoliko godina ranije.

Ti ne poznaješ osnovne stvari, a raspravljao bi. Kako su ti već odgovorili, postoji više tijela za dodjelu Nobelove nagrade. Norveški Nobelov komitet koji dodjeljuje nagradu za mir, te dvije švedske Akademije i Karolinska institut, koji dodjeljuju nagradu za književnost, medicinu, fiziku, hemiju i ekonomiju. Dakle, ona su zasebna i autonomna.

Druga stvar, Nobelov komitet, ne akademija kako tvrdiš, uopće ne nominira, jer nominacije pristižu eksternim putem. Hitlera je nominirao švedski političar Erik Brandt, više kao oblik sprdnje, a Staljina tadašnji ministar vanjske politike Norveške.

Budući da je uvid u nominacije zatvoren pedeset godina od iste, ne bi me čudilo, da jednog dana saznamo kako je i Karadžić nominiran od strane srpske akademske zajednice.

Ti da išta znaš o Hitlerovom slučaju, onda bi znala da je riječ o šali oko koje je nastao cio eksces. Nominacija nije bila uopšte ozbiljna.

Exempli causa funkcionalne nepismenosti.

Un-fucking-believable.

[Škobo Habu]

Pa i napisala je "vise kao oblik sprdnje", a ti sam pokopa svoj prvobitni argument da Nobel ne valja jer je i Hitler bio nominovan

Ti si fakat talent, s kim god udjes u diskusiju taj te prokaze ko neznalicu

Upravo zato što je riječ o "obliku šprdnje", ja nisam ni spomenuo Hitlerovu nominaciju. Ali ti to ne kontaš. Postoje kontraverze oko Nobela koje su mi poznate, tako da neke možeš uzeti u razmatranje, dok samog Hitlera - ne. Jer je i sam predlagač obrazložio zašto je to uradio.

Sa Stljinovim slučajem je drugačije, jer je bilo riječ o ozbiljnoj nominaciji.

Pošto si ti znalac, ja ti opet pitam u čemu je suštinska razlika između Nobela Andrića i Nobela Henry Kissingera? Nagrade nemaju istu težinu u svom doprinosu modernoj civilizaciji?

[_BataZiv_0809]

U cemu je sustinska razlika izmedju Nobelove nagrade za knjizevnost i Nobelove nagrade za mir, pitash?

[Škobo Habu]

U cemu je sustinska razlika izmedju Nobelove nagrade za knjizevnost i Nobelove nagrade za mir, pitash?

Vidim da baš ne kontaš. Fascinatno.

Ako tvrdiš da se proceduralno te dvije kategorije razlikuju onda me interesuje koliko to suštinski pravi razliku između laureata?

Prosto pitanje.

[uglavnomja]

[piupiu]

Pa eto ti na prethodnoj strani link na tekst Nenada Veličkovića u "Školegijumu". Oni su išli tragom tom pisma i ustanovili da niko ne posjeduje ni kopiju, ni original. A na onoj drugoj temi - "Ivo Andrić", smo takodje to pismo temeljito pretresli.

Nihilo je cak problematizirao koji je grad u pitanju Freiburg ili Friburg, ni to nisu znali odgovoriti sljedbenici Muhsina Rizvica

E, sjećam se. A inače je to oko 'arapskog varalice' zapravo napisao Ivan Franjo Jukić u "Zemljopisu". E sad, je li to bio neki uvriježen termin sredinom 19. stoljeća u nacionalističkim tj nacionalno-"probudjenim" krugovima ili medju franjevcima, svećenstvom, itd, ne bih znala reći.

[Škobo Habu]

Nihilo je cak problematizirao koji je grad u pitanju Freiburg ili Friburg, ni to nisu znali odgovoriti sljedbenici Muhsina Rizvica

E, sjećam se. A inače je to oko 'arapskog varalice' zapravo napisao Ivan Franjo Jukić u "Zemljopisu". E sad, je li to bio neki uvriježen termin sredinom 19. stoljeća u nacionalističkim tj nacionalno-"probudjenim" krugovima ili medju franjevcima, svećenstvom, itd, ne bih znala reći.

Termin "arapski varalica" se odnosi na Muhameda a.s.v.s, kao i "lažni prorok", "trgovac", bla, bla..

Možeš takav "jezik" naći kod fra Lastrića, recimo, koji je živo davno prije fra Jukića.

[Bloo]

Pa dovoljno je da procitas djelo da bi o tom konkretnom djelu stekao nekakav dojam, nesto dozivio ili nesto zakljucio ili sta vec, ovisno o tome kako citateljski funkcioniras

I nije iskljuciva svrha knjizevnosti da bude "edukativna" (mada ima i takvih pisanija koja, eto, spadaju u knjizevnost - socrealizam u cjelosti, na primjer) - ako bi to bio kriterij, onda kompletni knjizevni pravci uopce ne bi dosli u obzir.

Možeš li mi reći kakva je svrha književnosti bila u sistemu u kojem sam ja obrazovan? U ex - Jugoslaviji?

Volio bih čuti tvoje mišljenje.

Možda ne bi bilo loše da prisustvuješ.

Izdavačka kuća Buybook će za Osmi međunarodni festival književnosti «Bookstan. No East. No West», koji se ove godine održava u periodu od 5. do 8. jula/srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike.

Bookstanova radionica savremene književne i kulturne kritike 2023. godine bavit će se "opasnim čitanjem", odnosno novim, otvorenim, (s)mislenim i slobodnim kritičkim propitivanjem, preispitivanjem i promišljanjem književne i, s njom u vezi, vanknjiževne Bosne i Hercegovine, Balkana, Evrope i cijelog svijeta u okviru i izvan okvira stvarnih i zamišljenih granica književne i vanknjiževne savremenice na kolektivnom i na ličnom nivou, kao i svime između toga.

Pod okriljem „opasnog čitanja“, u tematskom i u, takoreći, književnokritičkom laboratoriju Radionice, pažnja će se, između ostaloga, posvetiti sljedećim (van)književnim karakteristikama sa-vremenosti:

Gdje je Bosna i Hercegovina u (van)književnosti?
Transnacionalna književnost i njeno transnacionalno kritičko "čitanje"
Nova književnokritička „čitanja“ književnosti
Položaj i stanje savremene književno-kulturne kritike
Književnokritički izazovi savremenice.

Voditeljica ovogodišnje radionice je dr.sc. Selma Raljević, dvostruka vanredna profesorica iz Teorije i historije književnosti i Komparativne književnosti na Odsjeku za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Pored Selme Raljević, odabrani polaznici/e će imati priliku slušati i druge predavače/ice i goste/gošće festivala.

[piupiu]

E, sjećam se. A inače je to oko 'arapskog varalice' zapravo napisao Ivan Franjo Jukić u "Zemljopisu". E sad, je li to bio neki uvriježen termin sredinom 19. stoljeća u nacionalističkim tj nacionalno-"probudjenim" krugovima ili medju franjevcima, svećenstvom, itd, ne bih znala reći.

Termin "arapski varalica" se odnosi na Muhameda a.s.v.s, kao i "lažni prorok", "trgovac", bla, bla..

Možeš takav "jezik" naći kod fra Lastrića, recimo, koji je živo davno prije fra Jukića.

E, znam na koga se odnosi. Iz ovoga čitam da je termin bio u upotrebi (znači, Andrić manje-više), prihvaćen i znan ljudima koji nisu bili 'turske vjere'.

[piupiu]

Vrlo je tesko stvari gledsti sa distance pa probajmo protupitanjem
Zasto bi Andric, katolik rodjenjem, srbin zivotnim oprijedjeljenjem imao ikakvih simpatija za islam i muslimane?
Da li se svi slazemo da su hridcani u najmsnju ruku bili gradjani drugog reda za vrijeme Turaka?
Zasto potrebs, kako neko ovde nazva hsrd core titica, da osporavaju do zadmeg daha, ono što je toliko ocigledno iz andricevih dijela, koji je , sasvim jasno sa mjegovih pozicija, islam vidio kao strano tijelo koje je deformisalo hriscansku bosnu
Sluzeci se empatijom kao alatom, meni ovakakvo gledanje na islam iz njihove perspektive kao hriscana nije toliki tabu
Uostalom isto vam je govorio i Ivan Jukic, pa nema apela da se skine sa novcamica( istina, mjega su zamijenili metalni apoen,ali ipak)
Ostavimo Andrica, uvijek budimo svjesni sa kokih ideoloskih pozicija je pisao svoja djela, i tu i tamo uzivajmo u kojoj nkegovoj recenici

Slažem se. Mada imam potpuno drugačije gledanje na taj dio istorije, ne kao turkofil, nego kao kritički posmatrač i čitalac. I to je, zapravo, suština ove rasprave.

Da li se slažemo da bi hrišćani i kršćani, kao i svi kmetovi Evrope, živjeli u boljoj verziji feudalizma nego u Evropi, u kojoj se kao kmetovska djeca ni pod razno nisu mogli izdići do de facto upravljača imperijom? Da li se možemo složiti da je janjičarstvo bilo 'career path' za kršćansku djecu, usput kmetovsku? I da su tako naša zdrava, balkanska djeca bila strah i trepet Evrope i veoma osvješteni u LGBT smislu, prije nego što je Evropi LGBT-izam pao na pamet ? Da li se slažemo da je predstavljanje 'Turčina" i "turske vjere" potiče iz evropskih, a ne balkanskih, sagledavanja stvarnosti i carstva?

Ako se Andrićeva i Njegoševa djela mogu staviti u kontekst i primjereno analizirati, onda je i svrha njihovog uvrštavanja u nastavni program jako dobra. Niko ne traži da ih se nekritički čita, a da bi trebali biti u programu - trebali bi. Na kraju balade, nisu ta djela politički pamfleti. A to što naši ljudi i dan danas nisu u stanju razdvojiti mit od historije, funkciju književnog djela od funkcije političkog programa - pa i to je za analizu. Zapravo bi ovo trebalo predavati kao jedan kompletan semestar na faksu, onako kako se radi na stranim fakultetima.

Inače, čitala sam i Andrićev doktorat, podavno, i bio mi je bezveze. Kao da ga je pisao da ga njegov austrijski profesor pohvali što je tako energično sagledao nazadnost turskog carstva. I da dodam da mi je "Na Drini ćuprija" jedna od najneomiljenijih Andrićevih knjiga. U njoj se Andrić jako pozitivno odnosi prema Austrijancima, pa iz toga čovjek može čitati njegov doživljaj Austrije kao emancipatorske. Da je ranije napisao NDĆ, rekla bih da je možda pisao oportunistički, ali nije. Za kraj, moram reći da sam, kad sam NDĆ prvi put čitala kao dijete, osjećala sram, stid, gorčinu. Iz te jedne male emotivne crtice djeteta koje čita lektiru, mislim da je to štivo koje treba čitati nakon srednje škole.

PS. Sad sam skontala da ova moja zadnja rečenica zapravo kaže 'ne' uvrštavanju u nastavni program srednje škole.

[Škobo Habu]

Možeš li mi reći kakva je svrha književnosti bila u sistemu u kojem sam ja obrazovan? U ex - Jugoslaviji?

Volio bih čuti tvoje mišljenje.

Možda ne bi bilo loše da prisustvuješ.

Izdavačka kuća Buybook će za Osmi međunarodni festival književnosti «Bookstan. No East. No West», koji se ove godine održava u periodu od 5. do 8. jula/srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike.

Bookstanova radionica savremene književne i kulturne kritike 2023. godine bavit će se "opasnim čitanjem", odnosno novim, otvorenim, (s)mislenim i slobodnim kritičkim propitivanjem, preispitivanjem i promišljanjem književne i, s njom u vezi, vanknjiževne Bosne i Hercegovine, Balkana, Evrope i cijelog svijeta u okviru i izvan okvira stvarnih i zamišljenih granica književne i vanknjiževne savremenice na kolektivnom i na ličnom nivou, kao i svime između toga.

Pod okriljem „opasnog čitanja“, u tematskom i u, takoreći, književnokritičkom laboratoriju Radionice, pažnja će se, između ostaloga, posvetiti sljedećim (van)književnim karakteristikama sa-vremenosti:

Gdje je Bosna i Hercegovina u (van)književnosti?
Transnacionalna književnost i njeno transnacionalno kritičko "čitanje"
Nova književnokritička „čitanja“ književnosti
Položaj i stanje savremene književno-kulturne kritike
Književnokritički izazovi savremenice.

Voditeljica ovogodišnje radionice je dr.sc. Selma Raljević, dvostruka vanredna profesorica iz Teorije i historije književnosti i Komparativne književnosti na Odsjeku za engleski jezik i književnost Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru. Pored Selme Raljević, odabrani polaznici/e će imati priliku slušati i druge predavače/ice i goste/gošće festivala.

Ne znam zašto smatraš da sam ja relevantan za ovakvu radioncu?

Meni je posve jasno zašto je književnost služila u ex-Yugoslaviji - za ideološki predodgoj.

Ali bi volio znati stavove drugih kojima je Jugoslavija mnogo draža nego meni, jer ja spram nje ne gajim nekakve sentimente.

Vrlo dobro znam ko je bio privilegovan u toj zemlji, i koje mogao svake godine vlastitim putničkim autom do Zaustroga, a ko se drnd'o po radničkim autobusima tri-četiri sata, bez klime, kupajući se u znoji ("Šofer, otvori prednja, pocrkaćemo.."), svake prestupne, do Drvenika.

Moraš shvatiti da ima ljudi kojima se živo jebe za oralnu historiju nečiji roditelja, Jergovićeve utopije i Bačanovićeve ideološke projekcije jugoslovenstva kao najviše civilizacijske tačke. Ja sam za propitivanje svega postojećeg, a ne samo djelova koji ne pašu mome ideološkom svjetonazoru.

Neko je kivan na Andrića iz razloga što nije dozolio da se upozna sa Mikom Andrićem, a neko zbog njegovog zagovaranja etničkog čišćenja Arbanasa i to što je bio Stojanovićeva desna ruka u diplomaciji. To su te ideološke razlike...ako kužiš. Nepremostivi gap-ovi.

[Bloo]

Ne znam zašto smatraš da sam ja relevantan za ovakvu radioncu?

Meni je posve jasno zašto je književnost služila u ex-Yugoslaviji - za ideološki predodgoj.

Ali bi volio znati stavove drugih kojima je Jugoslavija mnogo draža nego meni, jer ja spram nje ne gajim nekakve sentimente.

Vrlo dobro znam ko je bio privilegovan u toj zemlji, i koje mogao svake godine vlastitim putničkim autom do Zaustroga, a ko se drnd'o po radničkim autobusima tri-četiri sata, bez klime, kupajući se u znoji ("Šofer, otvori prednja, pocrkaćemo.."), svake prestupne, do Drvenika.

Moraš shvatiti da ima ljudi kojima se živo jebe za oralnu historiju nečiji roditelja, Jergovićeve utopije i Bačanovićeve ideološke projekcije jugoslovenstva kao najviše civilizacijske tačke. Ja sam za propitivanje svega postojećeg, a ne samo djelova koji ne pašu mome ideološkom svjetonazoru.

Koje si ti godište?

[Škobo Habu]

Ne znam zašto smatraš da sam ja relevantan za ovakvu radioncu?

Meni je posve jasno zašto je književnost služila u ex-Yugoslaviji - za ideološki predodgoj.

Ali bi volio znati stavove drugih kojima je Jugoslavija mnogo draža nego meni, jer ja spram nje ne gajim nekakve sentimente.

Vrlo dobro znam ko je bio privilegovan u toj zemlji, i koje mogao svake godine vlastitim putničkim autom do Zaustroga, a ko se drnd'o po radničkim autobusima tri-četiri sata, bez klime, kupajući se u znoji ("Šofer, otvori prednja, pocrkaćemo.."), svake prestupne, do Drvenika.

Moraš shvatiti da ima ljudi kojima se živo jebe za oralnu historiju nečiji roditelja, Jergovićeve utopije i Bačanovićeve ideološke projekcije jugoslovenstva kao najviše civilizacijske tačke. Ja sam za propitivanje svega postojećeg, a ne samo djelova koji ne pašu mome ideološkom svjetonazoru.

Koje si ti godište?

Rođen sedmdesetih. Dovoljno star da pamtim Univerzijadu, Titove staze revolucije, ekskurziije u Beograd: obilazak Dedinja, Avale, koncerte Yutela za Jugoslaviju, Kosova, rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, i, i na koncu, rat u Bih.

Ako može Bazdulj sa pravom guslati o Jugoslaviju, majku mu jebem, mogu i ja. Ha, ja.

[_BataZiv_0809]

1975. je Bosko @Bloo

[piupiu]

Izdavačka kuća Buybook će za Osmi međunarodni festival književnosti «Bookstan. No East. No West», koji se ove godine održava u periodu od 5. do 8. jula/srpnja, dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike.

Ovih stipendija treba dodijeliti jedno 100-ak hiljada. Za početak.

[Bloo]

Rođen sedmdesetih. Dovoljno star da pamtim Univerzijadu, Titove staze revolucije, ekskurziije u Beograd: obilazak Dedinja, Avale, koncerte Yutela za Jugoslaviju, Kosova, rat u Sloveniji, rat u Hrvatskoj, i, i na koncu, rat u Bih.

Ako može Bazdulj sa pravom guslati o Jugoslaviju, majku mu jebem, mogu i ja. Ha, ja.

Pa interesovalo me da vidim koliko si bio izložen toj književnosti u formirajućim godinama (do svoje dvadesete) kroz sistem školovanja.
Nisam ti negirala nikakvo pravo, već da ustanovimo vremenski okvir.

[Bloo]

1975. je Bosko @Bloo

F0la, mlađa sam od gospodina, pa nosim manje ožiljaka jer nismo morali učiti Gorski vijenac na pamet i recitovati pred učiteljem koji je došao iz nekog srpskog sela.

[Bloo]

Vrlo dobro znam ko je bio privilegovan u toj zemlji, i koje mogao svake godine vlastitim putničkim autom do Zaustroga, a ko se drnd'o po radničkim autobusima tri-četiri sata, bez klime, kupajući se u znoji ("Šofer, otvori prednja, pocrkaćemo.."), svake prestupne, do Drvenika.

Ja.
Drvenik i Zaton uglavnom, nekad Dubrovnik.

[Škobo Habu]

1975. je Bosko @Bloo

Živojinoviću, nagađaš. Pusti se mog privatnog života. Nisam '75.

Nego, ne odgovor mi zašto je Nobel peace prize manja po važnosti od ostalih Nobelovih kategorija?