Haj'mo malo o kulturi ... ma, uuuđite slobodno ... :-)))

[piupiu]

O Dervišu Korkutu se danas, 50 godina od njegove smrti, veoma malo zna. Apsurdno je to što je danas moguće pročitati tekst o spašavanju Hagade bez pomena njegovog imena.

iz jednog drugog članka, al da ne ostane nerečeno.

Ima Derviša na ovoj temi više puta, mislim.

[Chmoljo]

iz jednog drugog članka, al da ne ostane nerečeno.

Ima Derviša na ovoj temi više puta, mislim.

znam, ali nema u članku.

[piupiu]

Nisam na prvu uopste procitala ovu godinu smrti iznad jer sam otisla na link i bilo mi je zanimljivo citati i pratiti dinamiku stranice. U par navrata sam se bas slatko nasmijala. Otkako sam iskusila te meni najblize dodire sa smrcu dijelim mnogo njegovih razmisljanja, makar u teoriji koju sve vise pokusavam zivjeti svakog dana zivota.

Mislim da za praksu treba malo guranja - okolina, klima, sunce, udaljenost od zapadne civilizacije...

[piupiu]

O Dervišu Korkutu se danas, 50 godina od njegove smrti, veoma malo zna. Apsurdno je to što je danas moguće pročitati tekst o spašavanju Hagade bez pomena njegovog imena.

iz jednog drugog članka, al da ne ostane nerečeno.

To je baš dobar primjer koliko je historija pitanje koja se priča primi i koliko je kod nas sve proizvoljno, 'legendarno', mitologizirano.

Znači, sad imamo različita svjedočenja - s jedne strane svjedočenje Donkice Papo iz 1994. o Korkutu; onda veličanje Korkuta kao primjera bošnjačke kulture i merhametluka, iako je čovjek bio Albanac; s druge porodično predanje porodice Vejsila Ćurčića, na trećoj se pojavljuje i ime Joze Petrovića koji izvrdava Švabi. Naš pristup prošlosti je blago rečeno neozbiljan i pun egocentričnih Supermen priča.

Priču o Vejsilu Ćurčiću nikako ne možemo završiti ako makar ne pomenemo tvrdnje da je, zapravo, on najviše učinio na spašavanju Hagade tokom Drugog svjetskog rata. Prije nekoliko godina je o ovome bilo mnogo priče u našoj javnosti.

- Zato sam bio vrlo prijatno iznenađen vidjevši u samome Zemaljskom muzeju slike spasilaca Hagade i moga djeda na prvom mjestu, kazuje Darimir, koji je prije 11 godina, u samostanu Kraljeve Sutjeske, dokazao fratrima da je Vejsil najviše doprinio da se sačuvaju neka tamošnja samostanska zvona u vrijeme kada je austrougarska vlast poslala naredbu da se zvona tope, da bi se od njih pravilo oružje.

– Pa, on je Hagadu, Povelju kralja Tvrtka i numizmatičku zbirku odnio u trezor Zemaljske banke, a ’45. ju je vratio u Muzej. Sjećam se, meni je bilo pet – šest godina, vodio me je stalno u Muzej, gdje je u bašti sadio luk, salatu. Moj deda je tada, dakle, još je NDH bila, u jednu nepromočivu vreću stavio vrijedne stvari iz Zemaljskog muzeja. I zakopao to pod svoje lijehe luka. Možda je on tu vreću poslije, iz sigurnosnih razloga, dao da se odnese u neko selo na Bjelašnici, ali je činjenica da je on sve to vratio najprije iz sefa Banke. I razdužio se 29. aprila 1945. Prvog maja otišao je u penziju, ali i ostao kao spoljni saradnik – ističe Damir.

Prvih dana nakon ulaska njemačkih vojnih snaga u Sarajevo 1941. godine, general Johan Fortner došao je u Zemaljski muzej i od direktora, Joze Petrovića, zahtijevao da mu preda Sarajevsku Hagadu. Petrović, uz pomoć kustosa Derviša Korkuta, uz ogroman rizik takvog postupka, uspijeva izvrdati tom zahtjevu.

„Derviš Korkut je tada rekao njemačkom generalu da su njihovi vojnici ranije dolazili i odnijeli Hagadu, te da oni nisu smjeli pitati za njihova imena, tako da ne znaju ko ju je odnio“, navodi Hikmet Karčić, autor knjige „Biografija Derviša Korkuta“, te istraživač genocida sa Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka u Sarajevu.

Itd. It sl.

[Chmoljo]

Kamberovic je to fino pojasnio. Sva trojica koje si navela imali su svoje zasluge. Najjednostavnija verzija je vjerovatno i najtacnija.

Korkut je vjerovatno najzasluzniji jer je bio bibliotekar i morao je znati gdje je sve vrijeme, sakrivena medju istalom gradjom, neugledna i naoko nebitna.

https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umje ... ma/1611902

Uvijek mi je dragi procitati Kamberovicevo misljenje, jer nije sklon pretjerivanju. I u ovom slucaju je tako.

[crveni_makovi]

Nisam na prvu uopste procitala ovu godinu smrti iznad jer sam otisla na link i bilo mi je zanimljivo citati i pratiti dinamiku stranice. U par navrata sam se bas slatko nasmijala. Otkako sam iskusila te meni najblize dodire sa smrcu dijelim mnogo njegovih razmisljanja, makar u teoriji koju sve vise pokusavam zivjeti svakog dana zivota.

Mislim da za praksu treba malo guranja - okolina, klima, sunce, udaljenost od zapadne civilizacije...

Da. Kombinacija svega toga. Kupila sam danas Esteril i baš se radujem nastavku druženja s njegovim riječima. Imao je divnu sposobnost promišljanja. Žao mi je zbog povoda a drago da sam upratila kad si postavila tekstove da uopšte saznam za njega.

[piupiu]

Kamberovic je to fino pojasnio. Sva trojica koje si navela imali su svoje zasluge. Najjednostavnija verzija je vjerovatno i najtacnija.

Korkut je vjerovatno najzasluzniji jer je bio bibliotekar i morao je znati gdje je sve vrijeme, sakrivena medju istalom gradjom, neugledna i naoko nebitna.

https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umje ... ma/1611902

Uvijek mi je dragi procitati Kamberovicevo misljenje, jer nije sklon pretjerivanju. I u ovom slucaju je tako.

I ja ga volim. Dobar mu je onaj History Fest, uvijek odem kad mogu.

Ali evo opet istog tog primjera koji navodim gore - dakle, opet je jasno rečeno da je čovjek bio Albanac i musliman; govori se da je Korkutova kćerka Lamija evakuisana s Kosova, gdje je živjela, u Izrael 1999. na osnovu Korkutovog statusa pravednika; govori se o učešću dotičnog direktora Joze Petrovića u spašavanju Hagade... i onda u istom dahu Kamberović zaključuje da je sve to dokaz o 'antifašističkom opredjeljenju Bošnjaka i širini koju Bošnjaci muslimani imaju u BiH'. Eto, i on. Ili novinar, ako nije Husnija (za kojeg moram reći da ga cijenim kao historičara). Mislim da u ovom slučaju možemo govoriti o širini koju su imala trojica (poimenice) zvaničnika Zemaljskog muzeja, Bosanaca različitog porijekla, obrazovanih gradjana posvećenih očuvanju baštine i vrijednih eksponata i tako to. Moramo se malo uozbiljiti.

Evo sad sa Benevolencije, koja spominje i Mihovila Mandića.

http://www.benevolencija.eu.org/content/view/51/28/

[Chmoljo]

Kamberovic je to fino pojasnio. Sva trojica koje si navela imali su svoje zasluge. Najjednostavnija verzija je vjerovatno i najtacnija.

Korkut je vjerovatno najzasluzniji jer je bio bibliotekar i morao je znati gdje je sve vrijeme, sakrivena medju istalom gradjom, neugledna i naoko nebitna.

https://www.aa.com.tr/ba/kultura-i-umje ... ma/1611902

Uvijek mi je dragi procitati Kamberovicevo misljenje, jer nije sklon pretjerivanju. I u ovom slucaju je tako.

I ja ga volim. Dobar mu je onaj History Fest, uvijek odem kad mogu.

Ali evo opet istog tog primjera koji navodim gore - dakle, opet je jasno rečeno da je čovjek bio Albanac i musliman; govori se da je Korkutova kćerka Lamija evakuisana s Kosova, gdje je živjela, u Izrael 1999. na osnovu Korkutovog statusa pravednika; govori se o učešću dotičnog direktora Joze Petrovića u spašavanju Hagade... i onda u istom dahu Kamberović zaključuje da je sve to dokaz o 'antifašističkom opredjeljenju Bošnjaka i širini koju Bošnjaci muslimani imaju u BiH'. Eto, i on. Ili novinar, ako nije Husnija (za kojeg moram reći da ga cijenim kao historičara). Mislim da u ovom slučaju možemo govoriti o širini koju su imala trojica (poimenice) zvaničnika Zemaljskog muzeja, Bosanaca različitog porijekla, obrazovanih gradjana posvećenih očuvanju baštine i vrijednih eksponata i tako to. Moramo se malo uozbiljiti.

Evo sad sa Benevolencije, koja spominje i Mihovila Mandića.

http://www.benevolencija.eu.org/content/view/51/28/

ma naravno. to si dobro rekla. Bosanci pa onda sve ostalo, sva trojica. mada to što je neko sa Kosova ne mora značiti da je Albanac. ima i Bošnjaka na Kosovu, ju nou

a odakle to da je Derviš Korkut Albanac? evo provjerio sam wiki, kaže da je Dervišov djed bio travnički muftija, a vjerovatno mu se i otac rodio u Travniku, kao i on...


EDIT:

Besim Korkut (Travnik, 25. lipnja 1904. — Sarajevo, 2. studenog 1975.), bosanskohercegovački je orijentalista albanskog podrijetla.

biće da im je ovaj dedo albanac ali ako je tako, onda jes i Bošnjak. nije baš Husnija u krivu.

[piupiu]

ma naravno. to si dobro rekla. Bosanci pa onda sve ostalo, sva trojica. mada to što je neko sa Kosova ne mora značiti da je Albanac. ima i Bošnjaka na Kosovu, ju nou

a odakle to da je Derviš Korkut Albanac? evo provjerio sam wiki, kaže da je Dervišov djed bio travnički muftija, a vjerovatno mu se i otac rodio u Travniku, kao i on...


EDIT:

Besim Korkut (Travnik, 25. lipnja 1904. — Sarajevo, 2. studenog 1975.), bosanskohercegovački je orijentalista albanskog podrijetla.

biće da im je ovaj dedo albanac ali ako je tako, onda jes i Bošnjak. nije baš Husnija u krivu.

Mislim da ovi sve znaju

https://jfr.org/rescuer-stories/korkut- ... nd-dervis/

[piupiu]

Mislim da za praksu treba malo guranja - okolina, klima, sunce, udaljenost od zapadne civilizacije...

Da. Kombinacija svega toga. Kupila sam danas Esteril i baš se radujem nastavku druženja s njegovim riječima. Imao je divnu sposobnost promišljanja. Žao mi je zbog povoda a drago da sam upratila kad si postavila tekstove da uopšte saznam za njega.

Javi nam kako ti se svidja!

[piupiu]

Ispravka netačnog navoda. Ova anegdota o nerazlikovanju tuzlaka šta je kajmak, a šta pavlaka nije baš tačna. Istina da dosta ljudi ovdje sve kolokvijalno zove kajmak, ali kada kupuju u prodavnici itekako znaju razliku. Ako ste pak najebali u restoranu tu se više se radi o kurcobolji pojedinih restorana, kojima je jeftinije da ti uvale pavlaku. Tu je grešku recimo napravila naša draga moderatorica @Bloo kada je bila u posjeti Tuzla. U onoj jutarnjoj omaglici mahmurluka i istruganog stomaka je otišla da utoli glad u najbližem mjesto gdje prodaju hranu, što je nažalost bio lokalni Bingo restoran. I stvar je...DON'T FUCKING EAT AT BINGO....ako hoćeš kvalitetno da jedeš i piješ. Nećeš se otrovati ili tako nešto, daleko od toga, ali da bi zadržali niske cijene koje imaju u tim restoranima, logično je da na nekim stvarima...štede, ili ti uvale jeftiniju opciju...kao pavlaku umjesto kajmaka. Odeš brate u provjerenu aščinicu/čevabdžinicu i zatražiš domaći kajmak i dobiješ ono što tražiš.

Hvala na pažnji i prijatno.

Sve te antropološke mikro-razlike i nedoumice padaju pred krucijalnim pitanjem - Ima li u Bosni, uopćeno, a bome i uopšteno, igdje još pravog kajmaka?

[piupiu]

Poenta je u svojevrsnoj jezickoj barijeri - kad u tom kantonu zatrazis kajmak, najvjerojatnije ces dobiti pavlaku

Khm... moram priznati da ta jezička barijera djelimično prolazi i kroz Brčko distrikt.

Naime, kod nas kad domaćin ponudi: "hoš sira i kajmaka uz to...nešto....", dobićeš sir ala "švapski" i pavlaku.

Ali stoji ovo što se tiče kupovine po prodavnicama - danas. Kajmak je (mladi/stari) domaći, a pavlaka je Megle, Dukat, Kravica...

Kod nas je taj naziv pavlaka došao u 21. vijeku U djetinjstvu, tj. prije rata kad te mama pošalje u prodavnicu (samoposlugu ) po kajmak, ti doneseš pavlaku il mileram, al domaći kajmak znamo šta je i to se kupuje kod provjerene tete/nane/nene sa sela.

'nači, domaći je ključna riječ i nema nedoumice.

Mileram. Ljubljanska mljekara. Njam.

Šta je porijeklo ove riječi?

[piupiu]

Gledaj da je od jazavičje ili vidrine dlake - oni najbolje kupe i sadržavaju vodu/boju.

Speaking of - završena je izložba na kojoj sam izlagao svoja tri rada, prošlo je dobro, jednu sliku sam prodao.

Krajem februara pravim svoju samostalnu izložbu sa temom auta u njihovim raznim oblicima a jedan se automagazin zainteresovao za reportažu
Uglavnom, za 10 dana idem na odmor i svo slobodno vrijeme posvećujem slikanju, crtanju i kupanju u hladnom jezeru

Čestitam!

Ima li kakav člančić, sličica?

[dale cooper]

Ispravka netačnog navoda. Ova anegdota o nerazlikovanju tuzlaka šta je kajmak, a šta pavlaka nije baš tačna. Istina da dosta ljudi ovdje sve kolokvijalno zove kajmak, ali kada kupuju u prodavnici itekako znaju razliku. Ako ste pak najebali u restoranu tu se više se radi o kurcobolji pojedinih restorana, kojima je jeftinije da ti uvale pavlaku. Tu je grešku recimo napravila naša draga moderatorica @Bloo kada je bila u posjeti Tuzla. U onoj jutarnjoj omaglici mahmurluka i istruganog stomaka je otišla da utoli glad u najbližem mjesto gdje prodaju hranu, što je nažalost bio lokalni Bingo restoran. I stvar je...DON'T FUCKING EAT AT BINGO....ako hoćeš kvalitetno da jedeš i piješ. Nećeš se otrovati ili tako nešto, daleko od toga, ali da bi zadržali niske cijene koje imaju u tim restoranima, logično je da na nekim stvarima...štede, ili ti uvale jeftiniju opciju...kao pavlaku umjesto kajmaka. Odeš brate u provjerenu aščinicu/čevabdžinicu i zatražiš domaći kajmak i dobiješ ono što tražiš.

Hvala na pažnji i prijatno.

Sve te antropološke mikro-razlike i nedoumice padaju pred krucijalnim pitanjem - Ima li u Bosni, uopćeno, a bome i uopšteno, igdje još pravog kajmaka?

Samo na pijacama/tržnicama.

[piupiu]

Sve te antropološke mikro-razlike i nedoumice padaju pred krucijalnim pitanjem - Ima li u Bosni, uopćeno, a bome i uopšteno, igdje još pravog kajmaka?

Samo na pijacama/tržnicama.

I tu mi se ukazuje neko muljanje.

Ljubitelj sam starog, slanog kajmaka - čini mi se da je vrsta izumrla u nekoj devoluciji mliječnih proizvoda.

[dale cooper]

Samo na pijacama/tržnicama.

I tu mi se ukazuje neko muljanje.

Ljubitelj sam starog, slanog kajmaka - čini mi se da je vrsta izumrla u nekoj devoluciji mliječnih proizvoda.

Ima i toga, kako da ne, zato treba roviti i tražiti pouzdanog prodavca.

Ima ovoga što spominješ na Zlatiboru, kad idem gore na zimovanje obično se obskrbim sa time.

[¤ jelena ¤]

Khm... moram priznati da ta jezička barijera djelimično prolazi i kroz Brčko distrikt.

Naime, kod nas kad domaćin ponudi: "hoš sira i kajmaka uz to...nešto....", dobićeš sir ala "švapski" i pavlaku.

Ali stoji ovo što se tiče kupovine po prodavnicama - danas. Kajmak je (mladi/stari) domaći, a pavlaka je Megle, Dukat, Kravica...

Kod nas je taj naziv pavlaka došao u 21. vijeku U djetinjstvu, tj. prije rata kad te mama pošalje u prodavnicu (samoposlugu ) po kajmak, ti doneseš pavlaku il mileram, al domaći kajmak znamo šta je i to se kupuje kod provjerene tete/nane/nene sa sela.

'nači, domaći je ključna riječ i nema nedoumice.

Mileram. Ljubljanska mljekara. Njam.

Šta je porijeklo ove riječi?

Mmmm...

Germanizam...od njemačkog Milchrahm.

Zamoliću Kliza, srednjeg imena Skok, da me ispravi ako griješim.

[piupiu]

Mileram. Ljubljanska mljekara. Njam.

Šta je porijeklo ove riječi?

Mmmm...

Germanizam...od njemačkog Milchrahm.

Zamoliću Kliza, srednjeg imena Skok, da me ispravi ako griješim.

Pretpostavila sam da je švapski. U tom slučaju, malo je kiselkast, bolji je créme fraiche.

Ovo ti je za Argentinu

[piupiu]

I tu mi se ukazuje neko muljanje.

Ljubitelj sam starog, slanog kajmaka - čini mi se da je vrsta izumrla u nekoj devoluciji mliječnih proizvoda.

Ima i toga, kako da ne, zato treba roviti i tražiti pouzdanog prodavca.

Ima ovoga što spominješ na Zlatiboru, kad idem gore na zimovanje obično se obskrbim sa time.

Nekada je moto bio 'u Trst po farmerke'. Sad 'na Zlatibor po kajmak'.

[¤ jelena ¤]

Mmmm...

Germanizam...od njemačkog Milchrahm.

Zamoliću Kliza, srednjeg imena Skok, da me ispravi ako griješim.

Pretpostavila sam da je švapski. U tom slučaju, malo je kiselkast, bolji je créme fraiche.

Ovo ti je za Argentinu

Eno, tamo, na onoj fudbalskoj temi sam ti se nagovorila.

Ja nisam znala da je germanizam. Ovo mile mi ličilo na italijanski, ali Švabi se nisam nadala.

[Ommadawn]

Gledaj da je od jazavičje ili vidrine dlake - oni najbolje kupe i sadržavaju vodu/boju.

Speaking of - završena je izložba na kojoj sam izlagao svoja tri rada, prošlo je dobro, jednu sliku sam prodao.

Krajem februara pravim svoju samostalnu izložbu sa temom auta u njihovim raznim oblicima a jedan se automagazin zainteresovao za reportažu
Uglavnom, za 10 dana idem na odmor i svo slobodno vrijeme posvećujem slikanju, crtanju i kupanju u hladnom jezeru

Čestitam!

Ima li kakav člančić, sličica?

Hvala

Ima i mali članak u automagazinu i par slika.
Trenutno radim jednu sliku za slijedeću izložbu.

[Bosanac sa dna kace]

I ja ga volim. Dobar mu je onaj History Fest, uvijek odem kad mogu.

Ali evo opet istog tog primjera koji navodim gore - dakle, opet je jasno rečeno da je čovjek bio Albanac i musliman; govori se da je Korkutova kćerka Lamija evakuisana s Kosova, gdje je živjela, u Izrael 1999. na osnovu Korkutovog statusa pravednika; govori se o učešću dotičnog direktora Joze Petrovića u spašavanju Hagade... i onda u istom dahu Kamberović zaključuje da je sve to dokaz o 'antifašističkom opredjeljenju Bošnjaka i širini koju Bošnjaci muslimani imaju u BiH'. Eto, i on. Ili novinar, ako nije Husnija (za kojeg moram reći da ga cijenim kao historičara). Mislim da u ovom slučaju možemo govoriti o širini koju su imala trojica (poimenice) zvaničnika Zemaljskog muzeja, Bosanaca različitog porijekla, obrazovanih gradjana posvećenih očuvanju baštine i vrijednih eksponata i tako to. Moramo se malo uozbiljiti.

Evo sad sa Benevolencije, koja spominje i Mihovila Mandića.

http://www.benevolencija.eu.org/content/view/51/28/

ma naravno. to si dobro rekla. Bosanci pa onda sve ostalo, sva trojica. mada to što je neko sa Kosova ne mora značiti da je Albanac. ima i Bošnjaka na Kosovu, ju nou

a odakle to da je Derviš Korkut Albanac? evo provjerio sam wiki, kaže da je Dervišov djed bio travnički muftija, a vjerovatno mu se i otac rodio u Travniku, kao i on...


EDIT:

Besim Korkut (Travnik, 25. lipnja 1904. — Sarajevo, 2. studenog 1975.), bosanskohercegovački je orijentalista albanskog podrijetla.

biće da im je ovaj dedo albanac ali ako je tako, onda jes i Bošnjak. nije baš Husnija u krivu.

Odkud to uopšte da su Korkuti Albanci?
Kolko ja znam živjeli su 2-3 generacije u Travniku,
Rah. Derviš Korkut i rah. Besim Korkut su rođena braća.
Mislim da je tu neka zabuna. Čini mi se da su obojica bili oženjeni Albankama iz Prizrena. Čini mi se da Alija Nametak navodi kak su se u Sarajevu nekad zezali pa nazivali njhovu kuću albanskom ambasadom jer im je stalno bio neko u kući ko zna albanski. Na kraju su i Miru Papo čuvali u Dervišovoj kući tako što su je obukli u tradicionalnu albansku odjeću s Kosova i rekli da ima probleam sa govorom....

[DEMONIKA]

hvala i tebi i njoj
posebno na radovima

ja sam u nekoj lijevoj stranci i strašno je kada oni kažu, kao, treba što više ulagati u kulturu
a ja viknem
neka te ba
dok nam je sve ostalo na dnu, ne možemo kulturu gurati naprijed

jebate koja tuga i strava, a istina

[Chmoljo]

'ta je ovo, sunce ti poljubim

[DEMONIKA]

neaš ti pojma