Hakiz wrote: ↑28/10/2022 12:29
Ci-Nick wrote: ↑28/10/2022 12:16
Nema razlike u cijeni šećera ili brašna ni kada ga prodaje proizvođač ni kada je trgovačka marka. Bilo da je uvozno ili domaće, cijena je približna.
Tačno, ali ne zbog toga što skuplji proizvođač spušta cijenu da bi se približio jeftinijem, nego zato što jeftiniji diže cijenu da se približi skupljem. Konkurencija bi trebala smanjiti cijenu, ali je marketing i dogovor proizvođača da je jedni drugima ne ruše diže.
Svi vole novac i niko ne formira cijenu tako da uračuna stvarne troškove plus neku "humanu" zaradu. Svi formiraju cijenu tako što kažu, da vidimo koliko bi ljudi bili spremni ovo da plate. Pa te proizvod da ga napraviš košta sa svim troškovima po jedinici 100 eura, ti ga prodaješ za 1.000 jer je kupac izdresiran da hoće toliko platiti.
Što za proizvode koji nisu životno neophodni može proći.
Za životno neophodne bi ti moralo biti spriječeno, zabranjeno.
Sve te razumijem i uglavnom se slažem. Zapravo bi bilo najbolje da postoji ograničenje marže i proizvođačke i trgovačke i to je rješenje. Pa bi Elektroprivreda imala ograničenu maržu prema domaćinstvima npr. 10% i prema privredi npr. 20 %.
Berze i slobodno tržište su uništeni jer se proizvođači i trgovci dogovaraju. Primjer OPEC-a, smanji proizvodnju i digne cijene. Naftna industrija globalno će ove godine imati dobit veći od 1.000 milijardi $ a to je pljačkanje naroda.
Ako pojedine kompanije kao Armaco ili Shell prelaze 50 milijardi dobiti.
Postoji problem sa berzom jer nije zabranjena kupovina roba za dalju prodaju odnosno šverc. CO2 certifikati koštaju 100 eura po toni jer su cijenu digli špekulanti.
Australija je prije desetak godina izglasala da se vodom za navodnjavanje trguje na berzi,. s namjerom da se racionalnije koristi voda za navodnjavanje. Vodu su pokupovali špekulanti i nabili cijene do te mjere da ljudi zatvaraju farme jer im za navodnjavanje treba milion dolara. Kanal za navodnjavanje prolazi pored imanja al na imanju suša.
To je problem slobodnog tržišta.