tako je, bez susjeda u RS-u
realno, šta da se drugo radi na onom kamenjaru, ne može ni koza ni ovca ni biljka... a prašine nema.
bogom dana lokacija
Moderator: anex
tako je, bez susjeda u RS-u
Nema sanse jer je ovo država bezhljeba i idiota
Instalirana snaga VE Podveležje iznosi 48 MW, a od puštanja u pogon vjetroelektrana je proizvela 126,17 GWh što premašuje planiranu godišnju proizvodnju, kazali su Feni iz Elektroprivrede BiH.
Pored ulaganja u vjetroenergiju Elektroprivreda BiH u planu ima izgradnju niza solarnih fotonaponskih elektrana širom Federacije BiH. U toku je faza pripreme izgradnje sedam takvih elektrana na lokacijama Gornja Breza, Podveležje, Gračanica (Bugojno), Bijele vode (Kakanj), Kreka – Šićki Bord (Lukavac), Divkovići (Tuzla) i Banovići.
Ukupna planirana izlazna snaga u sedam spomenutih elektrana trebala bi biti oko 225 MW.
Ta VE Podveležje je kostala 77 miliona eura,.. proizvodnja od 130 GWh,.. ako se sva izveze u sljedećoj godini po trenutno važećim cijenama od 500 eura po MWh,.. vrijedi 65 miliona eura.anelsol wrote: ↑17/08/2022 10:35
Instalirana snaga VE Podveležje iznosi 48 MW, a od puštanja u pogon vjetroelektrana je proizvela 126,17 GWh što premašuje planiranu godišnju proizvodnju, kazali su Feni iz Elektroprivrede BiH.
Pored ulaganja u vjetroenergiju Elektroprivreda BiH u planu ima izgradnju niza solarnih fotonaponskih elektrana širom Federacije BiH. U toku je faza pripreme izgradnje sedam takvih elektrana na lokacijama Gornja Breza, Podveležje, Gračanica (Bugojno), Bijele vode (Kakanj), Kreka – Šićki Bord (Lukavac), Divkovići (Tuzla) i Banovići.
Ukupna planirana izlazna snaga u sedam spomenutih elektrana trebala bi biti oko 225 MW.
Koje ludilo. Ovakve stvari će definitivno višestruko uticati na investicije u vjetroparkove i solare, što će definitivno unaprijediti našu elektroenergetsku nezavisnost. Možda baš zbog niske cijene električne energije BiH postane atraktivna za ulaganja iz drugih oblasti kao što je npr. prerađivačka industrija, ali koliko god sve to super izgleda iz perspektive našeg elektroenergetskog sistema, ovakve cijene na tržištu dugoročno neće donijeti ništa dobro nikome. Lančana rekacija u vidu recesije će prije ili kasnije će doći i do nas.
Almir Muhamedbegović, inžinjer elektrotehnike i energetski analitičar za Nomad.ba
"Umjesto velikih viškova koje proizvodi JP EP BiH, trenutnu proizvodnju električne energije - od koje je u toku 2021. više od 72 posto proizvedeno u termoelektranama - nužno je uskladiti s planiranom potrošnjom kupaca, potrebama za balansnom energijom, gubicima na distributivnoj mreži i pokrivanjem dijela prenosnih gubitaka", rekao je on.
"Mada donosi dobit, proizvodnja eneromnih viškova koji dolaze pretežno iz termoelektrana ne mora biti ekonomski pametna dugoročna strategija.
Prema godišnjem izvještaju JP EP BiH, ova kompanije je u toku 2021. godine proizvela više od 6,6 TWh te je uvezla i kupila još 1,2TWh. Istovremeno, potrošnja njenih krajnjih kupaca iznosila je 5,4TWh.
"Ovo je stvorilo velike bilansne viškove od skoro 2,48TWh. JP EP BiH ima višegodišnji trend proizvodnje viškova električne energije u iznosima daleko iznad potreba svojih potrošača, pokrivanja gubitaka prenosa i potreba za balansnom energijom"
hoce, kao sto su izgradili he vranduk i sada ubiraju plodove, a ne kukaju "Uzeeeeeeeeeeeeeee nam prifreda profit, ode difidenda"

Jest,,
Veća preraspodjela
Ograničenje rasta cijena umanjuje poticaj domaćinstvima da smanje potrošnju energije. Također, nesrazmjerno pomaže bogatima. Mnogo je bolja opcija usmjeriti podršku na one kojima je najpotrebnija. Ipak, prema izračunima Evropske centralne banke, samo 12 posto potrošnje država EU na mjere za ograničavanje utjecaja viših cijena energije ciljano je na takav način. Neravnomjerno raspoređen energetski šok zahtijeva veću preraspodjelu kao odgovor.
“Elektroprivreda BiH” mora platiti Strabagu 32,8 miliona KM
Radi se o arbitraži koju je pokrenula austrijska firma protiv EPBiH zbog spora u vezi s gradnjom Hidrocentrale (HE) “Vranduk”, čiji su radovi 2016. godine naprasno zaustavljeni.
Pri tome zanemaruješ osnovnu činjenicu da je kompletan postupak diktirala Evropska banka koja je trebala da financira projekat.