Sarajevo Construction

[Pitar sa Kariba]

https://voice.ba/2021/12/27/ekskluzivne ... ke-zgrade/

[vjeshalica]

Fetis za ove sto vole gradjevinske nakarade

[PreWiBa]

Meni samo nije jasno kakav mentalni sklop moras imati da bi htio tu da zivis ili imas neki apartman.

[Thorgerson]

Ja bih dio kod Unitica ostavio bez dodatnih visokih zgrada.

Te neke nebodere bih stavio ovamo duz Miljacke.

Tu su svakako one nakarade, sve ono treba porusiti. Osim zgrade centrale koja je zasticena. Ono ostalo je ruglo.

Uraditi nesto tipa Barcoda u Oslu. Ima prostora za neku minu verziju toga.

[Thorgerson]

Bilo bi cool da su nasli ili napravili starog ciru i mozda i komad šina i da su to stavili ispred ove stanice na Bistriku.

To bi prema mom misljenju bas imalo jak efekat.

Mislim, moze se to naknadno uraditi.

[charrrmed]

Kotromaniceva vapi za obnovom. Nevjerovatno na sta lici vec godinama. Trebao je Mandic tu ulicu uvrstiti u UrbanLAB projekt redizajna odnosno rekonstrukcije ulica poput onih koje je organizirao za Musalu ili Radicevu.

[Dzontra_Volta]

https://voice.ba/2021/12/27/ekskluzivne ... ke-zgrade/

Ugledni arhitekta Hasan Ćemalović o opasnostima gradnje luksuznog kompleksa u Sarajevu

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... evu/440415

Spoiler

Show

Najavljena je gradnja rezidencijalno-poslovnog kompleksa, u Sarajevu, na području općine Centar.

Osnivač firme Crni Vrh d.o.o. je kompanija Top One.

Investitorima se obratio poznati arhitekta Hasan Ćemalović, koji im je uputio otvoreno pismo.

Prenosimo ga u cijelosti:

Lokacija Crni vrh za izgradnju stambenog prostora zaista je “Top One” lokacija, kako ste i dali ime vašoj firmi.

Prije nekoliko godina, prilikom posjete vašem uredu, vidio sam naznake arhitektonsko-urbanističkog rješenja tog stambenog naselja. Više puta, tokom razgovora s vama i vašim saradnicima, konstatovao sam da je lokacija posebna i složena te da nije jednostavno naći odgovor na pitanja za njeno kvalitetno arhitektonsko-urbanističko rješenje.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Do njega se mora doći razmjenom ideja, odnosno arhitektonskim natječajem, što je u našoj praksi u ovakvim slučajevima bilo uobičajeno. Umjesto da se svi radujemo (i struka i građani) što se pojavio investitor koji će urediti jedan značajan dio grada, čija će arhitektonska rješenja biti putokaz mladim arhitektima i radost svim građanima Sarajeva, vi ste došli do faze rušenja postojećeg objekta i kupovine nekoliko općinskih zemljišnih parcela za izgradnju već isprojektovanog stambenog kompleksa. S obzirom na to da sam cijeli svoj radni vijek proveo u projektovanju, mogu vam reći da vrijednost projekta u sistemu troškova izgradnje najmanje vrijedi, da nikada nije kasno odbaciti projekt i preći na prava arhitektonska rješenja sve dok se ne krene s armirano-betonskim radovima.

Arhitektonski natječaji istovremeno su i svjedočanstvo o statusu arhitektonske profesije i arhitekture u društvu, odraz ambicija tog društva, pokazatelj odnosa unutar same arhitektonske struke, izraz aktuelne arhitektonske produkcije i planske prakse kao i pojedinačnih iskoraka svakog pojedinca. Pouke natječaja su višestruke.

Ovo vam pišem jer sam se uvjerio u vašu dobronamjernost i želju da na svakom mjestu u Sarajevu i njegovoj okolini ostavite visoko sofisticirane i dizajnerski kreirane objekte. Nažalost, ovdje je riječ o temi koja prethodi dizajnu, a to podrazumijeva analizu lokacije, koncept arhitektonskog rješenja i odgovornost za prostor kao jedan od najvrijednijih, teško obnovljivih i nenadoknadivih prirodnih resursa.

Nisam uspio vidjeti cjelinu vašeg projekta ni u Zavodu za prostorno planiranje Kantona Sarajevo, ni u službama Općine Centar, ali s obzirom na to da pisani mediji prate vase svakodnevne aktivnosti, kao i to da je rušenje postojećeg objekta skoro završeno, cijenio sam da je moja obaveza da vam se obratim pa makar to bilo na osnovu minimuma dostupnih informacija.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Moja su zapažanja sljedeća:

- Na vrhu brda nigdje se ne grade tako veliki objekti, koji svojim mjerilom uništavaju ne samo okolni prostor nego i kompletnu sliku grada. Naša tranzicija dovela je do toga da umjesto parka Crni vrh i izgradnje rezidencijalnih objekata s prizemljem i dva sprata, imamo vaš prijedlog za objekte od devet etaža.

- Način na koji je koncipiran vaš stambeni objekat – garaža i poslovni sadržaji u prizemlju i na prvom spratu – nije primjeren za stanovanje. Riječ se o prevladanom konceptu izgradnje velikih bolnica ili poslovnih objekata kakvi su bili aktuelni krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. U vrijeme kada su evropske zemlje tražile najracionalniji rješenja za takvu vrstu objekta i to na lokacijama koje su ih mogle prostorno izdržati.

- Pravci i dužine linija gabarita objekta apsolutno su neprimjereni za prostor u kojem se imaju namjeru graditi. Svi znamo da struktura Crnog vrha podrazumijeva male objekte s gabaritima od 10 do 15 m i sa spratnošću P + 1 ili P + 2.

Da je riječ o kotlini i o uspostavi nekih novih gradskih saobraćajnica, čovjek bi to mogao podvesti pod “modernizaciju”, ali ovdje, na vrhu brda, to zaista izgleda neprimjetno i traži hitnu promjenu pristupa i koncepta.

- Formiranje pet istih stambenih objekata s ponavljanjem orjentacije i malim razmakom između objekata, a sve na krovu poslovnog i garažanog objekta ogromnih dimenzija, izgleda nestvarno i ne vjerujem da bi takvo mjerilo i takve odnose u prostoru podnijelo i neko novo naselje u gradskoj kotlini.

- Ustvari pola stanova samo prvog i posljednjeg objekta imaju slobodnu vizuru i kvalitetan pogled prema gradu, dok svi ostali stanovi gledaju jedni u druge ili stanar mora izaći na balkon i okrenuti glavu da bi vidio nešto više osim stanova koji su nasuprot njemu. U Sarajevu već imamo iskustva s takvim realizacijama i one se nisu pokazale ispravnim.

- U takvoj postavci težiti modernom kroz primjenu velikih staklenih ploha, umjesto zidova i prozora na fasadi stambenog objekta, izgleda kao želja za nečim što na toj lokaciji ne postoji. Argumentirati to sadašnjom tendencijom i praksom u Evropi nije primjereno postavci i namjeni objekata. Da ne spominjemo našu kulturu i tradiciju stanovanja.

- Poseban problem su parapetne staklene ograde na velikim i dugim balkonima ispred stanova kao osnovna arhitektonska karakteristika svih pet stambenih objekata. Iskustva govore da se nijedan stanar neće useliti u stan a da balkone odmah ne zatvori na svoj način, najmanje pokretnom staklenom stjenkom. U to se može osvjedočiti kada se pogledaju i potpuno novi, ali i stari stambeni objekti u gradu. Stanar će kupujući stan kupiti i balkon, koji će u narednom periodu prilagoditi svojim potrebama, uništiti kompletan dizajn projektovanog objekta i poništiti sve njegove arhitektonske vrijednosti. Zaboravlja se činjenica čemu kod nas služe balkoni inkako izgledaju. To je posebna tema za istraživanje.

- Zelene površine i pješačke komunikacije na krovovima između stambenih objekata teško postaju mjesto susreta i rekreacija. Pojava tih prostora na krovu je ustvari zamjena za ono što bi trebalo biti na terenu. Oni će samo uništiti intimnost stambenog prostora na krovu. Zato mislim da će stanovi na toj etaži biti dodatno neugodni iz aspekta sigurnosti, te su za tu etažu potrebna dodatna istraživanja.

- Ono što zaista pojednostavljuje rješenje jeste činjenica da stanovi svojom organizacijom podsjećaju na stanove koje smo već dobili izgradnjom “Tibrinih” i sličnih objekata pri čemu je profit bio primaran motiv. Projektovani su objekti s centralnim hodnikom duž kojeg je formiran veći broj stambenih jedinica s jednostranom orijentacijom bez mogućnosti internog provjetravanja stana. Time se odriče onog što je najdragocjenije na toj lokaciji, osim pogleda i vizura, a to je uvijek prisutni povjetarac.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

- U cilju ublažavanja problema spratnosti pet visokih stambenih objekata s prostornim kaskadama prema istoku, odnosno prem gradu i glavnoj pristupnoj saobraćajnici, došlo se do arhitektonskih rješenja kakva smo imali u naselju “Ciglane”. Ispred zatvorenog stambenog prostora formirane su velike krovne terase. Vrijeme i podneblje učinilo je to da su sve te terase zatvorene. Prvo su improvizovani krovovi na terasama, jer se stanari nisu mogli nositi s problemima padavina, a onda su ih zatvorili braneći se od vjetra. Dovoljno vam je zamisliti šta će se dogoditi s vašim tako sofisticiranim dizajnom kad stanari iz svojih potreba počnu zatvarati terase. To bi bio jedan od najlošijih arhitektonskih detalja na objektu.

- Na 3D prikazima uspio sam vidjeti dizajn unutrašnjih prostora i visokovrijedne materijale koji značajno podižu standard stanovanja, ali to tek dolazi nakon kvalitetnog koncepta i kvalitetnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.

Obraćam vam se u najboljoj namjeri sa željom da iskoristite vrijeme koje je pred vama i promijenite pristup izgradnji tih stambenog objekata, da ne bi zauvijek izgubili najkvalitetniji gradski prostor za izgradnju objekata i da nepovratno ne učinite veliku štetu gradu gradeći pogrešne objekte.

Bojim da se ne ponovi izgradnja “Bosmala” u naselju Hrasno u Sarajevu. Na papiru sve izgleda savršeno, reklama na televiziji odlična, 3D prikazi fantastični, na kraju još ništa, a krenulo se prije dvadeset godina.

Stanove će prodavati ukupni kvalitet prostora, a ne samo lokacija", navodi se u pismu koje je potpisao poznati arhitekta Hasan Ćemalović.

[Dzontra_Volta]

Zgrade označene sa 1172/1, 1181 i 1182 su nacionalni spomenici i ne smiju se rušiti. Ostale mogu do električne centrale.

Moze li se pronaci podatak koliko je zgrada koje su nacionalni spomenici renovirano od rata do danas?

http://kons.gov.ba/Content/Read/kontakt

[drag_gost]

Bilo bi cool da su nasli ili napravili starog ciru i mozda i komad šina i da su to stavili ispred ove stanice na Bistriku.

To bi prema mom misljenju bas imalo jak efekat.

Mislim, moze se to naknadno uraditi.

Koliko znam, u planu je da se to postavi.

[sime_cipol]

https://voice.ba/2021/12/27/ekskluzivne ... ke-zgrade/

Ugledni arhitekta Hasan Ćemalović o opasnostima gradnje luksuznog kompleksa u Sarajevu

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... evu/440415

Spoiler

Show

Najavljena je gradnja rezidencijalno-poslovnog kompleksa, u Sarajevu, na području općine Centar.

Osnivač firme Crni Vrh d.o.o. je kompanija Top One.

Investitorima se obratio poznati arhitekta Hasan Ćemalović, koji im je uputio otvoreno pismo.

Prenosimo ga u cijelosti:

Lokacija Crni vrh za izgradnju stambenog prostora zaista je “Top One” lokacija, kako ste i dali ime vašoj firmi.

Prije nekoliko godina, prilikom posjete vašem uredu, vidio sam naznake arhitektonsko-urbanističkog rješenja tog stambenog naselja. Više puta, tokom razgovora s vama i vašim saradnicima, konstatovao sam da je lokacija posebna i složena te da nije jednostavno naći odgovor na pitanja za njeno kvalitetno arhitektonsko-urbanističko rješenje.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Do njega se mora doći razmjenom ideja, odnosno arhitektonskim natječajem, što je u našoj praksi u ovakvim slučajevima bilo uobičajeno. Umjesto da se svi radujemo (i struka i građani) što se pojavio investitor koji će urediti jedan značajan dio grada, čija će arhitektonska rješenja biti putokaz mladim arhitektima i radost svim građanima Sarajeva, vi ste došli do faze rušenja postojećeg objekta i kupovine nekoliko općinskih zemljišnih parcela za izgradnju već isprojektovanog stambenog kompleksa. S obzirom na to da sam cijeli svoj radni vijek proveo u projektovanju, mogu vam reći da vrijednost projekta u sistemu troškova izgradnje najmanje vrijedi, da nikada nije kasno odbaciti projekt i preći na prava arhitektonska rješenja sve dok se ne krene s armirano-betonskim radovima.

Arhitektonski natječaji istovremeno su i svjedočanstvo o statusu arhitektonske profesije i arhitekture u društvu, odraz ambicija tog društva, pokazatelj odnosa unutar same arhitektonske struke, izraz aktuelne arhitektonske produkcije i planske prakse kao i pojedinačnih iskoraka svakog pojedinca. Pouke natječaja su višestruke.

Ovo vam pišem jer sam se uvjerio u vašu dobronamjernost i želju da na svakom mjestu u Sarajevu i njegovoj okolini ostavite visoko sofisticirane i dizajnerski kreirane objekte. Nažalost, ovdje je riječ o temi koja prethodi dizajnu, a to podrazumijeva analizu lokacije, koncept arhitektonskog rješenja i odgovornost za prostor kao jedan od najvrijednijih, teško obnovljivih i nenadoknadivih prirodnih resursa.

Nisam uspio vidjeti cjelinu vašeg projekta ni u Zavodu za prostorno planiranje Kantona Sarajevo, ni u službama Općine Centar, ali s obzirom na to da pisani mediji prate vase svakodnevne aktivnosti, kao i to da je rušenje postojećeg objekta skoro završeno, cijenio sam da je moja obaveza da vam se obratim pa makar to bilo na osnovu minimuma dostupnih informacija.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Moja su zapažanja sljedeća:

- Na vrhu brda nigdje se ne grade tako veliki objekti, koji svojim mjerilom uništavaju ne samo okolni prostor nego i kompletnu sliku grada. Naša tranzicija dovela je do toga da umjesto parka Crni vrh i izgradnje rezidencijalnih objekata s prizemljem i dva sprata, imamo vaš prijedlog za objekte od devet etaža.

- Način na koji je koncipiran vaš stambeni objekat – garaža i poslovni sadržaji u prizemlju i na prvom spratu – nije primjeren za stanovanje. Riječ se o prevladanom konceptu izgradnje velikih bolnica ili poslovnih objekata kakvi su bili aktuelni krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. U vrijeme kada su evropske zemlje tražile najracionalniji rješenja za takvu vrstu objekta i to na lokacijama koje su ih mogle prostorno izdržati.

- Pravci i dužine linija gabarita objekta apsolutno su neprimjereni za prostor u kojem se imaju namjeru graditi. Svi znamo da struktura Crnog vrha podrazumijeva male objekte s gabaritima od 10 do 15 m i sa spratnošću P + 1 ili P + 2.

Da je riječ o kotlini i o uspostavi nekih novih gradskih saobraćajnica, čovjek bi to mogao podvesti pod “modernizaciju”, ali ovdje, na vrhu brda, to zaista izgleda neprimjetno i traži hitnu promjenu pristupa i koncepta.

- Formiranje pet istih stambenih objekata s ponavljanjem orjentacije i malim razmakom između objekata, a sve na krovu poslovnog i garažanog objekta ogromnih dimenzija, izgleda nestvarno i ne vjerujem da bi takvo mjerilo i takve odnose u prostoru podnijelo i neko novo naselje u gradskoj kotlini.

- Ustvari pola stanova samo prvog i posljednjeg objekta imaju slobodnu vizuru i kvalitetan pogled prema gradu, dok svi ostali stanovi gledaju jedni u druge ili stanar mora izaći na balkon i okrenuti glavu da bi vidio nešto više osim stanova koji su nasuprot njemu. U Sarajevu već imamo iskustva s takvim realizacijama i one se nisu pokazale ispravnim.

- U takvoj postavci težiti modernom kroz primjenu velikih staklenih ploha, umjesto zidova i prozora na fasadi stambenog objekta, izgleda kao želja za nečim što na toj lokaciji ne postoji. Argumentirati to sadašnjom tendencijom i praksom u Evropi nije primjereno postavci i namjeni objekata. Da ne spominjemo našu kulturu i tradiciju stanovanja.

- Poseban problem su parapetne staklene ograde na velikim i dugim balkonima ispred stanova kao osnovna arhitektonska karakteristika svih pet stambenih objekata. Iskustva govore da se nijedan stanar neće useliti u stan a da balkone odmah ne zatvori na svoj način, najmanje pokretnom staklenom stjenkom. U to se može osvjedočiti kada se pogledaju i potpuno novi, ali i stari stambeni objekti u gradu. Stanar će kupujući stan kupiti i balkon, koji će u narednom periodu prilagoditi svojim potrebama, uništiti kompletan dizajn projektovanog objekta i poništiti sve njegove arhitektonske vrijednosti. Zaboravlja se činjenica čemu kod nas služe balkoni inkako izgledaju. To je posebna tema za istraživanje.

- Zelene površine i pješačke komunikacije na krovovima između stambenih objekata teško postaju mjesto susreta i rekreacija. Pojava tih prostora na krovu je ustvari zamjena za ono što bi trebalo biti na terenu. Oni će samo uništiti intimnost stambenog prostora na krovu. Zato mislim da će stanovi na toj etaži biti dodatno neugodni iz aspekta sigurnosti, te su za tu etažu potrebna dodatna istraživanja.

- Ono što zaista pojednostavljuje rješenje jeste činjenica da stanovi svojom organizacijom podsjećaju na stanove koje smo već dobili izgradnjom “Tibrinih” i sličnih objekata pri čemu je profit bio primaran motiv. Projektovani su objekti s centralnim hodnikom duž kojeg je formiran veći broj stambenih jedinica s jednostranom orijentacijom bez mogućnosti internog provjetravanja stana. Time se odriče onog što je najdragocjenije na toj lokaciji, osim pogleda i vizura, a to je uvijek prisutni povjetarac.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

- U cilju ublažavanja problema spratnosti pet visokih stambenih objekata s prostornim kaskadama prema istoku, odnosno prem gradu i glavnoj pristupnoj saobraćajnici, došlo se do arhitektonskih rješenja kakva smo imali u naselju “Ciglane”. Ispred zatvorenog stambenog prostora formirane su velike krovne terase. Vrijeme i podneblje učinilo je to da su sve te terase zatvorene. Prvo su improvizovani krovovi na terasama, jer se stanari nisu mogli nositi s problemima padavina, a onda su ih zatvorili braneći se od vjetra. Dovoljno vam je zamisliti šta će se dogoditi s vašim tako sofisticiranim dizajnom kad stanari iz svojih potreba počnu zatvarati terase. To bi bio jedan od najlošijih arhitektonskih detalja na objektu.

- Na 3D prikazima uspio sam vidjeti dizajn unutrašnjih prostora i visokovrijedne materijale koji značajno podižu standard stanovanja, ali to tek dolazi nakon kvalitetnog koncepta i kvalitetnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.

Obraćam vam se u najboljoj namjeri sa željom da iskoristite vrijeme koje je pred vama i promijenite pristup izgradnji tih stambenog objekata, da ne bi zauvijek izgubili najkvalitetniji gradski prostor za izgradnju objekata i da nepovratno ne učinite veliku štetu gradu gradeći pogrešne objekte.

Bojim da se ne ponovi izgradnja “Bosmala” u naselju Hrasno u Sarajevu. Na papiru sve izgleda savršeno, reklama na televiziji odlična, 3D prikazi fantastični, na kraju još ništa, a krenulo se prije dvadeset godina.

Stanove će prodavati ukupni kvalitet prostora, a ne samo lokacija", navodi se u pismu koje je potpisao poznati arhitekta Hasan Ćemalović.

Nista dok se DIA ne oglasi

[BadBoy]

Kvart oko SCC i Unis nebodera i treba da bude izgrađen sa visokim zgradama.
Jedino ne znam kako tu uklopiti ove stare zgrade koje imaju svoju historijsku i arhitektonsku vrijednost.

Ali za to se ide u školu 5 godina, pa će se valjda naći neko da smisli.

London, Beč, NYC, da ne nabrajam dalje, sve primjeri kako se staro može efektno i lijepo uklopiti sa novim. Što ti kažeš, zato se ide u školu, znamo da može pa neka nađu rješenje.

Ali zašto za svaku zgradu mora ići priča "zelenilo"? Evo ova gradnja na MD nema veze sa zelenilom. Nit treba, nit smije tu biti. Hajde eto kad se na meandru na Otoci gradi, pa shvatam. Ali, šta god da se radi, ide priča zelenilo.

Situacija sa zelenilom nije kritična, blago rečeno. Slažem se da treba više drvoreda, sitnih parkova, ali tražiti neko zelenilo vazda mi je bezveze. Uostlaom, ne možeš izdvojiti Trebević ili Vrelo Bosne, jer se radi o lokacijama koje su na dohvat ruke. Ne govorimo o Igmanu, Bjelašnici ili Tarčinu, nego o nečemu što je tu, praktično dio grada. Napravljen je famozni Safet Zajko, evo Novo Sarajevo ide u krčenje i pravljenje sličnog centra u Velešićima, Vinko Šamarlić. Sve su to ok stvari. Imaš ove stvari od ranije, moguće je Betaniju dorađivati, širiti Vilsonovo, uređenje Darive i sl. Ne mora biti park na svakom koraku. Ok, uz neke saobraćajnice trebamo drvorede, ali je bezveze gurati priču o parkovima u centru grada. Ima i tu Veliki park, At mejdan, park kod druge gimnazije, dosta lijep prostor oko Alipašine džamije i predsjedništva itd. Čak se usuđujem reći da slabo gradova ima ovakve parkove u praktično centru. Uglavnom su to veliki parkovi, ali izdvojeni u odnosu na gradski centar.

Ne znam fakat šta znači stvarati zelenu površinu, kad govorimo o centru grada. Sad bi kao trebalo recimo neki dio centra zazeleniti? Pa to nema nigdje na dunjaluku Treba sređivati ovo što sam naveo, Darivu, Betaniju, Hum, kasarnu u Velešićima, Žuč, Vilsonovo dorađivati, sređivati At Mejdan, Veliki i Mali park, Park Davora i Mirze, stvoriti zelenilo u Kampusu, zasaditi ozbiljan drvored uz Put života, eventualno uz Vils napraviti neki parkić, mada to može biti i trg i to je sasvim ok. Jedino do sada u tom smislu zeznuto je meandr na Otoci, gdje je morala ostati neka sportsko-rekreativna zona.

Ti si opet malo preagresivan sa svojim stavovima isto kao i na onoj temi kad smo diskutovali jel bilo bolje prije il sad živjeti u Sarajevu. Ok poštujem neke tvoje argumente, imaju smisla, ali isto tako ne želiš ili nećeš da vidiš da i druga strana ima validan argument kada kaže da Sarajevu fakat fali zelenila. I to onog "mikro-zelenila" znači drvored u ulicama, zeleni pojas sa strane i između saobraćajnica, mini parkovi ubačeni među zgradama. Nema grada u Evropi u kojem sam bio a da nema sve ovo od pobrojanog iznad. Parkić na svakom ćošku, svaka ulica ima drveće sa obje strane ulice, zeleni pojas se životom čuva. Kod nas zeleni pojas služi za jahanje autom preko njega (vidjeti katastrofu ispred Coffee Station na Kovačićima).

I eto kad smo kod Kovačića već, evo ti jedan extra primjer gdje je napravljena fula što prilikom rekonstrukcije Zagrebačke 2014. godine nije zasađen drvored sa obje strane Zagrebačke od OHR-a dole do Franjevačkih studentskih domova (odakle dalje i ima drvored). Ovako ovaj potez izgleda baš golo, a trotoari su dovoljno široki sa obje strane da ima i previše prostora za sve.

Kotromaniceva vapi za obnovom. Nevjerovatno na sta lici vec godinama. Trebao je Mandic tu ulicu uvrstiti u UrbanLAB projekt redizajna odnosno rekonstrukcije ulica poput onih koje je organizirao za Musalu ili Radicevu.

Kotromanićeva treba da bude prioritet prioriteta za rješavanje u Sarajevu.

[tramvajtrojka]

Ugledni arhitekta Hasan Ćemalović o opasnostima gradnje luksuznog kompleksa u Sarajevu

https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna- ... evu/440415

Spoiler

Show

Najavljena je gradnja rezidencijalno-poslovnog kompleksa, u Sarajevu, na području općine Centar.

Osnivač firme Crni Vrh d.o.o. je kompanija Top One.

Investitorima se obratio poznati arhitekta Hasan Ćemalović, koji im je uputio otvoreno pismo.

Prenosimo ga u cijelosti:

Lokacija Crni vrh za izgradnju stambenog prostora zaista je “Top One” lokacija, kako ste i dali ime vašoj firmi.

Prije nekoliko godina, prilikom posjete vašem uredu, vidio sam naznake arhitektonsko-urbanističkog rješenja tog stambenog naselja. Više puta, tokom razgovora s vama i vašim saradnicima, konstatovao sam da je lokacija posebna i složena te da nije jednostavno naći odgovor na pitanja za njeno kvalitetno arhitektonsko-urbanističko rješenje.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Do njega se mora doći razmjenom ideja, odnosno arhitektonskim natječajem, što je u našoj praksi u ovakvim slučajevima bilo uobičajeno. Umjesto da se svi radujemo (i struka i građani) što se pojavio investitor koji će urediti jedan značajan dio grada, čija će arhitektonska rješenja biti putokaz mladim arhitektima i radost svim građanima Sarajeva, vi ste došli do faze rušenja postojećeg objekta i kupovine nekoliko općinskih zemljišnih parcela za izgradnju već isprojektovanog stambenog kompleksa. S obzirom na to da sam cijeli svoj radni vijek proveo u projektovanju, mogu vam reći da vrijednost projekta u sistemu troškova izgradnje najmanje vrijedi, da nikada nije kasno odbaciti projekt i preći na prava arhitektonska rješenja sve dok se ne krene s armirano-betonskim radovima.

Arhitektonski natječaji istovremeno su i svjedočanstvo o statusu arhitektonske profesije i arhitekture u društvu, odraz ambicija tog društva, pokazatelj odnosa unutar same arhitektonske struke, izraz aktuelne arhitektonske produkcije i planske prakse kao i pojedinačnih iskoraka svakog pojedinca. Pouke natječaja su višestruke.

Ovo vam pišem jer sam se uvjerio u vašu dobronamjernost i želju da na svakom mjestu u Sarajevu i njegovoj okolini ostavite visoko sofisticirane i dizajnerski kreirane objekte. Nažalost, ovdje je riječ o temi koja prethodi dizajnu, a to podrazumijeva analizu lokacije, koncept arhitektonskog rješenja i odgovornost za prostor kao jedan od najvrijednijih, teško obnovljivih i nenadoknadivih prirodnih resursa.

Nisam uspio vidjeti cjelinu vašeg projekta ni u Zavodu za prostorno planiranje Kantona Sarajevo, ni u službama Općine Centar, ali s obzirom na to da pisani mediji prate vase svakodnevne aktivnosti, kao i to da je rušenje postojećeg objekta skoro završeno, cijenio sam da je moja obaveza da vam se obratim pa makar to bilo na osnovu minimuma dostupnih informacija.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

Moja su zapažanja sljedeća:

- Na vrhu brda nigdje se ne grade tako veliki objekti, koji svojim mjerilom uništavaju ne samo okolni prostor nego i kompletnu sliku grada. Naša tranzicija dovela je do toga da umjesto parka Crni vrh i izgradnje rezidencijalnih objekata s prizemljem i dva sprata, imamo vaš prijedlog za objekte od devet etaža.

- Način na koji je koncipiran vaš stambeni objekat – garaža i poslovni sadržaji u prizemlju i na prvom spratu – nije primjeren za stanovanje. Riječ se o prevladanom konceptu izgradnje velikih bolnica ili poslovnih objekata kakvi su bili aktuelni krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka. U vrijeme kada su evropske zemlje tražile najracionalniji rješenja za takvu vrstu objekta i to na lokacijama koje su ih mogle prostorno izdržati.

- Pravci i dužine linija gabarita objekta apsolutno su neprimjereni za prostor u kojem se imaju namjeru graditi. Svi znamo da struktura Crnog vrha podrazumijeva male objekte s gabaritima od 10 do 15 m i sa spratnošću P + 1 ili P + 2.

Da je riječ o kotlini i o uspostavi nekih novih gradskih saobraćajnica, čovjek bi to mogao podvesti pod “modernizaciju”, ali ovdje, na vrhu brda, to zaista izgleda neprimjetno i traži hitnu promjenu pristupa i koncepta.

- Formiranje pet istih stambenih objekata s ponavljanjem orjentacije i malim razmakom između objekata, a sve na krovu poslovnog i garažanog objekta ogromnih dimenzija, izgleda nestvarno i ne vjerujem da bi takvo mjerilo i takve odnose u prostoru podnijelo i neko novo naselje u gradskoj kotlini.

- Ustvari pola stanova samo prvog i posljednjeg objekta imaju slobodnu vizuru i kvalitetan pogled prema gradu, dok svi ostali stanovi gledaju jedni u druge ili stanar mora izaći na balkon i okrenuti glavu da bi vidio nešto više osim stanova koji su nasuprot njemu. U Sarajevu već imamo iskustva s takvim realizacijama i one se nisu pokazale ispravnim.

- U takvoj postavci težiti modernom kroz primjenu velikih staklenih ploha, umjesto zidova i prozora na fasadi stambenog objekta, izgleda kao želja za nečim što na toj lokaciji ne postoji. Argumentirati to sadašnjom tendencijom i praksom u Evropi nije primjereno postavci i namjeni objekata. Da ne spominjemo našu kulturu i tradiciju stanovanja.

- Poseban problem su parapetne staklene ograde na velikim i dugim balkonima ispred stanova kao osnovna arhitektonska karakteristika svih pet stambenih objekata. Iskustva govore da se nijedan stanar neće useliti u stan a da balkone odmah ne zatvori na svoj način, najmanje pokretnom staklenom stjenkom. U to se može osvjedočiti kada se pogledaju i potpuno novi, ali i stari stambeni objekti u gradu. Stanar će kupujući stan kupiti i balkon, koji će u narednom periodu prilagoditi svojim potrebama, uništiti kompletan dizajn projektovanog objekta i poništiti sve njegove arhitektonske vrijednosti. Zaboravlja se činjenica čemu kod nas služe balkoni inkako izgledaju. To je posebna tema za istraživanje.

- Zelene površine i pješačke komunikacije na krovovima između stambenih objekata teško postaju mjesto susreta i rekreacija. Pojava tih prostora na krovu je ustvari zamjena za ono što bi trebalo biti na terenu. Oni će samo uništiti intimnost stambenog prostora na krovu. Zato mislim da će stanovi na toj etaži biti dodatno neugodni iz aspekta sigurnosti, te su za tu etažu potrebna dodatna istraživanja.

- Ono što zaista pojednostavljuje rješenje jeste činjenica da stanovi svojom organizacijom podsjećaju na stanove koje smo već dobili izgradnjom “Tibrinih” i sličnih objekata pri čemu je profit bio primaran motiv. Projektovani su objekti s centralnim hodnikom duž kojeg je formiran veći broj stambenih jedinica s jednostranom orijentacijom bez mogućnosti internog provjetravanja stana. Time se odriče onog što je najdragocjenije na toj lokaciji, osim pogleda i vizura, a to je uvijek prisutni povjetarac.

U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks - undefined
Foto: Privatni album: U Sarajevu će se graditi rezidencijalno-poslovni kompleks

- U cilju ublažavanja problema spratnosti pet visokih stambenih objekata s prostornim kaskadama prema istoku, odnosno prem gradu i glavnoj pristupnoj saobraćajnici, došlo se do arhitektonskih rješenja kakva smo imali u naselju “Ciglane”. Ispred zatvorenog stambenog prostora formirane su velike krovne terase. Vrijeme i podneblje učinilo je to da su sve te terase zatvorene. Prvo su improvizovani krovovi na terasama, jer se stanari nisu mogli nositi s problemima padavina, a onda su ih zatvorili braneći se od vjetra. Dovoljno vam je zamisliti šta će se dogoditi s vašim tako sofisticiranim dizajnom kad stanari iz svojih potreba počnu zatvarati terase. To bi bio jedan od najlošijih arhitektonskih detalja na objektu.

- Na 3D prikazima uspio sam vidjeti dizajn unutrašnjih prostora i visokovrijedne materijale koji značajno podižu standard stanovanja, ali to tek dolazi nakon kvalitetnog koncepta i kvalitetnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.

Obraćam vam se u najboljoj namjeri sa željom da iskoristite vrijeme koje je pred vama i promijenite pristup izgradnji tih stambenog objekata, da ne bi zauvijek izgubili najkvalitetniji gradski prostor za izgradnju objekata i da nepovratno ne učinite veliku štetu gradu gradeći pogrešne objekte.

Bojim da se ne ponovi izgradnja “Bosmala” u naselju Hrasno u Sarajevu. Na papiru sve izgleda savršeno, reklama na televiziji odlična, 3D prikazi fantastični, na kraju još ništa, a krenulo se prije dvadeset godina.

Stanove će prodavati ukupni kvalitet prostora, a ne samo lokacija", navodi se u pismu koje je potpisao poznati arhitekta Hasan Ćemalović.

Nista dok se DIA ne oglasi

a fazon je da vecina ovih arhitekata cudesa itd se ne zali jer je projekat los nego sto njih nema tu da i oni nesto urade ono u fazonu nek komsiji crkne krava na akademskom nivou

[shbc]

Ali zašto za svaku zgradu mora ići priča "zelenilo"? Evo ova gradnja na MD nema veze sa zelenilom. Nit treba, nit smije tu biti. Hajde eto kad se na meandru na Otoci gradi, pa shvatam. Ali, šta god da se radi, ide priča zelenilo.

Situacija sa zelenilom nije kritična, blago rečeno. Slažem se da treba više drvoreda, sitnih parkova, ali tražiti neko zelenilo vazda mi je bezveze. Uostlaom, ne možeš izdvojiti Trebević ili Vrelo Bosne, jer se radi o lokacijama koje su na dohvat ruke. Ne govorimo o Igmanu, Bjelašnici ili Tarčinu, nego o nečemu što je tu, praktično dio grada. Napravljen je famozni Safet Zajko, evo Novo Sarajevo ide u krčenje i pravljenje sličnog centra u Velešićima, Vinko Šamarlić. Sve su to ok stvari. Imaš ove stvari od ranije, moguće je Betaniju dorađivati, širiti Vilsonovo, uređenje Darive i sl. Ne mora biti park na svakom koraku. Ok, uz neke saobraćajnice trebamo drvorede, ali je bezveze gurati priču o parkovima u centru grada. Ima i tu Veliki park, At mejdan, park kod druge gimnazije, dosta lijep prostor oko Alipašine džamije i predsjedništva itd. Čak se usuđujem reći da slabo gradova ima ovakve parkove u praktično centru. Uglavnom su to veliki parkovi, ali izdvojeni u odnosu na gradski centar.

Ne znam fakat šta znači stvarati zelenu površinu, kad govorimo o centru grada. Sad bi kao trebalo recimo neki dio centra zazeleniti? Pa to nema nigdje na dunjaluku Treba sređivati ovo što sam naveo, Darivu, Betaniju, Hum, kasarnu u Velešićima, Žuč, Vilsonovo dorađivati, sređivati At Mejdan, Veliki i Mali park, Park Davora i Mirze, stvoriti zelenilo u Kampusu, zasaditi ozbiljan drvored uz Put života, eventualno uz Vils napraviti neki parkić, mada to može biti i trg i to je sasvim ok. Jedino do sada u tom smislu zeznuto je meandr na Otoci, gdje je morala ostati neka sportsko-rekreativna zona.

Svjestan si da se Sarajevo geografski nalazi u kotlini, gdje je vec otezano strujanje zraka zbog postojanosti okolnih planina? Dodatno, obzirom na skucenost prostora masovna betonizacija povrsina ugledajuci se na neke druge gradove dodatno unistava kvalitet zraka i okoline. Nije ovo Zagreb, ni Beograd, a vala ni New York gdje je kilometrima ravno okolo pa da imamo luksuz da tek tako zanemarujemo zelene povrsine. Ovdje su itekako potrebni parkovi na svakom koraku

[Haris.ba]

Nista dok se DIA ne oglasi

a fazon je da vecina ovih arhitekata cudesa itd se ne zali jer je projekat los nego sto njih nema tu da i oni nesto urade ono u fazonu nek komsiji crkne krava na akademskom nivou

To ne umanjuje sta je rekao.

Ali, uvijek ali. Naveo je naselje Ciglane kao primjer sa svojim problemima sa terasama i balkonima. I naselje Ciglane je islo na konkurs za projekat. Znaci, nije do konkursa da izlijeci takve boljke.

I jos samo jedna stvar. Sve oko spratnosti objekta sto je rekao je ok.
Ali, nije rekao da spratnost nije do projekta. Spratnost ti drzava odredi regulacionim planom.
A nek pokaze investitora koji ce graditi manje od onoga sto mu drzava dozvoli.

Tako, da jeste ovo vise prica sa vlastitim interesom u vidu. Ali, opet to ne umanjuje vrijednost kritike.

[Thorgerson]

Ja nemam nista protiv izgradnje, ali da ima nekog smisla.

Zabijanje nebodera, bez ikakvog plana, naravno da jesam protiv toga. Problem je sto se Sarajevo siri unutra, umjesto vani.

Npr. Prema zapadu, Blazuju ima dosta prostora. Vrtovi Riverine bi moglo biti odlicno mjesto za zivot. Ali, da bi to postalo, moras obezbjediti dobar javni prevoz. Moras uvezati brzu cestu sa gradskim autoputem itd.

Moras blizu napraviti skole, ambulante. Moras malo sume, drveca zasaditi da se to sve fino uklopi.

Nije to nauka, ali mi nemamo plana, strategije. Sve je na horuk i onda se fatamo za glavu.

I gdje god sam.vani bio ljudi se otimaju da zive upravo u naseljima slicno vrtovi riverine, van grada, mir. Tisina. Al zato imaju ispred stanicu za bus, voz, autoput je npr 100m od zgrada ali ga ne vidis, jer su zasadili drvece, odvojili itd.

I onaj pise kao ima dosta zelenih povrsina. Pa jarane, gdje si ti bio u kojim gradovima, pa smatras da je ovo kod nas ok? Ima trebevic, vrelo bosne. Pa jbt, to su izletista. Nama treba zelenilo u gradu, zeleni pojasevi sa drvecem, gdje god moze i ne moze.

Gdje god sam bio u vecim gradocimaobicno centri gradova jesu nakrcani, ali vecinom starim zgradama koje su zasticene. Oni bi to rusili, ali ne moze. I svi gledaju da se sire vani. Unutar gradova se gleda da se ubaci sto vise setalista, drveca, trgova.

Mi npr nemamo trg. Ovo sto mi nazivamo trgovima, vani je to setaliste obicno.

Kazu nema prostora za trgove, nema kad zacrtas zgradurine.

Nadam se da ce ova vlast uraditi nesto i po tom pitanju. Trg ispred ekonomije bi se mogao preurediti da nam pozavide mnogi gradovi.

Planirati iseljenje Ekonomskog fakulteta, skinuti ovaj prednji dio i vratiti izvornu fasadu. Tu se dobija jos 20m trga. Ovamo sve one kafice i ono ruglo srusiti. Objediniti jednu cjelinu i povezati sa Ferhadijom i domom armije.

To bi vrvilo od ljudi. Tu je ogroman protok ljudi. Jok. Ono napravilo trg gore preko puta Vijecnice gdje dnevno prodje 50 ljudi. Malo pretjerujem, ali smatram da ono nije trg niti ce ikad biti trg.

[Logovan]

I onaj pise kao ima dosta zelenih povrsina. Pa jarane, gdje si ti bio u kojim gradovima, pa smatras da je ovo kod nas ok? Ima trebevic, vrelo bosne. Pa jbt, to su izletista. Nama treba zelenilo u gradu, zeleni pojasevi sa drvecem, gdje god moze i ne moze.

Još malo pa se neće Trebević moći navoditi kao argument da u gradu ima zelenila.

[mistek]

Ti si opet malo preagresivan sa svojim stavovima isto kao i na onoj temi kad smo diskutovali jel bilo bolje prije il sad živjeti u Sarajevu. Ok poštujem neke tvoje argumente, imaju smisla, ali isto tako ne želiš ili nećeš da vidiš da i druga strana ima validan argument kada kaže da Sarajevu fakat fali zelenila. I to onog "mikro-zelenila" znači drvored u ulicama, zeleni pojas sa strane i između saobraćajnica, mini parkovi ubačeni među zgradama. Nema grada u Evropi u kojem sam bio a da nema sve ovo od pobrojanog iznad. Parkić na svakom ćošku, svaka ulica ima drveće sa obje strane ulice, zeleni pojas se životom čuva. Kod nas zeleni pojas služi za jahanje autom preko njega (vidjeti katastrofu ispred Coffee Station na Kovačićima).

I eto kad smo kod Kovačića već, evo ti jedan extra primjer gdje je napravljena fula što prilikom rekonstrukcije Zagrebačke 2014. godine nije zasađen drvored sa obje strane Zagrebačke od OHR-a dole do Franjevačkih studentskih domova (odakle dalje i ima drvored). Ovako ovaj potez izgleda baš golo, a trotoari su dovoljno široki sa obje strane da ima i previše prostora za sve.

Cijenim tvoj pristup i u pravu si za preagresivnost Generalno, slažem se ja da fali zelenila, mislim da sam to desetinama puta čak pisao i na forumu, pogotovo drvoredi uz neke saobraćajnice ili ti mini parkovi koje spominješ. I za Zagrebačku se slažem svakako. No, mene samo živcira što na svaki pomen gradnje, praktično bilo čega, ide priča "nemoj, daj zelenilo". Prije bile fabrike, sad zelenilo Slažem se ja potpuno, fali nam svijesti o tome i fali nam da neke površine koje to već jesu oživimo, neke stvorimo, ali mi je bezveze sad gurati ideju da šta god se sruši, treba praviti park. Podržavam da za muda objesimo svakog ko napravi džadu od 4 trake, a nema drvoreda i zelenila nigdje okolo. Pa, prođeš Alipašinom ulicom, čini ti se ko da si na drugoj planeti, samo zbog zelenila. Prođeš Putem života, fali. Prođeš Zagrebačkom, fali. Prođeš čak i dalje, prema Skenderiji, fali. Prođeš sad Džemala Bijedića, fali. Ali, daj da se takve stvari rade, daj da se u kampusu pravi zelenilo smisleno, daj da pravimo mini parkove, sredi Park nacionalnih manjina, Park penzionera i sl. Ovo govorim, jer su mi u neposrednoj blizini. Nema potrebe zazivati zelenilo tamo gdje mu, možda je rogobatan izraz, ali nije mjesto.

[drug_profi]

Posadiše drvo danas, i to odraslo.
Zašto se onda ne premjestaju stabla koja se mogu postediti sjece prilikom rekonstrukcije puteva, trgova, parkova?

[Hajvan]

Posadiše drvo danas, i to odraslo.
Zašto se onda ne premjestaju stabla koja se mogu postediti sjece prilikom rekonstrukcije puteva, trgova, parkova?

- zato sto nemaju masinu za instant premjestanje; i/ili
- zato sto premjstanje odraslih stabala iziskuje dug vremenski proces ( kidanje vecine dugackih zila, ucvscivanje stabla, period regeneracije i pustanja novih i kratkih korijenih zila, vadjenje, presadjivanje)

----
ova velika stabla, sto ih sade, dovezena su iz kotroliranog uzgoja; korijenju se ne dozvoljava da raste neometano- da skratim.

[BadBoy]

Ti si opet malo preagresivan sa svojim stavovima isto kao i na onoj temi kad smo diskutovali jel bilo bolje prije il sad živjeti u Sarajevu. Ok poštujem neke tvoje argumente, imaju smisla, ali isto tako ne želiš ili nećeš da vidiš da i druga strana ima validan argument kada kaže da Sarajevu fakat fali zelenila. I to onog "mikro-zelenila" znači drvored u ulicama, zeleni pojas sa strane i između saobraćajnica, mini parkovi ubačeni među zgradama. Nema grada u Evropi u kojem sam bio a da nema sve ovo od pobrojanog iznad. Parkić na svakom ćošku, svaka ulica ima drveće sa obje strane ulice, zeleni pojas se životom čuva. Kod nas zeleni pojas služi za jahanje autom preko njega (vidjeti katastrofu ispred Coffee Station na Kovačićima).

I eto kad smo kod Kovačića već, evo ti jedan extra primjer gdje je napravljena fula što prilikom rekonstrukcije Zagrebačke 2014. godine nije zasađen drvored sa obje strane Zagrebačke od OHR-a dole do Franjevačkih studentskih domova (odakle dalje i ima drvored). Ovako ovaj potez izgleda baš golo, a trotoari su dovoljno široki sa obje strane da ima i previše prostora za sve.

Cijenim tvoj pristup i u pravu si za preagresivnost Generalno, slažem se ja da fali zelenila, mislim da sam to desetinama puta čak pisao i na forumu, pogotovo drvoredi uz neke saobraćajnice ili ti mini parkovi koje spominješ. I za Zagrebačku se slažem svakako. No, mene samo živcira što na svaki pomen gradnje, praktično bilo čega, ide priča "nemoj, daj zelenilo". Prije bile fabrike, sad zelenilo Slažem se ja potpuno, fali nam svijesti o tome i fali nam da neke površine koje to već jesu oživimo, neke stvorimo, ali mi je bezveze sad gurati ideju da šta god se sruši, treba praviti park. Podržavam da za muda objesimo svakog ko napravi džadu od 4 trake, a nema drvoreda i zelenila nigdje okolo. Pa, prođeš Alipašinom ulicom, čini ti se ko da si na drugoj planeti, samo zbog zelenila. Prođeš Putem života, fali. Prođeš Zagrebačkom, fali. Prođeš čak i dalje, prema Skenderiji, fali. Prođeš sad Džemala Bijedića, fali. Ali, daj da se takve stvari rade, daj da se u kampusu pravi zelenilo smisleno, daj da pravimo mini parkove, sredi Park nacionalnih manjina, Park penzionera i sl. Ovo govorim, jer su mi u neposrednoj blizini. Nema potrebe zazivati zelenilo tamo gdje mu, možda je rogobatan izraz, ali nije mjesto.

Sa ovim upisom se i ja slažem u potpunosti. Mi smo nekako društvo ekstrema. Ili nećemo nikako ili može sve I onda zaglavimo sa najgorim - ovim statusom quo koje nit valja niti ima napretka.

I sve ovo što si ti napisao je tako zdravorazumski i slažem se s tim. To se zove domaćinsko i plansko upravljanje gradom. A to kod nas nema ni na mapi ...

Kad bi barem usvojili neki zakon da se uz svaku rekonstrukciju ulice mora zasaditi drvored... To toliko znači za ljepotu ulice i kvarta, a o hladu da i ne pričam. Eto Put života ili Zagrebačka su isto površine mjeseca ljeti, izbija vrelina iz asfalta nema drveta ni za lijeka.

[drug_profi]

Posadiše drvo danas, i to odraslo.
Zašto se onda ne premjestaju stabla koja se mogu postediti sjece prilikom rekonstrukcije puteva, trgova, parkova?

- zato sto nemaju masinu za instant premjestanje; i/ili
- zato sto premjstanje odraslih stabala iziskuje dug vremenski proces ( kidanje vecine dugackih zila, ucvscivanje stabla, period regeneracije i pustanja novih i kratkih korijenih zila, vadjenje, presadjivanje)

----
ova velika stabla, sto ih sade, dovezena su iz kotroliranog uzgoja; korijenju se ne dozvoljava da raste neometano- da skratim.

Jasno. tx.
Zašto onda ne kupe bar za PARK jedan kamion za premijestanje stabala? To je pitanje za Kanton.
Nije bas da stabla brzo rastu pa se hladovina dobija za godinu.

[thekupus]

U prošlogodišnjem budžetu KS je bila stavka za kupovinu tog vozila za premještanje stabala, očito su je izbacili rebalansom.

[P308]

Posadiše drvo danas, i to odraslo.
Zašto se onda ne premjestaju stabla koja se mogu postediti sjece prilikom rekonstrukcije puteva, trgova, parkova?

Ja mislim da ja prvi put vidim da sade ovoliko stablo, bas se iznenadih.

[Dimu1927]

Kranjceviceva jutros

[So What!]

Zavirili smo u Bistričku stanicu, muzejska postavka i restoran privući će brojne turiste i Sarajlije

Radovi se privode samom kraju

Ekipa portala Klix.ba prva je medijska ekipa koja je zavirila u unutrašnjost renovirane Bistričke stanice u Sarajevu.

U ovom biseru glavnog grada BiH dočekala nas je gradonačelnica Benjamina Karić koja nam je otkrila da će otvorenje Bistričke stanice biti upriličeno u prvom kvartalu 2022. godine kada će vrata biti otvorena za sve građane i turiste.

"Svi grubi radovi su privedeni kraju i sigurni smo da će posjetioci uskoro uživati u ovom prekrasnom biseru", kazala nam je.

U okviru objekta na prvom spratu se nalazi prostor za kafić i restoran, a na drugom spratu je muzejska postavka inspirisana čuvenim filmom "Valter brani Sarajevo". Davne 1972. godine u Bistričkoj stanici snimane su scene ovog filma koji je postao jedan od najgledanijih na prostorima bivše Jugoslavije.



"Dio postavke nam je velikodušno ustupio Filmski centar Sarajevo", kaže gradonačelnica Sarajeva koja je uvjerena da će svi turisti, ali i domaći gosti, kao i svi stanovnici Sarajeva uživati u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi Bistričke stanice.

"Nadam se da će Sarajlije evocirati uspomene koje su stekli na ovoj prekrasnoj lokaciji. Valter brani Sarajevo se divno uklopio u Bistričku stanicu i značajno obogatio njen sadržaj", dodala je.

Željeznička stanica Bistrik izgrađena je nakon što su austrougarske vlasti 1882. godine željeznicom uvezale Sarajevo sa Slavonskim Brodom i Budimpeštom. Tada se stvorila potreba da se sa Sarajevom povežu i istočni dijelovi BiH, gdje su, uz granicu sa Srbijom, bili stacionirani vojni garnizoni.

Stanica je rekonstruirana u autentičnom izgledu, a prvobitno je pravljena u alpskom stilu uz prugu koja je bila jedna od najskupljih na ovim prostorima.

Obnova stanice je počela u oktobru prošle godine, a novac za radove u iznosu većem od dva miliona KM osigurao je Grad Sarajevo.