Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

Autoput Beograd - Sarajevo koji podržava Turska povezat će srce Balkana

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da je izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd, koju podržava Turska, veoma značajna jer će povezati srce Balkana i omogućiti brzu putnu komunikaciju.

On je naglasio da bi taj autoput, koji je Srbija već počela graditi, trebalo da omogući alternative mnogima, kao i brzinu putovanja.

Dodik, koji je jučer boravio u radnoj posjeti Turskoj, rekao je za RTRS da će ta putna komunikacija, koja će povezati i Banjaluku sa Beogradom, biti na korist brojnim lokalnim zajednicama i u ekonomskom smislu.

"Vrlo je značajno da imamo stabilnog partnera, poput Turske, u pogledu obezbjeđivanja finansija za taj put. U ovom trenutku se neće raditi elaboracija u vezi sa konkretnim finansijama, ali sada idemo u operacionalizaciju ranijih dogovora da se firme na ovom planu mogu angažovati, da projektuju i krenu", rekao je Dodik.

On je naveo da je Republika Srpska na dionici puta od Rače do Bijeljine riješila imovinsko-pravne odnose, te da su Srbija i njen predsjednik Aleksandar Vučić na tom planu obećali pomoć od 100 miliona evra.

"Mislim da ćemo veoma brzo moći da krenemo sa radovima od mosta na Rači ka Bijeljini i dalje prema Brčkom. Već razgovaramo sa drugim kompanijama da pokrijemo i trasu od Brčkog do Modriče", dodao je Dodik.

Prema njegovim riječima, preostaje još Koridor "Vc" i do polovine ove godine, najkasnije na jesen, trebalo bi da budu završeni razgovori sa svim evropskim institucijama kada je riječ o finansiranju te saobraćajnice.

"Tako bismo imali ne samo spajanje Sarajeva i Beograda, već i Banjaluke i Beograda", rekao je Dodik.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović boravili su jučer u zvaničnoj posjeti Turskoj, na poziv turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana.

"Autoput Sarajevo - Beograd je vrlo važan za Bosnu i Hercegovinu, jer će spojiti glavni grad s sjeveroistočnim i jugoistočnim dijelom BiH", poručio je Džaferović.

Također, ovaj projekat je, naglasio je Džaferović, od izuzetnog značaja za ukupan region zapadnog Balkana, ne samo radi kvalitetnijeg saobraćajnog povezivanja Sarajeva i Beograda već i radi stabilnosti ovog dijela Evrope.

"Turska ima stabilizirajuću ulogu na zapadnom Balkanu, koju ostvaruje kroz svoje dobre odnose sa svim državama ove regije, i jako je važno da je Republika Turska prisutna s ovakvim projektima", stava je Džaferović.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić ocijenio je da danas potpisani sporazum između Turske i BiH o izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo predstavlja konačnu potvrdu da ovaj projekat neće ostati samo ideja, već će postati realnost i njegova realizacija počinje.

Komšić je u objavi na "Facebooku" naveo da je sastanak članova Predsjedništva BiH sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom jučer u Ankari bio uspješan.

"Uspješan sastanak u Ankari sa predsjednikom Erdoganom, na kojem je potpisan sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo", naveo je Komšić.

Akta

[So What!]

Priprema se definisanje statusa graničnog prijelaza Svilaj

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog osnova za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o dopunama Ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prijelazima.

Cilj zaključivanja ovih dopuna Ugovora je jačanje međusobnih odnosa i saradnje dviju država te lakši prelazak zajedničke državne granice, odnosno uspostavljanje jednostavnog i efikasnog sistema kontrole prelaska zajedničke državne granice.

Status budućeg međunarodnog graničnog prijelaza u Svilaju, na Koridoru Vc, određen je za promet putnika, a za promet robe bit će otvoren kada se osiguraju tehnički uvjeti.

Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika Ugovora odredi ministar sigurnosti BiH, kaže se u saopćenju Vijeća ministara BiH.

Faktor

[Haris.ba]

Šta ćemo sa temom zkoja već postoji autoput Sarajevo - Beograd?

autoput-sarajevo-beograd-t159403.html

Da tamo nastavimo sve vijesti vezane za te koridore dok ne krene gradnja?

[So What!]

Naši mostovi – Koridor 5c

Autocesta na Koridoru 5c je dio transevropske mreže kopnenih koridora. Kroz Bosnu i Hercegovinu do sada je izgrađeno 113 kilometara trase Koridora 5c, koja se proteže kroz predijele s izrazitim prirodnim i prostornim ograničenjima.

Glavna trasa je projektovana s računskom brzinom 120 km/h. Na trasi je do sada ukupno izgrađenih i u izgradnji 76 mostova i vijadukta. Gledajući u kilometrima to je 13,2 kilometara mostova i vijadukta na Koridoru 5c, što za sada čini 12% cjelokupne trase, a bit će ih još.

Predstavljamo dva najimpozantnija mosta i vijadukt na cjelokupnom Koridoru 5c.

Na prvom mjestu je najveći most koji se gradi i koji će biti izgrađen na Koridoru 5c Most Počitelj visine 100 metara, koji je ujedno i najduži most na Koridoru 5c, čija dužina iznosi 945 metara. Most se nalazi blizu historijskog naselja Počitelja, po kojem je dobio i ime. Most Počitelj nalazi se na poddionici Počitelj – Zvirovići premoštava magistralnu cestu M-17, rijeku Neretvu i željezničku prugu Sarajevo – Ploče. Most je projektovan kao kontinuirani prednapregnuti most s glavnim rasponom od 147 metara. Promjenjivog je poprečnog presjeka i jedinstvenom konstrukcijom za oba kolovoza. Stubovi su monolitno povezani s rasponskom konstrukcijom koja se izvodi slobodnom konzolnom gradnjom.

Na drugom mjestu trenutno najduži izgrađeni most na Koridoru 5c je: Most Studenčica na jugu Bosne i Hercegovine. Dužina mosta je 555 metara, a najveća visina oko 90 metara, što ga svrstava među najveće objekte ove vrste u našoj državi. Glavni rasponi su 120 metara. Stubovi su sandučasti temeljeni dijelom na plitkim temeljima, a najviši stubovi na pilotima dužine od 15 do 20 metara. Zbog velike visine stubova i velikog raspona izabrana je monolitna, prednapregnuta rasponska konstrukcija sandučastog presjeka promjenljivog presjeka (od 7 metara visine iznad stubova do 3,5 metra u sredini raspona) koja je izvođena sistemom slobodne konzolne gradnje.

Na trećem mjestu je najviši vijadukt Babina rijeka, koji se sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine. Desni vijadukt dužine 308,74 metra projektovan je kao jedna cjelina s rasponima od 108,163 te još 108 metara i lijevi vijadukt dužine 389,28 metara. Njegova kompleksnost ogleda se u izuzetno složenim geološko-geomehaničkim karakteristikama terena, zbog čega je lijevi vijadukt izveden kao zasebna konstrukcija i produžen je za još 208 metara, sa rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona, oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka, te pet srednjih i krajnji stub. Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od cca. 120 metara. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba. Oba objekta su građena tehnologijom slobodne konzolne gradnje, gdje krajnji rasponi su dužine 110 metara, a glavni raspon iznosi 165 metara. Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, srednji stubovi su visine cca 60 i 80 m.

Mostovi su najvrjednije građevine koju je čovjek ikada napravio. Spajaju kontinente, obale, ljude, kulture, civilizacije, ali i ljudska srca. Ljudi često podcjenjuju njihovu vrijednost te gledaju na njih samo kao na jednu običnu građevinu koja nema neke značajnije uloge osim da spaja obale i skraćuje put. Trebamo shvatiti da su oni, ipak, nešto više od toga. Podsjećaju nas na našu prošlost tako da je ne smijemo zaboraviti i da je trebamo prenositi budućim naraštajima.


Stubovi mosta Počitelj


Most Studenčica


Vijadukt Babina rijeka

JP Autoceste FBiH

[So What!]

Parcelacija za auto-put Banjaluka – Prijedor pred zajedničkom komisijom

Vijeće naroda Republike Srpske nije postiglo saglasnost o odluci o usvajanju Plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Prijedor u vezi sa pokretanjem postupka vitalnog nacionalnog interesa bošnjačkog naroda.

Iz Vijeća naroda saopšteno je da je, u skladu sa procedurom, predmet upućen na usaglašavanje Zajedničkoj komisiji Narodne skupštine i Vijeća naroda Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je na sjednici 17. februara odluku o usvajanju plana parcelacije za auto-put Banjaluka – Prijedor.

Zbog njegove izgradnje, na području Prijedora predviđeno je rušenje 80 objekata, a Banjaluke 157 objekata.

BHRT

[So What!]

Početak radova na auto-putu Sarajevo - Beograd već na proljeće

Ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojin Mitrović istakao je da se procjenjuje da će izgradnja auto-puta Sarajevo-Beograd-Sarajevo početi na proljeće i koštati od dvije do 2,5 milijardi evra.



Mitrović je rekao za RTRS da će ova izgradnja biti finansirana turskim kreditom i omogućiti ekonomski razvoj, kao i da je Republika Srpska spremna za početak gradnje ovog puta na svojoj teritoriji. On je rekao da bi u pomenutom poslu mogle da učestvuju i firme iz Srpske.

“Početak radova na ovom putu, odnosno na prvoj dionici od Rače do Bijeljine, moguće je očekivati već na proljeće“, rekao je Mitrović.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Šefik DŽaferović i Željko Komšić sastali su se u Ankari sa predsjednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom, te predsjednikom turskog Parlamenta Mustafom Šentopom.

Tokom posjete potpisani su sporazumi o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima, kao i o uzajamnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola, te Memorandum o razumijevanju između Agencije za unapređenje stranih investicija BiH i Kancelarije za investiranje Predsjedništva Turske o saradnji na promociji investicija.

CAPITAL

[So What!]

Izgradnja tunela Zenica [3,3 km] - 19. 03. 2021. @ Džemal Hodžić (Euro Asfalt)

[So What!]

[So What!]

Zenička obilaznica [Most Babina Rijeka] - 20. 03. 2021. @ Lamela (Skyscrapercity forum)

[spree]

fin je. mozda nekada i bude u uoptrebi

[Tesla Edison]

Zašto se kod nas tuneli ne kopaju mašinom tipa BORING?




A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

[Haris.ba]

A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

https://en.wikipedia.org/wiki/European_route_E761

E761

Bosnia and Herzegovina
E71 Bihać
E661 Jajce
E661 Donji Vakuf
E73, E661 Zenica
E762 Sarajevo
E762 Višegrad
Serbia
Užice
E763 Čačak
Kraljevo
Kruševac
Pojate
Paraćin
Zaječar

[RJ57]

A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

u street of dreams

[Laertes]

A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

u street of dreams

Highway to Hell.

[So What!]

Zašto se kod nas tuneli ne kopaju mašinom tipa BORING?




A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

I mene je to nekada zanimalo, odgovor je da je ta tehnologija preskupa jos uvijek.

[drug_profi]

TBM metoda je prvenstveno za slabo tlo i podvodne prokope. Preskupa je za busenje stijene, obzirom da postoje daleko jeftinije metode.

[ibizza]

Zasto nama treba 6 godina da iskopamo Prenj, a npr kazu da bi Kinezi probili Prenj za 2 godine... U cemu je fol?

[Dzontra_Volta]

Zasto nama treba 6 godina da iskopamo Prenj, a npr kazu da bi Kinezi probili Prenj za 2 godine... U cemu je fol?

Pa nek se Kinezi prijave na tender, ako misle da mogu.

[ibizza]

Zasto nama treba 6 godina da iskopamo Prenj, a npr kazu da bi Kinezi probili Prenj za 2 godine... U cemu je fol?

Pa nek se Kinezi prijave na tender, ako misle da mogu.

Znaci, nemoguce je brze iskopati tunel?

[Dzontra_Volta]

Zasto nama treba 6 godina da iskopamo Prenj, a npr kazu da bi Kinezi probili Prenj za 2 godine... U cemu je fol?

Pa nek se Kinezi prijave na tender, ako misle da mogu.

Znaci, nemoguce je brze iskopati tunel?

Niko ne zna koliko će trajati kopanje tog tunela, jer se ne zna na šta će se naletiti tokom kopanja (podzemni vodotoci, jezera, granitne stijene i sl.). 6 godina je neka optimisticna varijanta.

[drug_profi]

Granit bi bio najbolji, busi-miniraj.
Nazalost u Prenju je sve krecnjak. Nestabilan, prepun pukotina i vode.
Ja se inace cudim da je uopste odabran kao pravac jer je apsolutno nepoznato sta cemo naci u utrobi planine na 10 kilometara busenja. Bice i provalija i rijeka. Mostova u tunelima i sl.

A i ovako 2190 dana za 10150 metara, daju skoro 5 metara dnevno. Vjerovatno je moguce ako ne bi bilo iznenađenja. Ali evo vidimo na Hranjenu da se svodi na 1-2 metra dnevno napretka sada. Sto bi Prenj pretvorilo u desetogodisnji projekat.
I naravno duplo skuplji.

Licno mislim da je ovo zajeb i da cemo skracenje od 18 km, na kraju daleko skuplje platiti nego da smi isli serijom manjih tunela i vijadukta iznad Jablanice.
Ali nisam ja te struke, sam naglas razmisljam. Vrijeme ce pokazati.

[Dzontra_Volta]

Licno mislim da je ovo zajeb i da cemo skracenje od 18 km, na kraju daleko skuplje platiti nego da smi isli serijom manjih tunela i vijadukta iznad Jablanice.
Ali nisam ja te struke, sam naglas razmisljam. Vrijeme ce pokazati.

Isto mislim, a jesam i od struke.
Plus što bi petlja u Glogosnici kod Jablanice dodatno povezala ne samo jablanicki kraj nego i Srednju Bosnu preko M-16 (Prozor, Jajce, Bugojno, oba Vakufa...).

[Cossack]

Licno mislim da je ovo zajeb i da cemo skracenje od 18 km, na kraju daleko skuplje platiti nego da smi isli serijom manjih tunela i vijadukta iznad Jablanice.
Ali nisam ja te struke, sam naglas razmisljam. Vrijeme ce pokazati.

Isto mislim, a jesam i od struke.
Plus što bi petlja u Glogosnici kod Jablanice dodatno povezala ne samo jablanicki kraj nego i Srednju Bosnu preko M-16 (Prozor, Jajce, Bugojno, oba Vakufa...).

Pa zbog cega se onda tako ne radi? Koji bi bili validni kontra argumenti?

[high_volume]

Zašto se kod nas tuneli ne kopaju mašinom tipa BORING?

A drugo, u koji koridor spada autoput Sarajevo-Beograd preko Višegrada?

I mene je to nekada zanimalo, odgovor je da je ta tehnologija preskupa jos uvijek.

Što prije tuneli budu prokopani i pušteni u eksploataciju, autoput će biti jeftiniji. I obratno

[Dzontra_Volta]

Licno mislim da je ovo zajeb i da cemo skracenje od 18 km, na kraju daleko skuplje platiti nego da smi isli serijom manjih tunela i vijadukta iznad Jablanice.
Ali nisam ja te struke, sam naglas razmisljam. Vrijeme ce pokazati.

Isto mislim, a jesam i od struke.
Plus što bi petlja u Glogosnici kod Jablanice dodatno povezala ne samo jablanicki kraj nego i Srednju Bosnu preko M-16 (Prozor, Jajce, Bugojno, oba Vakufa...).

Pa zbog cega se onda tako ne radi? Koji bi bili validni kontra argumenti?

Ne radi se tako, zato što je kod nas sve naopako.
Još u bivšoj državi je taj koridor planiran da više-manje prati tok Neretve i Bosne.
I u Prostornom planu Federacije, koji se pravi od 2008. godine i koji nikad nije izgrasan, planirnao je da autocesta ide na Jablanicu.
Međutim, "grupa građevinaca i političara" iz JP Autoceste FBiH je, gledajući isključivo aspekt za koji su oni "stručni", tj. građevinski, skontali da je bolje praviti tunel i time "uštedjeti 300 miliona maraka".
I naravno, kad pred Vladu staviš tu priču da će se uštedjeti tolika lova, onda sve prolazi glatko, pa makar to rješenje bilo niđe veze i makar ne postoji nijedan realan dokaz da će se stvarno uštedjeti toliko (ako se bude ikakve uštede, jer kako smo već rekli nema niko pojma na šta će se naići u tunelu).
Plan je odjednom primijenjen i tako izglasan i to je sad gotova stvar.
Problem je u tome što kod nas sve ide naopako. Planiranje prostora, pa tako i cestovnih koridora, je multidisciplinarna aktivnost, gdje nisu uključeni samo građevinsci, nego i sve druge struke koje vrijednosti autoceste gledaju sa svog aspekta. I ako su svi ti stručnjaci rekli da je bolje da ide put prema Jablanici, trebalo je tako i uraditi. Posao JP Autoceste FBiH bi trebao biti da samo implementira ono što je neko drugi nacrtao i da upravlja onim što je izgrađeno.