Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine- Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan su u Ankari, 16. marta, potpisali Sporazum o izgradnji autoputa Sarajevo - Beograd.
"Očekivanja s naše strane su vezana za podršku u izgradnji autoputa Sarajevo - Beograd. Ko god je sumnjao u to do danas, sada treba biti siguran da će taj projekat biti realizovan", rekao je Dodik nakon sastanka.
Erdogan je istakao da će Turska nastaviti podršku projektu izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo.
"Mi smo svi zajedno 8. oktobra 2019. godine postavili kamen temeljac za autoput Beograd-Sarajevo na dionici autoputa u Srbiji, i danas smo razgovarali šta možemo uraditi kako bi ubrzali realizaciju ovog projekta u BiH˝, istakao je Erdogan.
Planom za izgradnju autoputa Beograd-Sarajevo predviđena je izgradnja trase brze autoceste od Sarajeva preko Pala i Višegrada do granice sa Srbijom, te izgradnje autoputa od Sarajeva preko Zenice, Tuzle, Brčkog i Bijeljine do granice BiH sa Srbijom na Rači, gdje je predviđena izgradnja novog mosta i pripadajućeg graničnog prelaza.
Ukupna vrijednost projekta je oko četiri milijarde evra koji dijelom treba finansirati Republika Turska.
Bosna i Hercegovina i Srbija potpisale su 13. decembra 2019. godine međudržavni Sporazum o saradnji na realizaciji projekta autoputa Beograd-Sarajevo.
Početak radova u Srbiji je u oktobru 2019. godine obilježen u Sremskoj Rači na severozapadu Srbije u prisustvu predsednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Tajipa Redžepa Erdogana i članova Predsedništva BiH Željka Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića.
Radovi sa strane BiH još uvijek nisu počeli jer nisu ustanovljeni načini finansiranja ovog projekta.
Sporazum o saradnji u infrastrukturnim i građevinskim projektima, koji uključuju i projekat izgradnje autoputa Beograd-Sarajevo, utvrdio je Savjet ministara BiH na prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta BiH.
Iz Savjeta ministara je ranije saopšteno da se traži model finansiranja i da je moguće da će biti "putem turskih banaka ili međunarodnih kreditnih institucija".
Na sastanku članova Predsjedništva BiH sa turskim Predsjednikom razgovarano je i na koji način da se bolje iskoristi Sporazum o slobodnoj trgovini koji je Predsjedništvo potpisalo, a naknadno je i ratificiran u parlamentima obje države.
Erdogan saopštio nakon sastanka i da će Turska donirati Bosni i Hercegovini 30 hiljada vakcina protiv korona virusa, ne navodeći o kojoj vakcini je riječ.
Razgovarano je i proizvodnim investicijama, a cilj Bosne i Hercegovine je povećanje trgovinske razmjene s Turskom na milijardu dolara godišnje, te povećanje bh. izvoza u Tursku.
Dogovoren je i trilateralni sastanak između Bosne i Hercegovine, Srbije i Turske.
Prije kraja godine auto-put "Miloš Veliki" trebalo bi da stigne do Požege, odakle će gradnja biti nastavljena u dva kraka - jedan ka Boljarima i granici sa Crnom Gorom, a drugi ka Кotromanu i granici sa BiH.
Ovaj drugi krak, prema BiH, najvećim dijelom prolazi kroz teritoriju grada Užica, a trasa će u junu biti stavljena na uvid građanima, prenosi RTS.
Završena su geotehnička i geomehanička ispitivanja terena buduće trase auto-puta od Požege do Кotromana.
U toku je usaglašavanje projektne dokumentacije, po kojoj, iako je riječ o zahtijevnoj dionici sa 66 tunela i 27 mostova, osim eksproprijacije poljoprivrednog zemljišta, neće biti rušenja objekata.
Po završetku javne rasprave, planski dokument budućeg auto-puta Požega-Кotroman trebalo bi da bude usvojen do kraja godine.
Direktor Javnog preduzeća "Užice razvoj" Nikola Maksimović rekao je za RTS da trećinu kompletne dionice predstavljaju mostovi, trećina su tuneli, ostalo je nasip.
Iz požeškog polja, preko Rupeljeva, auto-put će proći kroz Zlakusu, Potpeć, Potočanje, Кrvavce, Sevojno i Mokru Goru, a na trasi budućeg auto-puta, osim ulazne i izlazne, predviđena je izgradnja još tri petlje.
U Mačkatu, Šljivovici i za Užičane najvažnija, u Gorjanima, odnosno u Zlakuškom polju, između magistralnog puta i korita rijeke Đetinje.
Većim dijelom, oko 26 kilometara auto-puta prolaziće teritorijom grada Užica, u kojem se već analiziraju i lokacije potencijalnih industrijskih zona.
