Povodom ponovnog aktueliziranja pitanja Hastahane, ali i druge neplanske i sumnjive gradnje na području općine Centar, razgovarali smo sa Srđanom Mandićem, novoizabranim načelnikom središnje sarajevske općine.
Na okvirno pitanje o ovom parku, Mandić je našu novinarku pitao nešto što se često ili skoro nikada ne dešava – Kakav je Vaš stav po pitanju gradnje u Hastahani?
Dakle, neko za nešto pita javnost, u ovom slučaju pojedinca, ali pitanje stoji.
Mandić smatra da je najveći problem pitanja koje je opteretilo i prethodni mandat, ali i trenutni, jeste odsustvo valjane komunikacije između investitora, općine i javnosti.
Nedostatak komunikacije
" To je pitanje koje će, pri svega, biti tretirano na jedan potpuno novi način, koji bi trebao biti primjeren svakom demokratskom društvu. Uvodimo potpunu transparentnost. Trenutno se nalazim u procesu istraživanja. Prije nego donesem konačnu odluku i izvijestim i Vijeće i javnost, želim prikupiti sve informacije, jer na osnovu svega ovoga što sam kao građanin slušao i što sam saznao u ovih mjesec i po koliko sam na trenutnoj poziciji, mogu reći da je jedan od većih problema kada je u pitanju Hastahana odsustvo komunikacije između investitora, općine i javnosti. Javne rasprave su vođene pod određenim pritiscima i to se više neće desiti. Imao sam sastanke i s predstavnicima Udruženja Hastahana, a i sa guvernerom Centralne banke BiH, i čuo sam obje strane priče. Faktično stanje je – opština Centar je u prethodnom mandatu prodala jedan dio površine i taj dio je vrijednosti oko 4,5 miliona KM, plus izdata, odnosno plaćena je građevinska renta u iznosu od 500.000 KM. U idealnom slučaju, kada bi sada investitor rekao – Ok, mi nećemo, prihvatamo da ne gradimo, opština bi morala isplatiti iz svog tekućeg budžeta 5 miliona KM. Svaka tužba koja bi usljedila oštetitla bi dodatno općinski budžet... Može se to nekome svidjeti ili ne, ali to je činjenica. Međutim, 90 % površine parka u vlasništvu je Općine. I u tom pravcu trebamo tragati za rješenjima. Skulptura koja je bila predmet vandalskog čina je na površini koja se još uvijek nalazi u vlasništvu Općine, uopće se nije morala rušiti, i kao takva može ostati na mjestu gdje jeste, zajedno s ostalim velikim sadržajem koji se tu nalazi. Složit ćemo se svi da trenutno stanje nikome ne odgovara, to je sada jedna ruina koja se mora urbanizovati, prilagoditi činjenci da se nalazi u srcu središnje opštine. Nakon što prikupim sve informacije izvijestit ću Općinsko vijeće i tražiti da zajednički donesemo odluku, imajući u vidu da je veliki dio posla već završen i da ne možemo mijenjati stvari, osim ako ne uđemo u nimalo jeftin sudski proces. Želim da vjerujem da je kompromis moguć. Nemojmo zaboraviti da je u pitanju državna institucija, da nije privatni investitor. Još uvijek ne postoji zvanično arhitektnosko rješenje. I svi video prikazi koji su dolazili do javnosti su neoficijalni. Sve priče da će se graditi ovo ili ono, ne stoje. Konačno urbanističko rješenje nije usvojeno. Sačekajmo da vidimo šta će investitor prezentirati javnosti i onda donesimo odluku", rekao je načelnik Mandić.
Nije gradnja Hastahane jedina sporna. Tu je i zgrada na Drveniji, tri nebodera na Marijin Dvoru, i tako dalje. Dozvole su izdavane na sumnjiv način i bit će predmet istrage. Međutim, nameće se pitanje, zbog čega je, prethodni načelnik Nedžad Ajnadžić, naprasno u posljednjem mjesecu svog mandata izdao toliko dozvola za gradnju?!
Planirani izgled objekta na Drveniji
"Izgradnja zgrade između Drvenije i Čobanije je slična situacija kao i sa Hastahanom. Ne ulazeći u meritum, zatečeno stanje je da je taj dio prodat i investitor je platio građevinsku rentu. Međutim, navedeni objekt se nalazi i u nadležnosti i Državne komisije za očuvanje nacionalnih spomenika koja nije saglasna s konačnim arhitektonskim rješenjem koje je ponuđeno i koja traži od investitora da na neki način prilagodi rješenje toj cjelini. Čekamo da li će investitor prihvatiti izmjenu. Opet mislim da je u javnost izašao prerano izgled tog objekta koji nije konačno rjšenje investitora. Općtina, nova administracija, malo šta može učiniti, jer je uplaćena građevinska renta. Zašto se sve dešavalo u posljednjem mjesecu mandata prethodnog načelnika je pitanje koje ćemo istraživati, kao i mnoge druge odluke koje će biti predmet revizije. Imamo problem i s drugim objektima. Na primjer, M.Dvor – planirana gradnja tri nebodera u radijusu od 200 metara, za koje su izdate dozvole, sve spremno za gradnju... To su Regulacioni planovi stari po 15 godina. Činjenica da prethodne administracije nisu vodile računa o dugoročnim interesima i posljedicama. Građevinski haos imamo u centru grada, ali i na području cijelog kantona. Neke stvari ćemo pokušati riješiti, ali nijedna buduća odluka neće se donijeti bez saglasnosti. Čak sam spreman za neke velike projekte raspisivati male lokalne referendume gdje će građani, ili pripadajućeg područja ili cijele općine, odličivati o tome kakvi će budući Regulacioni planovi biti, šta će se graditi...Ono što se dosad dešavalo je, zaista, za svaku osudu", poručio je načelnik Mandić.
Revizori, dobrodošli ste
Općina Centar se trenutno nalazi u privremenom finansiranju, a Nacrt Budžeta je u izradi te se sjednica Općinskog vijeća očekuje u prvoj sjednici marta, na kojoj bi trebali usvojiti Budžet.
"Tek nakon završnog obračuna 26.02. znat ćemo stvarno stanje. Mislim da će Budžet vjerovatno pretrpiti rebalans već u aprilu. Mi moramo usvojiti Budžet kako bismo izašli iz privremenog finansiranja. Procjene su da se radi o iznosu od nekih 50 miliona KM, moguće za koji milion više, i iz tog razloga ćemo raditi rebalans", kazao je.
Jedan od programskih ciljeva i predizbornih obećanja Srđana Mandića bila je, između ostalog, i revizija poslovanja. Zanimalo nas je hoće li ovo ostati samo obećanje ili se nešto radi po tom pitanju.
"Obzirom da dolazim iz privatnog sektora, znam šta znači kad angažujete jednu konsultantsku firmu da uradi takozvano dubinsko snimanje i finansijskih aspekata, i organizacije, efikasnosti... Sličnu stvar ćemo uraditi i u Općini. Evo, samo za primjer, od 2015. godine revizija nije boravila ovoj instituciji. Pozivam državne revizore, potpuno razumijevajući da nemaju kapacitet da obiđu sve institucije svake godine, da konačno dođu i u Općinu Centar. Nevezano od toga, vidjet ćemo s partnerima iz međunarodne zajednice mogu li nam pomoći... U toku je izrada Registra imovine, što je po meni najurgentniji dio. Dakle, popisat svu imovinu, stanove, poslovne prostori, da vidimo stanje i Registar objaviti javno. Sigurno ćemo raditi reviziju utroška budžeta prethodne 4 godine, kako i pod kojim uslovima su mijenjani regulacioni planovi i izdavane, prodavane parcele, kome, da li je plaćeno adekvatno... Kada mi neko kaže OV donijelo odluku, to za mene jeste obavezujuća stvar, međutim, svjedoci smo da se, ne samo u ovoj opštini, već i u drugim, pa i višim nivoima, vrlo često radila zloupotreba općinske, odnosno skupštinske većine. Činjenica da sjednice OV Općine Centra nisu prenošene javno, iako postoji sva potrebna tehnička oprema, sama po sebi govori da neko nije želio čuti šta se u toj sali dešava. Učinit ćemo i reviziju sistematizacije radnih mjesta, obavezali smo da ćemo ući u program registra zaposlenih, objaviti i primanja zaposlenika u općini, dakle potpuna transparentnost", kazao je Mandić.
Govoreći o pomoći privrednicima, posebno onim malim, Mandić ističe da će se od marta nastaviti oslobađanje djela zakupnine zakupcima poslovnih prostora. Dodaje da su januar i februar morali plaćati puni iznos, upravo zbog privremenog finansiranja Općine, ali da će im sve to nadoknaditi.
Pomoć umjetnicima
Što se tiče ukidanja taksi na istaknutu firmu, Mandić ovu inicijativu podržava. Međutim, mišljenja je da se ne trebaju svi osloboditi plaćanja ove takse, da je potrebno napraviti kategorizaciju.
"I te takse su prihod u Budžet. Ne želim da, na primjer, kladionice budu oslobođene, ili neke velike firme koji neće znatno osjetiti plaćanje takse, dok će budžetu značiti“, rekao je Mandić.
Poručio je i da će, koliko bude moguće, pomoći i slobodnim umjetnicima, a čini se da zahtjeva, molbi, već ima...
"Nisam siguran na koji način ćemo pomoći, ali hoćemo. Održat ćemo sastanke, čuti ideje. Ni ovdje nisu svi isti. Nisu svi isto trpili pandemiju. Veći će lakše preživjeti, manjima treba pomoć", zaključio je Mandić.
