Sarajevo Construction

[geralt]

Ja razumijem da se brutalizam kao stil arhitekture mnogima generalno ne svidja, ali Sipad nije neki izrazito ruzan primjerak svog stila. Meni je recimo subjektivno duplo ljepsi od dosadne i bezlicne Energopetrolove zgrade preko puta.

Takodjer, Titova je i po broju objekata i po generalnom stilu skoro u jednakoj mjeri jugoslovenska kao i austrougarska, tako da se ni za jednu zgradu na njoj u jugoslovenskom stilu ne moze reci da strci ili odudara. Sto se pak ne moze reci za leteci tanjir zvani BBI parkiran izmedju njih.

I prije nego sto me fanovi BBI-a napadnu, ne tvrdim da je ruzna zgrada. Meni je BBI sam po sebi lijep (sto se ne moze reci za pjesacke ulaze u garazu koji na trgu vire kao tumori). Ali mu mjesto nije na Titovoj.

[high_volume]

Na uglu Mis Irbine i Radićeve, zgrada Bosna-Auto kao i velika stambena zgrada i pomoćni objekti u dvorištu, iza Bosna-Auto zgrade, pripada Fuadu Džafiću i austrijskoj firmi BLBH-Invest GmbH, odnosno Branimiru Luburi, vlasniku mnogih atraktivnih objekata u Sarajevu i nekoliko značajnih firmi. Zgrada "Mercator" i mala zelena površina iza, kao i nešto dvorišta unutra, pripada "Stambenom preduzeću", i Općini Centar.

Na ovom lokalitetu, Ajnadžić/Investitori planirali su rušenje svih objekata i gradnju hotela. Da li će novo Vijeće Centra prihvatiti postojeći prijedlog RP, saznat ćemo ove godine, nekad

[So What!]

Evo opet izvire kompleks od SFRJ.
Argument 1992.

Pa vi ste ga nametnuli kategoricki braneci sve prije 1992. godine, a blateci sve nakon 1995. godine.

Isti kriticki pristup svim gradjevinama i onda necemo imati tabore.

Recimo, ja nemam problem uputiti i pozitivnu i negativnu kritiku bilo kojoj gradjevini, neovisno o periodu gradnje.

[Nike af1 white]

Stručnjak, hajde molim te objasni, zbog čega je Šipadova zgrada "ružna do boli"

Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.

Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.

Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.

Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.

Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.

samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča

ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja

[So What!]

Ja razumijem da se brutalizam kao stil arhitekture mnogima generalno ne svidja, ali Sipad nije neki izrazito ruzan primjerak svog stila. Meni je recimo subjektivno duplo ljepsi od dosadne i bezlicne Energopetrolove zgrade preko puta.

Takodjer, Titova je i po broju objekata i po generalnom stilu skoro u jednakoj mjeri jugoslovenska kao i austrougarska, tako da se ni za jednu zgradu na njoj u jugoslovenskom stilu ne moze reci da strci ili odudara. Sto se pak ne moze reci za leteci tanjir zvani BBI parkiran izmedju njih.

I prije nego sto me fanovi BBI-a napadnu, ne tvrdim da je ruzna zgrada. Meni je BBI sam po sebi lijep (sto se ne moze reci za pjesacke ulaze u garazu koji na trgu vire kao tumori). Ali mu mjesto nije na Titovoj.

Meni na Energopetrolovoj zgradi fali jedino dobra fasada, ali mi je sasvim uredna i nikad nisam vidio nešto sporno s njom.

Brutalizam nije bio pretjerano ni zastupljen u Sarajevu, Podgorica recimo ima mnogo čistijih primjera ovog pravca, a isti je s vremenom ostavio objekte koji su čista atrakcija.

Tako da brutalizam može biti lijep, ali sami objekat Šipada nije nešto naročito, po mom subjektivnom vidjenju. Oko BBI-a bi se čak i mogli složiti, ali je bolja zamjena za Sarajku s tim da je i Sarajka mogla lijepo ostariti kao atrakcija da je ostala.

[drug_profi]

Evo opet izvire kompleks od SFRJ.
Argument 1992.

Pa vi ste ga nametnuli kategoricki braneci sve prije 1992. godine, a blateci sve nakon 1995. godine.

Isti kriticki pristup svim gradjevinama i onda necemo imati tabore.

Recimo, ja nemam problem uputiti i pozitivnu i negativnu kritiku bilo kojoj gradjevini, neovisno o periodu gradnje.

Ma samo vi to tako vidite jer vam se uklapa u vasu skriptu.
kritikovao sam i papagajku i dom penzionera kad smo o njima pricali.

kao što ssam se slagao da je Alta dobro rjesenje, zgrada izvrsnog viejca predobro renovirana, SCC lijep kad mu se zanemari toranj (koji je grdobina)

[Haris.ba]

ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja

Znas li koji je smisao onoga stakla odmah do prozora? Sta se postize sa njim? Samo izgled? Jer je neprakticno.

[Dzontra_Volta]

Na uglu Mis Irbine i Radićeve, zgrada Bosna-Auto kao i velika stambena zgrada i pomoćni objekti u dvorištu, iza Bosna-Auto zgrade, pripada Fuadu Džafiću i austrijskoj firmi BLBH-Invest GmbH, odnosno Branimiru Luburi, vlasniku mnogih atraktivnih objekata u Sarajevu i nekoliko značajnih firmi. Zgrada "Mercator" i mala zelena površina iza, kao i nešto dvorišta unutra, pripada "Stambenom preduzeću", i Općini Centar.

Na ovom lokalitetu, Ajnadžić/Investitori planirali su rušenje svih objekata i gradnju hotela. Da li će novo Vijeće Centra prihvatiti postojeći prijedlog RP, saznat ćemo ove godine, nekad

Čitav potez od Vijećnice do Marijin Dvora je u decembru proglašen nacionalnim spomenikom i teoretski na tom prostoru općinsko vijeće ni gradska uprava više nemaju nadležnost u pogledu izrade regulacionih planova. Planove radi Federalno ministarstvo prostornog uređenja, a dok se ne urade, mišljenje na intervencije daje državna komisija za očuvanje nacionalnih spomenika.

[kio01]

Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.

Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.

Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.

Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.

Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.

samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča

ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja

Nadam se da se nece ovako uraditi kako ta "idealna" fasada pokazuje, preruzno je.

[So What!]

Postoje zgrade koje lijepo ostare, čak iako se inicijalno ne uklope s okolinom.

Vijećnica je u svoje vrijeme bila urbicid, potakla tadašnje Sarajlije na proteste, jer nisu dali Baščaršiju, a kao ostavištinu tih buntova dobili smo i Inat kuću s druge strane Miljacke.

Danas je Vijećnica biser grada, i ostane žal zašto Austrijanci nisu napravili i zgradu Bosanskog sabora koju su planirali izgraditi na mjestu novog trga.

Što se tiče Vakufskog tornja, nije mu uspjelo lijepo da ostari, ustakljivanje bi samo pogoršalo situaciju i neka ostane ovakav kakav jeste, ako ništa.

Jedna od odlika bosanske tranzicijske (anti)arhitekture je ustakljivanje svega i svačega, tamo gdje treba i ne treba, pa Vakufski toranj neka bude pošteđen makar toga.

[P308]

samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča

Da se hoce samo prefarbat, vec bi bilo odlicno a kamoli da srede kako je zamisljeno.

[kio01]

Obicna dobro osmisljena fasada radi cuda...

[sarajevsko_pivo]

Najužasnija zgrada u Titovoj, isturena među onim zgradama iz AU perioda, prelazi preko šetališta, krajnje jednoličnog oblika i boje, onako ko grdoba izgleda nametljivo u ulici i jednostavno se vidi da ne pripada tu.

Isto mišljenje imam i za Vakufski toranj (Heco), kojeg je izgradila Islamska zajednica u periodu Kraljevine Jugoslavije. Sada smo navikli, pa je eto tu, normala neka, ali nikako se ne uklapa i strši.

Ostale zgrade u Titovoj su mi sasvim uredu, i iz perioda AU, i iz perioda Kraljevine Jugoslavije, i iz perioda SFRJ. Neke zgrade tu u ulici trebaju samo uređenje fasade, zatim uklanjanje onih napadnih reklama sa fasada, a bespotrebno je tu izmišljati bilo kakvu toplu vodu.

Zgradu Šipada, sanjam da će zamijeniti neka manje isturena i ljepša zgrada, ali kako stvari stoje, ostaje tu gdje jeste.

Stršala je i Vijećnica u čaršiji, pa danas je jedan od simbola Sarajeva.
Taj objekat sa Jatovim neboderom je jedan od najreprezentativnijih primjera moderne u Sarajevu i ne može se stavljati u isti kontekst sa Šipadovom zgradom. Čak je proglašena i nacionalnim spomenikom BiH.

samo sto je jatov neboder nezavrsena skalamerija od dana izgradnje jer nikad nije završen i uradjen kako je planirano e kad bi se uradila fasada i izgled zgrade kako je prvobitni arhitekta zamislio bila bi neka druga priča

ista stvar kao npr fasada na neboderu vijeca ministara prvobitna zamisao je bila sadasnja fasada al prije rata nije izvedena i prilikom rekonstrukcije je uradjen sadasnji izgled na uzor prvobitnog rješenja

Jeli Hecoprom vlasnik ovog nebodera ili samo hotela? Ako je Heco vlasnik onda nema ništa od obnove.

[mahalik]

hotel hecoo je kupila Islamska zajednica parama od Katara

[breuer]

To i jeste zemlja IZ jer je na tom mjestu stajala džamija Čekaluša i još neki popratni sadržaji. Srušena je po nalogu IZ i neboder nije posebno zapažen po svojoj arhitekturi (kao što su druga djela Braće Kadić), ali je bitan jer je prvi neboder u Sarajevu.

[drug_profi]

E čuj IZ rušila džamije. Nije to bio napad na Bošnjake?
Valjda je lukrativnije imati neboder u glavnoj ulici nego dzamiju.

[geralt]

Ako cemo hronoloski gledati, prvi neboder je bila zgrada Željezničarsko-štedne zadruge na Marijin Dvoru, izgradjen 1938. Iako se tu sad susrecemo sa pitanjem sta se moze definisati kao neboder, jer mislim da ta zgrada ima 9 spratova.

[bitanga_sa_otesa]

To i jeste zemlja IZ jer je na tom mjestu stajala džamija Čekaluša i još neki popratni sadržaji. .

ćemaluša

[breuer]

To i jeste zemlja IZ jer je na tom mjestu stajala džamija Čekaluša i još neki popratni sadržaji. .

ćemaluša

Ja, dobro si, moja greška.

[zgiba]

E čuj IZ rušila džamije. Nije to bio napad na Bošnjake?
Valjda je lukrativnije imati neboder u glavnoj ulici nego dzamiju.

Od 1945. godine do raspada Jugoslavije srušeno je u Sarajevu ukupno 6 (šest) džamija.

Vakufski odbor pri Islamskoj zajednici porušio je od 1919. do 1940. godine 23 (dvadeset tri) džamije

[drug_profi]

Komunjare rusile dzamije majku im cetnicku

[So What!]

E čuj IZ rušila džamije. Nije to bio napad na Bošnjake?
Valjda je lukrativnije imati neboder u glavnoj ulici nego dzamiju.

Od 1945. godine do raspada Jugoslavije srušeno je u Sarajevu ukupno 6 (šest) džamija.

Vakufski odbor pri Islamskoj zajednici porušio je od 1919. do 1940. godine 23 (dvadeset tri) džamije

IZBIH je u taj vakat bila kapitalisticki nastrojena.

U svakom slucaju, jedno je kada ja srusim svoju kucu, a drugo je kada mi je neko drugi srusi, ne moze se porediti.

[So What!]

Komunjare rusile dzamije majku im cetnicku

Pa komunisti su rusili dzamije u BiH, ne vidim sta je sporno toliko u toj tvrdnji.

Istina za razliku od drugih komunistickih rezima, nije ih puno poruseno i velika vecina ih je bilo funkcionalno uz dodatak da je kasnije bila dozvoljena i izgradnja novih dzamija.

[breuer]

hajd da se vratimo temi

sve u svemu, ovaj render kako je neboder trebao izgledati bi se po mom mišljenju trebao ispoštovati, a evo i iz kojeg razloga

ujednačio bi se gabarit vertikale objekta koji trenutno samo buni posmatrača;

bijelom bojom bi se naglasio vremenski i stilski okvir u kojem je objekat zamišljen čime bi se također i uljudila fasada koja je trenutno u katastrofalnom stanju;

ispoštovala bi se prvobitna ideja autora


a za površne kapitaliste, dobio bi se i koji kvadrat više

[geralt]

hajd da se vratimo temi

sve u svemu, ovaj render kako je neboder trebao izgledati bi se po mom mišljenju trebao ispoštovati, a evo i iz kojeg razloga

ujednačio bi se gabarit vertikale objekta koji trenutno samo buni posmatrača;

bijelom bojom bi se naglasio vremenski i stilski okvir u kojem je objekat zamišljen čime bi se također i uljudila fasada koja je trenutno u katastrofalnom stanju;

ispoštovala bi se prvobitna ideja autora


a za površne kapitaliste, dobio bi se i koji kvadrat više

Prvobitna ideja je bila da neboder bude i tri sprata visociji, cime bi on jos vise "strcao" od okoline. Upitno je da li konstrukcija moze uopste izdrzati bilo kakvo povecanje dimenzija objekta, posebno nakon 70 i kusur godina od izgradnje.