Pitanje za RAČUNOVOĐE!!!!????

[Allcho]

Zdravo svima.
Jedno možda i banalno pitanje, ali pošto sam novi u ovome želio bih da budem siguran
Nedavno sam otvorio obrt kao dopunsku djelatnost i sada želim da napravim i web stranicu za taj obrt.
Interesuje me da li se trošak hostinga i domene smatra rashodom koji se u cijelosti priznaje ili se to smatra kao oglašavanje pa se može priznati do određenog procenta?
Hvala

[pinkman]

Zdravo svima.
Jedno možda i banalno pitanje, ali pošto sam novi u ovome želio bih da budem siguran
Nedavno sam otvorio obrt kao dopunsku djelatnost i sada želim da napravim i web stranicu za taj obrt.
Interesuje me da li se trošak hostinga i domene smatra rashodom koji se u cijelosti priznaje ili se to smatra kao oglašavanje pa se može priznati do određenog procenta?
Hvala

Ja koliko znam priznaje se u potpunosti. Ali eto, provjeri negdje. Mada tvoj sajt nema veliku posjecenost i samim time ti je hosting i domena jeftin, ako da ti je bolje da se fokusiras na razvoj biznisa. A cak i da ti ne priznaju, sto ne bi trebalo, i obracunaju to je opet sitno.

[pinkman]

Recimo da se firma zeli oglasavati putem Google i Facebook i isto placa putem svoje debitne kartice (jer isti ne dopustaju preko banke placanje za bh. firme).

Zanima me kako se tretira porez po odbitku. Smatra se da su Google i Facebook zaradili novac ovdje i onda pravno lice koje se oglasava treba da uplati 10%. Jesam li u pravu?

Njihovo sjediste je u Irskoj tj. u Dublinu, a mi imamo Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (https://www.mft.gov.ba/bos/index.php?op ... Itemid=135), sto znaci da bi trebalo biti priznato, ali treba pribaviti uvjerenje da su Google i Facebook poreski obveznici u Irskoj. Smijesno malo, zar ne?

Uglavom, pitanje jeste:

- Da li sam u pravu za ovo gore navedeno?
- Da li uvjerenje od Google i Facebook da su poreski obveznici treba prevoditi i ovjeriti kod sudskog tumaca?
- Da li se pravi problem jer je "Tax Residence Certificat" u elektronskoj formi i nema pecat? Ministarstvo finansija Irske je izdalo saopstenje da je validno elektronskoj formi, te da o tome vise ne izdaju papir, a o tome je Deloitte ured u Beogradu pisao (https://www2.deloitte.com/rs/en/pages/t ... 2017.html/)

Ima li neko iskustva?

[Ricken]

Recimo da se firma zeli oglasavati putem Google i Facebook i isto placa putem svoje debitne kartice (jer isti ne dopustaju preko banke placanje za bh. firme).

Zanima me kako se tretira porez po odbitku. Smatra se da su Google i Facebook zaradili novac ovdje i onda pravno lice koje se oglasava treba da uplati 10%. Jesam li u pravu?

Njihovo sjediste je u Irskoj tj. u Dublinu, a mi imamo Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (https://www.mft.gov.ba/bos/index.php?op ... Itemid=135), sto znaci da bi trebalo biti priznato, ali treba pribaviti uvjerenje da su Google i Facebook poreski obveznici u Irskoj. Smijesno malo, zar ne?

Uglavom, pitanje jeste:

- Da li sam u pravu za ovo gore navedeno?
- Da li uvjerenje od Google i Facebook da su poreski obveznici treba prevoditi i ovjeriti kod sudskog tumaca?
- Da li se pravi problem jer je "Tax Residence Certificat" u elektronskoj formi i nema pecat? Ministarstvo finansija Irske je izdalo saopstenje da je validno elektronskoj formi, te da o tome vise ne izdaju papir, a o tome je Deloitte ured u Beogradu pisao (https://www2.deloitte.com/rs/en/pages/t ... 2017.html/)

Ima li neko iskustva?

Postoje dva kumulativna uvjeta za primjenu Konvencije sa Irskom, potvrda o rezidentnosti i izjava primaoca uplate da je krajnji korisnik prihoda, mislim obrazac, OP 820. Ako ovo dobiješ od googla ili facebook-a ti si car.

Davali su naši poreski autoriteti mišljenja do izmjene pravilnika u 2019. godini, da usluge koje nisu direktno pružene u BiH, fizičkim prisustvom dobavljača, nego elektronskim putem, da nisu predmet oporezivanja jer se smatra da je usluga izvršena van BiH.

Izmjenama pravilnika napisano je tako, da se isto tumačenje odnosi samo na usluge podrške koje se pružaju između povezanih lica, pa bi bilo dobro pitati FMF ili PUFBiH, kako sada tumače izmjenjeni član 62.

Stopa je 10%, kad se dobavljaču odbija 10% od isplate (po odbitku), a kad obveznika plaća na svoj teret ide 11,1%.

Nije smiješno, jer postojanjem ugovora, nerezidentu je u njegovoj zemlji dato pravo da iskoristi porezni kredit za porez koji mu je obustavljen u BiH, pa je suštinski porez po odbitku neutralan.

[pinkman]

Recimo da se firma zeli oglasavati putem Google i Facebook i isto placa putem svoje debitne kartice (jer isti ne dopustaju preko banke placanje za bh. firme).

Zanima me kako se tretira porez po odbitku. Smatra se da su Google i Facebook zaradili novac ovdje i onda pravno lice koje se oglasava treba da uplati 10%. Jesam li u pravu?

Njihovo sjediste je u Irskoj tj. u Dublinu, a mi imamo Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (https://www.mft.gov.ba/bos/index.php?op ... Itemid=135), sto znaci da bi trebalo biti priznato, ali treba pribaviti uvjerenje da su Google i Facebook poreski obveznici u Irskoj. Smijesno malo, zar ne?

Uglavom, pitanje jeste:

- Da li sam u pravu za ovo gore navedeno?
- Da li uvjerenje od Google i Facebook da su poreski obveznici treba prevoditi i ovjeriti kod sudskog tumaca?
- Da li se pravi problem jer je "Tax Residence Certificat" u elektronskoj formi i nema pecat? Ministarstvo finansija Irske je izdalo saopstenje da je validno elektronskoj formi, te da o tome vise ne izdaju papir, a o tome je Deloitte ured u Beogradu pisao (https://www2.deloitte.com/rs/en/pages/t ... 2017.html/)

Ima li neko iskustva?

Postoje dva kumulativna uvjeta za primjenu Konvencije sa Irskom, potvrda o rezidentnosti i izjava primaoca uplate da je krajnji korisnik prihoda, mislim obrazac, OP 820. Ako ovo dobiješ od googla ili facebook-a ti si car.

Davali su naši poreski autoriteti mišljenja do izmjene pravilnika u 2019. godini, da usluge koje nisu direktno pružene u BiH, fizičkim prisustvom dobavljača, nego elektronskim putem, da nisu predmet oporezivanja jer se smatra da je usluga izvršena van BiH.

Izmjenama pravilnika napisano je tako, da se isto tumačenje odnosi samo na usluge podrške koje se pružaju između povezanih lica, pa bi bilo dobro pitati FMF ili PUFBiH, kako sada tumače izmjenjeni član 62.

Stopa je 10%, kad se dobavljaču odbija 10% od isplate (po odbitku), a kad obveznika plaća na svoj teret ide 11,1%.

Nije smiješno, jer postojanjem ugovora, nerezidentu je u njegovoj zemlji dato pravo da iskoristi porezni kredit za porez koji mu je obustavljen u BiH, pa je suštinski porez po odbitku neutralan.

Hvala na odgovoru. Znam konkretno da je u Srbiji Ministarstvo finansija izdalo misljenje vezano za ovu problematiku, bas za G i FB.

Inace nije problem dobiti od Googlea i Facebooka potvrdu o rezidentnosti. To ovako izgleda https://onedigitalglobal.com/tax-reside ... tificates/.

E sad, da ispune neki nas obrazac je vec malo teze vjerujem, mada za dosta veca ulaganja se moze i to napraviti. A ne moze se njima nista odbiti, tako da je onda 11,1%.

Dok recimo za PDV znam da Google i FB ne obracunavaju, tako da bi trebalo platiti ovdje, dok recimo hrvatskim firmama Google obracunava hrvatski PDV i uplati tamosnjoj PU.

I Amazon tj. AWS (Amazon Web Services) uplacuje cak i Srbiji, sto se moze vidjeti ovdje: https://aws.amazon.com/tax-help/serbia/ sto je zanimljivo da imaju tu saradnju jer nisu u EU, dok kod nas nista, tako da firma koja koristi AWS treba to sama raditi.

AWS je inace najjaci cloud provajder na svijetu koji ima mnostvo usluga sa kojim je IT kompanijama dosta lakse raditi.

[laly]

Pozdrav, da li bi neko mogao da napise shemu za knjiženje uplata akontacija za porez na dobit, preko konta 2340 i zatvaranje tog konta po zavrsnom obracunu sa 481.
Nesto mi nikako ovo nije jasno, samo se spetljam

[Armin2013]

Pozdrav, da li bi neko mogao da napise shemu za knjiženje uplata akontacija za porez na dobit, preko konta 2340 i zatvaranje tog konta po zavrsnom obracunu sa 481.
Nesto mi nikako ovo nije jasno, samo se spetljam

Pozz, nije nužno da će ti to konto bit zatvoreno, možeda imaš veću akontaciju nego stvarbu obavezu za porez na dobit, pa će ti u tom slučaju na kontu 2340 ostat neki iznos.
A što se tiče knjiženja samo sa 2340 odneseš na 481,, 481 / 2340

lp,

[cetiri4]

.....

[newklear]

Može li mi neko reći kako se knjiži data pozajmica vlasniku privrednog društva? Na izvodu imam iznos i opis da se radi o pozajmici i broj ugovora? Kako proknjižiti datu pozajmicu sada i povrat kasnije?

[kazo]

Postoji li neki dnevni limit koliko para mogu podici sa racuna obrtnicke djelatnosti?
Vise me interesuje zbog inspekcije, da njima nece biti sta sumnjivo.

[forumka]

Pozdrav,

Moze li mj neko reci gdje mogu vidjeti novi Zakon o racunovodstvu i reviziji i Zakon o unutrasnjem platnom prometu?
Na stranicama Fed.min finansija i PU nisam nasla.
Hvala.

[PRO165]

Može li mi neko reći kako se knjiži data pozajmica vlasniku privrednog društva? Na izvodu imam iznos i opis da se radi o pozajmici i broj ugovora? Kako proknjižiti datu pozajmicu sada i povrat kasnije?

Kratkoročna pozajmica fizičkom povezanom licu vjerovatno? Ali takav konto ne postoji u kontom planu koliko ja znam, pa dakle nešto iz
23 - Druga kratkoročna potraživanja
npr, 238 - Ostala kratkoročna potraživanja

ili
24 - Kratkoročni finansijski plasmani
za pravno lice postoji 240 - Kratkoročni krediti povezanim pravnim licima
za fizičko možda koristiti 248 - Ostali kratkoročni finansijski plasmani

Nisam siguran ali eto ideja. Ne zaboravi da je vlasnik povezano lice te se mora obračunati korist/kamata.

[PRO165]

Postoji li neki dnevni limit koliko para mogu podici sa racuna obrtnicke djelatnosti?
Vise me interesuje zbog inspekcije, da njima nece biti sta sumnjivo.

Limit je tvoj akt o blagajničkom maksimumu.

U suštini možeš da digneš koliko hoćeš ako ćeš taj novac utrošiti (opravadati trošak) isti dan.

[kazo]

Postoji li neki dnevni limit koliko para mogu podici sa racuna obrtnicke djelatnosti?
Vise me interesuje zbog inspekcije, da njima nece biti sta sumnjivo.

Limit je tvoj akt o blagajničkom maksimumu.

U suštini možeš da digneš koliko hoćeš ako ćeš taj novac utrošiti (opravadati trošak) isti dan.

Hvala puno. Koji je najbolji nacin za pravdanje novca od kojeg ce se kupiti auto? Planiram da kupim novo auto, ali ne bih ga registrovao na obrt. Ako je moguce izbjegao bih i placanje 10% poreza. Za taj novac ga mogu registrovati i kupiti 4 gume. Barem da se na neki nacin umanji za par stotina.

[alenn_m]

Jel moguce otvoriti obrt ako imas poreznog duga?

[newklear]

Može li mi neko reći kako se knjiži data pozajmica vlasniku privrednog društva? Na izvodu imam iznos i opis da se radi o pozajmici i broj ugovora? Kako proknjižiti datu pozajmicu sada i povrat kasnije?

Kratkoročna pozajmica fizičkom povezanom licu vjerovatno? Ali takav konto ne postoji u kontom planu koliko ja znam, pa dakle nešto iz
23 - Druga kratkoročna potraživanja
npr, 238 - Ostala kratkoročna potraživanja

ili
24 - Kratkoročni finansijski plasmani
za pravno lice postoji 240 - Kratkoročni krediti povezanim pravnim licima
za fizičko možda koristiti 248 - Ostali kratkoročni finansijski plasmani

Nisam siguran ali eto ideja. Ne zaboravi da je vlasnik povezano lice te se mora obračunati korist/kamata.

Hvala, riješio sam na sličan način

[laly]

Pozdrav, da li bi neko mogao da napise shemu za knjiženje uplata akontacija za porez na dobit, preko konta 2340 i zatvaranje tog konta po zavrsnom obracunu sa 481.
Nesto mi nikako ovo nije jasno, samo se spetljam

Pozz, nije nužno da će ti to konto bit zatvoreno, možeda imaš veću akontaciju nego stvarbu obavezu za porez na dobit, pa će ti u tom slučaju na kontu 2340 ostat neki iznos.
A što se tiče knjiženja samo sa 2340 odneseš na 481,, 481 / 2340

lp,

Hvala, sad mi je jasnije jer mislila sam da konto 2340 mora biti zatvoreno pa mi nikako nije bilo jasno sta sa tim iznosom.

[laly]

Može li mi neko reći kako se knjiži data pozajmica vlasniku privrednog društva? Na izvodu imam iznos i opis da se radi o pozajmici i broj ugovora? Kako proknjižiti datu pozajmicu sada i povrat kasnije?

Samo mala napomena..kada su upitanju pozajmice izmedju povezanih lica treba voditi računa o transfernim cijenama.

[laly]

Zdravo svima.
Jedno možda i banalno pitanje, ali pošto sam novi u ovome želio bih da budem siguran
Nedavno sam otvorio obrt kao dopunsku djelatnost i sada želim da napravim i web stranicu za taj obrt.
Interesuje me da li se trošak hostinga i domene smatra rashodom koji se u cijelosti priznaje ili se to smatra kao oglašavanje pa se može priznati do određenog procenta?
Hvala

Mozes priznati trošak za hosting i domenu u potpunosti.

[laly]

...

[laly]

Recimo da se firma zeli oglasavati putem Google i Facebook i isto placa putem svoje debitne kartice (jer isti ne dopustaju preko banke placanje za bh. firme).

Zanima me kako se tretira porez po odbitku. Smatra se da su Google i Facebook zaradili novac ovdje i onda pravno lice koje se oglasava treba da uplati 10%. Jesam li u pravu?

Njihovo sjediste je u Irskoj tj. u Dublinu, a mi imamo Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (https://www.mft.gov.ba/bos/index.php?op ... Itemid=135), sto znaci da bi trebalo biti priznato, ali treba pribaviti uvjerenje da su Google i Facebook poreski obveznici u Irskoj. Smijesno malo, zar ne?

Uglavom, pitanje jeste:

- Da li sam u pravu za ovo gore navedeno?
- Da li uvjerenje od Google i Facebook da su poreski obveznici treba prevoditi i ovjeriti kod sudskog tumaca?
- Da li se pravi problem jer je "Tax Residence Certificat" u elektronskoj formi i nema pecat? Ministarstvo finansija Irske je izdalo saopstenje da je validno elektronskoj formi, te da o tome vise ne izdaju papir, a o tome je Deloitte ured u Beogradu pisao (https://www2.deloitte.com/rs/en/pages/t ... 2017.html/)

Ima li neko iskustva?

Imamo mi u firmi slicnu situaciju. Pribavimo potvrdu o rezidentnosti za FB iz Irske i ne plaćamo taj porez po odbitku za reklame na FB. Mi nismo nista ovjeravali nego koristimo taj koji je dostupan na int. Takodjer, imas obrazac P-820 koji se salje u Poresku. Ako si PDV obveznik trebaš uraditi tzv. vozanje PDV-a.

[Hans123]

Ima li neki računovođa za pomoć oko avansa. Nakon izvršene uplate avansa u jednoj godini, usluga bude izvršena u drugoj godini, tada bude izdata i konačna faktura. E sad me zanima da li je potrebno praviti storno avansa?

[bude]

Ako je radjena avansna faktura (a trebalo je, pogotovo ako je pdv obveznik u pitanju), onda treba i storno avansne fakture.

[Hans123]

Ako je radjena avansna faktura (a trebalo je, pogotovo ako je pdv obveznik u pitanju), onda treba i storno avansne fakture.

Hvala na odgovoru, Dobio sam upute da je dovoljno na fakturi navesti da se datom fakturom stornira avansna faktura.

[bude]

Ne bih se slozio, ako je izdata avansna faktura (a pogotovo ako je u pitanju PDV obveznik), onda mora ici storno avansne i konacna faktura.