Nekako s proljeća wrote: ↑14/02/2021 07:33
trifrtalja wrote: ↑19/01/2021 20:35
Koga zanimaju detalji o ruskim (i grckim) placenicima u RBiH za vrijeme agresije (pa cak i nakon 96te) savjetovao bih da potrazi knjigu "grcki i ruski placeniciu ratu u Bosni i Hercegovini", Aziz Tafro. Tu se opisuje i njihov odnos sa aleksicem i kad i kolko su bili tkz. dobrovoljacki odred a kad gdje i kako u sastavu srpske vojske.
Onog dana napada kada je ubijen pripadnik 10 br brigade Drljević, koliko sam shvatio prvog dana napada su nam Beli Vukovi i Aleksićevi uglavnom, na faktor iznenađenja uspjeli zauzeti jedan rov na vrhu. Isti rov ćemo povratiti kasnije, gađajući nepijatelja u njemu vođenom raketom sa pozicije iz dubine, Hum, Gorica i sl. Ako nema navedenih ruskih dobrovoljaca kao poginulih, to ne znači da nisu bar dijelom učestvovali u napadu.
Ista jedinica sa Jevrejskog groblja, 1994. je u intervjuu Risti Đogi pominje general Kukanjac, da je bila formirana do maja 1992. i da je i te 1994. bila na istim položajima. Valjda on bolje zna svoje snage, kasarna Bosut je i dan danas enigma , vrlo zeznuta tvrđava i za atomski napad. Javljaju se i na Vracama kada je VRS zauzela akademiju MUP-a u aprilu, pa tamo do 1995. kada su iz francuskog kontigenta UN-a imali dosta jak borbeni okršaj. Mislim da je Slavko Aleksić bio radnik Pošte pred rat, one glavne što je diverzijom iznutra zapaljena u maju 1992.
Izvor: Aziz Tafro: "ruski i grcki" placenici u ratu u BiH"
1. ruski dobrovoljacki odred RDO-1 je bio formiran u Trebinju u septembru 1992. Do kraja novembra se raspao nakon velikih gubitaka na dubrovackom, hercegovackom i gorazdanskom ratisctu. Podignuta im spomen ploca u Bileci. Komandant je bio Valerij Vlasenko. Vratio se u rusiju gdje mu se gubi svaki trag, vodi se kao nestala osoba, a vjerovatno je u bijegu zbog krivicne odgovornosti za pocinjene zlocine u BiH i Hr.
2. ruski dobrovoljacki odred RDO-2 je bio formiran u Visegradu 01.Novembra 1992. Sebe su nazivali „carski vukovi“. Komandant je bio Aleksandar Muharev AS. Imali su dosta velike gubitke u i oko Visegrade. U tom odredu su bila masovna "dezerterstva" zbog nezadovoljstva u nacinu ratovanja, odnosno jer su ih "srbi zrtvovali slali u sigurnu smrt". Zbog nedostatka rusa, 02.01.1993 u Visegrad je dosla jedinica kozaka. Njihov broj se u prvoj polovini 1993 znatno povecao. Organizovan je prvi kozacki polueskadron, kojim su komandovali zaredom Aleksandar Zagrebov, Kotov Genadij Petrovic i Trofimov Mihail Viktorovic. Prvi je osto vojni invalid, druga dvojica su poginuli.
Odnosi Komandata RDO-2 i Kozaka i njihovih jedinica su se vec od 12. Janauara 93 prekinuli. NAvodno da je bilo u pitanju ujedinjenje rusa i kozaka i postavljanje jednog komandanta, kozaka, na celo. Ali sigurno i losa saradnja u napadima. 12tog Januara 1993 je izvrsen zajednicki napad na Tvrtkovice. Kozaci su u samom startu imali gubitke i tu su ostali sa ranjenima, dok je RDO-2 nastavio napad. Srbi koji su bili zaduzeni za podrsku Zagrebovim dobrovoljcima i rusima su pobjegli i ostavili otvoren i nebranjen bok. Oko 20tog Januara je komandant RDO-2 u milicijskom stabu u Visegradu napravio incident sa komandirom milicije. AS je razoruzao i pretukao komandira milicije.
U martu 1993 su kozaci i rusi objedinjeni u Drugi objedinjeni ruski dobrovoljacki odred. Na AS-a su kozaci izvrsili atentat, jer je bio i dalje problem ko ce preuzeti komandu. AS je sa laksim povredama nakon atentata pobjegao nazad u rusiju. U maju 93 je komandu preuzeo Trofimov Mihail Viktorovic. Nakon njegove pogibije u junu 1993 je u sustini pocetak gasenja ove jedinice - kozacki obicaj da se jedinica ugasi nakon pogibije atamana-
U spomen na sve gore spomenute dobrovoljce u rusku pravoslavnu crkvu u beogradu je uzidana mermerna ploca sa natpisom "palim za srbe" i vavedenim imenima od oko 10tak pripadnika tih odreda.
3. ruski dobrovoljacki odred RDO-3 je "oficijelno" formiran 01.novembra 1993 na jevrejskom groblju u ulici Trebevickoj kad je Aleksandar Skrabov izabran za komandanta. Aleksander Skrabov je prije ovog zvanja bio pripadnik RUSBAT-a (ruski bataljon) UNPROFOR-a. Nakon isteka mandata i povratka u rusiju, on dezertira iz ruske vojske, da bi se vratio u BiH i ratovao kao placenik. Nakon osnivanja RDO-3 mnogi "rasuti" ruski placenici izlaze iz srpske vojske i prikljucuju mu se. (Samo da maglasim da je i prije "oficijelnog" formiranja RDO-3 bilo u velikom broju raznoraznih placenicka prisutno na tom i na ostalim dijelovima sarajveskog ratista) Ovaj odred je djelovao na sarajevskom, gorazdanskom i olovskom ratistu, a bio je u sistemu rukovodjenja i komandovanja pod kontrolom vojvode slavka aleksica. Tako da su bili istovremeno imali i status RDO-3 i status srpske vojske i cetnika. RDO-3 kao takav je prestao postojati pogibijom Skrabova i velikih gubitaka u junu 1994te.
Nakon raspada ruski plancenici su presli u jedinicu "beli vukovi"
4. Odred Aleksandrov je manji odred formiran u decembro 1992 u Skelanima. Komandant je bio Aleksandrov Aleksandar. Odred je djelovao oko Srebrenice, a kasnije je prebacen na Hresu. 21.maja 1993 je odred raspusten nakon pogibije komandanta. Pripadnici su prekomandovani u druge jedinice. Osam pripadnika je jos dugo nakon rata zivilo u okolini Han Pijeska u selu Zutica kao korisnici bosnjackih kuca i imovine.
5. Ruska ceta u Zvorniku je osnovana u julu 1993. Imala je i placenika iz madjarske, cak iz istocne njemacke, kozaka i drugih. Komandir cete je bio Josip DObrenovic, oficir bivse jna. 1.Vod je bio sacinjen od rusa, oko 80 placenika kojim je komandovao Hrenov. Drugi vod je bio sastavljen iz mjesnog stanovnistva, a treci je bio artiljerijski vod. Nakon ranjavanja Dobrenovica, njegovu ulogu preuzima Neklic. Tada nastaju problemi sa isplatama plata dobrovoljcima, tako da se 20tog augusta 1993 ruski vod raspao. Rusi su rasuli po BiH trazeci boljeg "poslodavnca".
6. Internacionalna brigada crnoarmejaca je tokom maja 1995 sastavljena je na poziv srpske vojske. Grupa oko 150 ruskih i grckih placenika stigla je u Avtovac kod Gacka, s ciljem osnivanja internacionalne pravoslavne brigade. Mjesecna plata im je iznosila 1000DM. 1995te su na Bjelansniki i Treskavici imali velike gubitke koje su im nanijele jedinice 14.divizije 1.korpus ARBIH.
Tako gledano je veliki broj ruskih placenika na kraju bio stacioniran u i oko Sarajeva i Gorazda.