studiorum_tuzlaensis wrote: ↑19/11/2020 23:40
Kažu evolucija, a ustvari odgovora nema... ja kažem da postanak ove stvari nije slučajan, a mainstream biologija i biogeneza DNA je klasični bullshit
Naravno da razvoj zivota i evolucija nisu slucajni. Ja se mozda nekad zaletim pa kazem da iza svega stoji slucaj i teorija velikih brojeva ali to nije bas 100% tacno, moram priznati. Mutacije na genima nastaju slucajem ali prirodna selekcija nije slucajna. Ona je ciljana i ovisi od okruzenja. Kad promjenis okruzenje, mijenja se set osobina koje imaju sansu da prezive i prenesu gen na iducu generaciju.
Cak ni mutacije nisu slucajne u potpunosti. I one su vodjene hemijskim procesima i prirodnim zakonima. Znas, nije sada da uzmes bilo koju kombinaciju atoma i dobijes zivu celiju. Ako jednog dana otkrijemo zivot u svemiru (a ja se nadam da ce se to desiti za mog zivota), taj zivot ce najvjerovatnije biti baziran na slicnim molekulama koje imamo na zemlji. Bice baziran na karbonu, oksigenu i nitrogenu. Dakle, nije 100% slucaj. Vjerovatno ce biti drugaciji zivotni oblici kao rezultat njihove evolucije ali mehanizam funkcionisanja bi trebao biti slican nasem, na Zemlji.
Pogledaj zivi svijet Australije i vidjeces kako je tu evolucija proizvela vrste koje nigdje drugo ne postoje. S druge strane, pogledaj recimo Zamorca. To je zivotinja koja lici na misa a nije mis. Hrani se sijenom kao krava ili zec. Razlog tome su drugaciji prirodni neprijatelji koje je imao u svom razvoju. Zivotinje koje su zivjele u evropi su filtrirane na nacin da mis bude mis, a zec da bude zec. Zamorac je primarno evoluirao u Juznoj americi i posto nije imao iste neprijatelje, a drugaciji izvor hrane, oblik misa je rezultirao zivotinjom koja se hrani kao zec.
Kako to da u Evropi razvijemo par zivotinjskih vrsta a u Juznoj americi se razvije drugi set vrsta, koje podsjecaju na ove evropske ali su skroz drugacije.
To je zato sto evolucija nema cilj ali je ogranicena eksternim pravilima. Tako da nije slucaj taj koji je obliku misa dao probavni trakt krave ili zeca.
Iduci primjer su ti virusi recimo. Naucnici su otkrili pet ili sest nacina na koji virus moze uci u celiju. Svi virusi koriste jedan od tih nacina. Nije sad da bilo koji virus moze imati bilo sta na receptorima kako bi mogao uci u celiju. Ne. Virus, ako zeli nastaviti vrstu, mora razviti jedan od tih 5 mehanizama. Dakle, nije skroz random. Ipak njegovo razmnozavanje ovisi o pravilima okruzenja, sto ga cini manje "slucajnim". Iako je slucaj u pozadini svega, u pitanju je kontrolisani slucaj.