Politika Hrvata u BiH, folovi, autogolovi, alternative...

[SaraFina]

Dogovor o Mostaru?! Inzko poručio: Pitajte Zatlera, on je glavni

Nakon pet sati završen je sastanak bh. političkih lidera s predstavnicima međunarodne zajednice na kojem se razgovaralo o lokalnim izborima u Mostaru, ali novinarima se niko od učesnika nije htio obratiti, tako da je ishod za sada ostao nepoznanica.

[mishic]

U sjeni političkih igara i nadmudrivanja oko Mostara i mučnine u želudcu koju ti pregovori proizvode danas me silno obradovaše dva autentična glasa bosanskohercegovačkih Hrvata, gospodina profesora Ive Komšića i mlađahnog Branka Češljića, mladića koji je rođen i živi u srcu Bosne, Kraljevoj Sutjesci.
Profesora Komšića poznajem, pratim njegov rad i redovno čitam sve što piše a kolumnama koje objavljuje sam oduševljen. Sve što o tom čovjeku treba i može da se kaže je ono naše bosansko -ljudina. Autentičan Glas bosansko-hercegovačkog Hrvata, gola Istina, nevjerovatna preciznost, krajnja dobronamjernost i sve ostalo što ga svrstava među velike i najveće Hrvate ali i velike i najveće Bosance... Profesor Komšić je uistinu Profesor!!!

Dugo sam čekao da se uz profesora Komšića javi još neko ko će progovoriti iskreno i autentično o onome što i ja osjećam i o čemu pišem, o onome što sam živio i doživio u Srednjoj Bosni kao Bošnjak rastući, idući u školu, družeći se i živeći baš onako kako to opisuje mladi Branko Češljić.
Ja sam nešto stariji od njega pa sam iskusio i odlazak i služenje JNA a potom doživio da se toj JNA suprotstavim sa puškom u ruci u situaciji kada je bilo upitno ima li prilike i nade da se to uopšte preživi.

Počeli smo kao TO, ponovo se našli na zajedničkom zadatku kao onomad u školama i na fakultetima i kako reće profesor Komšić, bili jako uspješni.
Neopremljeni, nenaoružani ali složni, srcem smo nadoknađivali sve što je strašna armada JNA koristila protiv nas. Zajedno u rovovima, pod kišom granata, na studeni i vrelini, kao nekada u đačkim klupama pomagali smo se i zaklinjali jedni drugima da po cijenu života nećemo odstupiti. I nismo!

Ali... Nakon izvjesnog vremena počela su se pojavljivati neka nama nepoznata lica. Neki stranci za našu lokalnu sredinu. Počela su neka sastajanja koja više nisu bila zajednićka. Počelo je ponešto sa tih sastanaka da nas brine, da curi među nas, da nas brine ili uliva nadu...
Govorilo se da će opremanje, naoružavanje, pomoć u MTS-u i oficirskom kadru i dr., uskoro stizati znatno brže, da se još malo strpimo a onda ćemo iz defanzive preći u ofanzivu i oslobađati okupirane teritorije svoje Domovine.

Između te nade i zajedničkih snova na jednom su počele stizati vijesti o razdvajanju, o formiranju novih vojski a potom i o bezuslovnom pretpočinjavanju, predaji naoružanja i formiranju odvojenih zajednica.

Razdvojile su se komande, uspostavljali novi kontrolni punktovi, kopale tranšeje i rovovi tamo gdje za nas još uvijek nije bilo nikakve logike...
A koji dan iza toga više nismo bili zajedno nego jedni drugima iza leđa na novim linijama i u novim rovovima i utvrđenjima. Čudili smo se, tu i tamo sretali, pričali i prepričavali o tome šta se događa i bili strašno ljuti na one koji su donosili tako nerazumne odluke i nadali se da će ti tamo negdje gdje donose takve odluke doći pameti. Ali avaj...

Na kontrolnim punktovima pojavili su se neki "stranci"sa naglaskom koji nije ni nalik našoj ikavštini, pooštrene su kontrole, zabranjivano kretanje naoružanim i uniformisanim licima, učestali incidenti. A zatim je grad po grad počeo da se crveni stotinama šahovnica koje su počele da označavaju šta je pod čijom kontrolom. Sve rijeđe smo se susretali, pri susretima je bilo sve manje priče, stidili smo se pogledati jedni drugima u oči i sav razgovor sveo se na to ko je ranjen, ko poginuo, kome je šta naređeno...

A potom su stigli i prvi pravi stranci. Dolazili su preko Zagreba, imali lične karte i pasoše Republike Hrvatske a poticali iz niza arapskih zemalja sa pojedincima koji su govorili po 5/6 evropskih jezika. Paralelno s njima stizala je i priča o strahovitoj prijetnji Hrvatima, o džihadu, islamskoj državi i ko zna čemu ne. Proizvođen je strah. Mi domaći još uvijek smo se tu i tamo sretali, izražavali svoje strahove, slutili i govorili jedni drugima da je opasno ovo što nam se događa, čak odavali "vojne tajne" sluteći da sve može poći po zlu. Znali smo da samo krajnjim naporom i zajedno možemo nešto učiniti protiv zajedničkog agresora i da ni po koju cijenu sebi nesmijemo dozvoliti da krenemo jedni na druge jer tu su kompletne naše porodice i krvi bi bilo "do koljena". Mi u ARBiH smo bili svjesni da sve čime se branimo stiže preko Hrvatske i ni u snu nismo smjeli usniti da se ta nit našeg snabdijevanja prekine.

Jedan broj nas u ARBiH je skontao da su "naši stranci" ili "mudžahedini" došli po zadatku da proizvedu strah, vidjelo se da jedan broj njih ima internacionalno iskustvo i za nas nedokućive kontakte, da njihova moć nadilazi našu i da naša kontrola nad njima nije moguća. Njihovi intezivni kontakti sa Zagrebom i pojedincima u HVO-u i HV bili su sve rjeđi a incidenti i sukobi sve češći. A "stranci" u HVO-u preuzeli su potpunu kontrolu nad tim jedinicama. Tako smo i zapucali jedni na druge, žalili zbog toga, plašili se i znali da porodice i jednih i drugih nakon što omrknu ne znaju hoće li osvanuti. Ginuli smo i mi i civili, znali da je upitan opstanak i jednih i drugih, ljutili se zbog izdaje i "noža u leđa" ali inat kojim smo u početku doćekali zajedničkog agresora sada nas je tjerao da idemo do kraja. Po cijenu opstanka, po cijenu stradanja kompletnih familija, sela ili gradova, više se nije imalo kuda.

A i tada kada bi smo saznali da je taj i taj poginuo ili taj i taj zarobljen prenosili smo te informacije jedni drugima jer iako smo bili dvije zaraćene strane znali smo ko je koja i čija generacija, ko se s kim družio i prijateljevao, ko je kome komšija itd.

Na žalost, mnogi koji su krivi za ovaj sukob nemaju ovo iskustvo i uopšte i ne znaju za njega. Nisu ni svjesni da su naše traume daleko dublje i bolnije od njihova poimanja svijeta i života. Odlučivali su u naše ime i kockali se našim životima, rodnim krajem, zavičajem, kućnim pragom...
Na svemu tome oni su se dobro obogatili, mi obogaljili, pogubili dijelove tijela, familije i sve to trpili i istrpili kao i ovu njihovu današnju pogodbu oko izbora u Mostaru. A uz sve to nikako da se čuje, nikako da odjekne, zazvoni i na to upozori onaj autentični razumni glas koji će poručiti DOSTA više! Ovaj brod na kome smo svi skupa decenijama tone, sami smo ga izbušili, svi skupa tonemo i propadamo a oni koji su i praunuke obezbijedili našu djecu tjeraju van Domovine a nas ovako obogaljenje, osiromašene i bijedne kao kusur koriste u prebijanju svojih računa.

[BHCluster]

Direktor BHANSA-e Davorin Primorac u intervju za Fenu požalio se kako su “gubici s kojima se susreću avio prijevoznici, pružatelji usluga u zračnoj plovidbi i aerodromi bez presedana u dosadašnjoj historiji”. Najavio je kreditna zaduženja, traženje pomoći od državnih institucija i smanjenje rashoda za 23 miliona maraka, piše Žurnal.

Kako je štedio Davorin Primorac, dok su se “pružatelji usluga u zračnoj plovidbi susretali sa gubicima bez presedana”, najbolje pokazuje činjenica da je raspisao tender za nabavku hotelskog smještaja za potrebe Agencije vrijedan 425 hiljada KM.

Osim toga, štedljivi direktor Primorac odlučio je da “opremi i dekoriše” svoj ured. Direktnim sporazumom direktor BHANSA-e od Društva hrvatskih likovnih umjetnika kupio je umjetničke slike vrijedne 7.020 maraka. U isto vrijeme odlučio je da je neophodno da BHANSA u ovako “teškoj situaciji” ima opremljenu salu za rekreaciju. Tako je za nabavku fitness opreme za salu za rekreaciju izdvojeno 19,5 hiljada maraka bez PDV-a. Kupovao je i mobilne uređaje za oko 6.000 KM. Samo stalak za novine plaćen je 200 KM. Za usluge medija od početka godine izdvojeno je više od osam hiljada maraka.

Polovinom maja BHANSA nabavila je i sistema za distribuciju i prikaz tačnog vremena u sjedištima u Sarajevu, Mostaru i Tuzli. Samo jedna ponuda bila je prihvatljiva za direktora Primorca. Posao vrijedan 289 hiljada maraka bez PDV-a dodijeljen je firmi Katarina iz Mostara. Vlasnik firme je Milenko Čović rođak Dragana Čovića. Ne treba da iznenađuje činjenica da je zet Dragana Čovića Davorin Primorac dodijelio posao vrijedan 289 hiljada maraka bez PDV-a Čovićevom rođaku. Firma Katarina i ranije je dobijala unosne poslove od javnih institucija na čijem čelu su kadrovi HDZ-a.

Javnost se već ranije uvjerila da direktor Primorac i nije sklon štednji. Sjetimo se samo da je prošle godine za proslavu “preuzimanja kontrole nad bh nebom” potrošeno više od 300 hiljada maraka. Osim toga samo za eksternu reprezentaciju prošle godine plaćani su računi od 14 KM do skoro tri hiljade maraka u restoranima u BiH. Uprava BHANSA-e samo u mostarskom restoran baru Taboo Wine & dine potrošila je skoro tri hiljade maraka prošle godine. Za usluge Hercegovina vina u prošlog godini potrošeno je također skoro tri hiljade maraka. U mostarskom restoranu Megi iz BHANSA-e potrošili su više od hiljadu maraka. U banjalučkom restoranu Kazamat za jedan dan potrošeno je 827 KM, u restoranu i ribnjaku “Toplik” 578 KM, u sarajevskoj Vinoteci 899 KM, u hotelu Urban u Bužimu 2787 KM.

“Rezovi su neizbježni, izvjesno je da će kreditni aranžmani biti nužni a u slučaju potrebe bit će zatražena pomoć od državnih institucija”, reći će direktor Primorac dan prije sastanka sa državnim ministrom za promet i komunikacije Vojinom Mitrovićem.

Jos jedan primjer superiornog hrvatskog poduzetnistva.

[BHCluster]

[The 51st State]

Uzp tradicija....

[spreca]

Ovo je tesko nazvati ljudima,obicne gnjide koje unistavaju neke istorijske momente radi nekih gluposti samo da bi se kurcili,poznata skutorska karakteristika

[The 51st State]

Ovo je tesko nazvati ljudima,obicne gnjide koje unistavaju neke istorijske momente radi nekih gluposti samo da bi se kurcili,poznata skutorska karakteristika

Uzo jugend

[MorningStar]

Sac'e Komsic po prstima.

[spreca]

Sac'e Komsic po prstima.

mogu oni njemu zubima po mudima

[Novak20]

Plan bošnjačke politike se sada definitivno zna do u detalj. Dvije godine do općih izbora nije mnogo, brzo će proći.

Politika i političari bh Hrvata očito nemaju odgovora na najavljeni scenario.

https://express.24sata.hr/top-news/bez- ... -bih-24386

Bošnjačke stranke mogu sastaviti liste tako da osvoje barem trećinu mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda FBiH. Čak i ako se bude koristio popis iz 2013. godine, bošnjačke stranke lako mogu izabrati čak osam hrvatskih izaslanika. To bi značilo izbacivanje Hrvata s mjesta Predsjednika FBiH i iz Vlade FBiH te donošenje svih odluka u Parlamentu FBiH bez potrebe za podrškom hrvatskih predstavnika
Bošnjački političari Reuf Bajrović i Emir Suljagić pozvali su u članku u Oslobođenju 16. travnja 2020. da bošnjačke stranke iskoriste novu većinu u Središnjem Izbornom Povjerenstvu (SIP) i na sljedećim općim izborima u BiH mudro sastave kantonalne liste, preuzmu Dom naroda FBiH i time pošalju „HDZ i hercegbosansku politiku u povijest“. Danijal Hadžović se je nadovezao na ovu tezu u članku u Slobodnoj Bosni 8. svibnja 2020. i pozvao „probosanske stranke“ da na sljedećim izborima izaberu barem 6 hrvatskih izaslanika u Dom naroda FBiH i time uspostave vlast bez HDZ-a BiH.

Ključna uloga Središnjeg izbornog povjerenstva BiH

Bošnjačke stranke (SDA, DF, SDP i A-SDA) i opozicija iz RS-a (SDS i PDP) su 11. ožujka izabrali dva srpska i dva bošnjačka člana Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) iskoristivši nedovoljno preciziran zakon. 20. svibnja su iste stranke izabrale Željka Bakalara, savjetnika Željka Komšića, za hrvatskog člana SIP-a. Ove stranke su time dobile natpolovičnu većinu i kontrolu nad institucijom koja odlučuje o izborima u BiH i implementaciji rezultata.

SIP je imao ključnu ulogu nakon općih izbora 2018. godine na kojima se izravno biraju parlamenti kantona FBiH. Iz deset kantonalnih skupština imenuju se izaslanici gornjeg od dvaju domova Parlamenta FBiH, Doma naroda FBiH. Njega čine nacionalni klubovi s pravom veta, po 17 izaslanika Bošnjaka, Hrvata i Srba, te sedam iz reda Ostalih. Dom naroda FBiH je ključan za izbor Predsjednika FBiH, Vlade FBiH i hrvatskih i bošnjačkih izaslanika u (državnom) Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Obzirom da su dijelovi Izbornog zakona BiH stavljeni izvan snage 2017. prema odluci „Ljubić“ Ustavnog suda BiH, a bošnjački predstavnici odbijaju sprovesti tu odluku, SIP je nakon općih izbora 2018. godine donio naputak o popuni Doma naroda FBiH.

Za preuzimanje kontrole na Federalnoj razini je postojao plan 2018. godine, ali nije uspio zbog odluke SIP-a. Naime, bošnjačke su stranke na izborima 2018. godine izabrali četiri hrvatska izaslanika u Dom naroda FBiH iz četiri većinski bošnjačka kantona. U Zeničko-Dobojskom kantonu (ZDK), petom većinski Bošnjačkom kantonu u FBiH, stranke Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH su osvojile 3 mandata u kantonalnoj skupštini. Od 27 preostalih mandata koji su pripali bošnjačkim strankama, čak šest mandata su osvojili kandidati iz pet bošnjačkih stranaka koji su se izjasnili kao Hrvati.

Bošnjačke stranke su imale dovoljno ruku da pošalju oba hrvatska izaslanika u Dom naroda FBiH. To bi omogućilo bošnjačkim strankama da kontroliraju jednu trećinu (šest od 17) izaslanika u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH, i izaberu Predsjednika i Vladu FBiH bez hrvatskih predstavnika, te da imaju većinu u Parlamentu FBiH i donose odluke bez hrvatskih predstavnika, koji bi ostali bez prava na veto.

Međutim, taj scenarij se nije dogodio jer je SIP odlučio dodijeliti broj izaslanika iz kantona prema popisu stanovništva iz 2013. godine, a ne iz 1991. godine kako su to neustavno željeli bošnjački političari. Time je ZDK poslao samo jednog hrvatskog izaslanika umjesto dva, a Zapadnohercegovački kanton (ZHK) njih tri umjesto dva. Pošto bošnjačke stranke nisu mogle dobiti željenu trećinu izaslanika u hrvatskom klubu, na kraju su odustali od preglasavanja u ZDK, pa je iz tog kantona izabran predstavnik iz HNS-a BiH.

Povijesna prilika konačnog preglasavanja Hrvata u BiH

Ako se izborni zakon ne izmjeni do općih izbora 2022. godine, što je malo vjerojatno, SIP će tad ponovno odlučiti o popunjavanju Doma naroda FBiH. To omogućuje bošnjačkoj političkoj eliti preuzimanje kontrole nad hrvatskim klubovima u Domu naroda i na federalnoj i na državnoj razini.

Ako bošnjačke stranke poslušaju Bajrovićev i Suljagićev savjet mudrog sastavljanja lista – tj. ako na vrhu listi za kantonalne skupštine stave pojedince koji će se inženjeringom i prethodnim dogovorima izjasniti kao Hrvati – ishod općih izbor 2022. godine mogu biti u potpunosti drugačiji u odnosu na 2018. te značiti kraj konstitutivnosti za Hrvate u BiH. Dva su moguća scenarija:

Prvi, bošnjačke stranke mogu sastaviti liste tako da osvoje barem trećinu mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda FBiH. Čak i ako se bude koristio popis iz 2013. godine, bošnjačke stranke lako mogu izabrati čak osam hrvatskih izaslanika. To bi značilo izbacivanje Hrvata s mjesta Predsjednika FBiH i iz Vlade FBiH te donošenje svih odluka u Parlamentu FBiH bez potrebe za podrškom hrvatskih predstavnika.

Drugi, ako SIP odluči koristiti popis iz 1991. godine, onda bošnjačke stranke mogu izabrati čak natpolovičnu većinu (devet od 17) mandata rezerviranih za hrvatske predstavnike u Domu naroda, i to šest iz pet većinski bošnjačkih kantona, i tri iz dva „mješovita“ kantona. To bi dovelo do potpune bošnjačke dominacije u FBiH, ali i do izbacivanja Hrvata i s državne razine.

Naime, natpolovična većina u hrvatskom klubu Doma naroda FBiH bi omogućila bošnjačkim strankama da izaberu natpolovičnu većinu (3 od 5) hrvatskih izaslanika u (državnom) Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, i na taj način izbace Hrvate iz Vijeća ministara BiH i iz procesa odlučivanja u Parlamentarnoj skupštini BiH. Time bi Hrvati bili izbačeni iz vlasti i na državnoj i na entitetskoj (FBiH) razinama.

S natpolovičnom većinom u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH bošnjačke stranke mogu samostalno izmijeniti i Zakon o federalnim jedinicama u FBiH. Za to im je potrebna tek dvotrećinska većina u Zastupničkom domu, koju uvijek imaju, kao i natpolovična većina u bošnjačkom, srpskom (koju uvijek imaju) i hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH. Pod izlikom racionalizacije FBiH, i na tragu američke inicijative iz 2012. godine o smanjenju broja kantona, bošnjačke stranke bi mogle promijeniti granice kantona.

Tako bi: (a) Kanton 10 i Zapadnohercegovački kanton mogli biti pridodani Unsko-sanskom kantonu; (b) Hercegovačko-neretvanski i Srednjo-bosanski kanton Zeničko-Dobojsko kantonu; (c) Posavski kanton Tuzlanskom kantonu; (d) Bosansko-podrinjski kanton Sarajevskom kantonu, čime bi se dobila četiri kantona u FBiH. To bi se moglo predstaviti kao smanjenje administracije za 60 posto, a dva nova kantona (a) i (b) bi se mogla predstaviti kao multietnička, iako bi u oba kantona Bošnjaci bili više od dvije trećine stanovništva. Time bi Hrvati činjenično prestali biti konstitutivni narod i postali bi nacionalna manjina u BiH.

Hrvatska strategija šutnje

Bajrovićev i Suljagićev scenarij, kojeg nijedna relevantna bošnjačka stranka ne odbacuje, ne bi trebala biti novost za hrvatske predstavnike u BiH. Hrvatski politički vrh u BiH još od prosinca 2018. godine posjeduje detaljnu analizu općih izbora 2018. godine, ali i matematički izračun koji potvrđuje kako Bošnjaci već na sljedećim izborima mogu jednostrano ukinuti konstitutivnost Hrvata u BiH. Iako bi za to bila nužna široka koalicija bošnjačkih stranaka, takva koalicija je nužna samo jednom. Nakon što bi se Ustav FBiH i zakon o federalnim jedinicama u FBiH izmijenili, bošnjačke stranke ne bi morale ulaziti u široku koaliciju na sljedećim izborima.

Hrvatski politički lideri predvođeni Draganom Čovićem snose odgovornost za nedonošenje jasne strategije za onemogućavanje tog scenarija. Međutim, nestrateško djelovanje, šutnja o napadima na konstitutivnost Hrvata, kao i nerad na komunikaciji s međunarodnim akterima, dovode do sumnje u ozbiljnost hrvatskog liderstva. Osim obećanja koja se ponavljaju svakog izbornog ciklusa, hrvatska politika nije ponudila ništa ozbiljnije već dva desetljeća.

Hrvatska politika u BiH se je svela na paljenje svijeća i izdavanje obavijesti za javnost koje nitko više ne uzima zaozbiljno. Hrvati su u zadnjih deset godina izgubili čak sto tisuća pripadnika u BiH i spali na oko 350 tisuća stanovnika, što predstavlja oko 13,5% od 2.6 milijuna stanovnika kojih BiH danas ima. Hrvatski političari nemaju „hrvatski odgovor“ na ovu demografsku i društvenu katastrofu kojom svake godine, što emigracijom, što prirodnim putem, nestane preko deset tisuća Hrvata u BiH.

FBiH kao Cipar 1963. godine

Ipak, činjenica je da najveći dio odgovornosti za moguće posljedice preglasavanja Hrvata upravo na bošnjačkim političarima i strankama. Ako se odluče na preglasavanje Hrvata na izborima 2022. godine i zgaze ugaoni kamen države BiH – jednakopravnost tri konstitutivna naroda – time bi učinili presedan koji konsocijacijske države u Europi nisu vidjele od 1963. godine.

U svim složenim europskim državama, poput Belgije, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva (Sjeverna Irska), nezamislivo je da jedan narod preglasa ili bira predstavnike drugom narodu. To se u Europi zadnji put dogodilo 1963. godine, kada su ciparski Grci jednostrano izmijenili zakone i ustav, nametnuli unitarističke odredbe i ukinuli prava ciparskih Turaka.

Kako je to završeno svi znamo: ciparski Turci su se povukli iz državnih institucija, započelo je međunacionalno nasilje i, konačno, došlo je do invazije Turske 1974. godine i podijele Cipra na turski i grčki dio.

Hrvati u BiH ne zagovaraju separatizam, ali sigurno neće mirno sjediti i dozvoliti uzurpaciju njihovih prava te prihvatiti status manjine u bošnjačkom entitetu. Bilo bi bizarno da bošnjačke elite koje se najviše kunu u BiH budu i najodgovornije za raspad i FBiH i BiH.

Autor je rođen u Splitu 1993., diplomirao je političke znanosti i povijest na Macalester Collegeu u St. Paulu u Minnesoti, a potom upisao magisterij iz ruskih i euroazijskih studija na Georgetown Universityju u Washingtonu. Autor je knjige „Neravnopravna demokracija: Politički položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini“

[BHCluster]

Na kojoj je ovo strani "memoradnum BOING" napisano? A Hrvati kao pazi sad TURCI na Kipru.

NeTko je izgleda prespavao UZP, samouprave i ostala sranja ali kad ima budala da puse ovu pricu sto da ne.

Demokratija bre!

[Point.]

Na kojoj je ovo strani "memoradnum BOING" napisano? A Hrvati kao pazi sad TURCI na Kipru.

NeTko je izgleda prespavao UZP, samouprave i ostala sranja ali kad ima budala da puse ovu pricu sto da ne.

Demokratija bre!

Koji su to mitomani postali, gori od braće Srba. Jadno, baš jadno od promicitelja eUropskih vrijednosti.

[Maraschino]

Plan bošnjačke politike se sada definitivno zna do u detalj. Dvije godine do općih izbora nije mnogo, brzo će proći.

Politika i političari bh Hrvata očito nemaju odgovora na najavljeni scenario.

https://express.24sata.hr/top-news/bez- ... -bih-24386

Vrijeme je da poduzmete neke agresivnije mjere jer se ovaj zulum politickog Sarajeva ne moze vise durati.
I gdje ste mogli blokirati sada su vam i to uskratili, pa dokle vise.

[adapter]

[adapter]

[BHCluster]

Ciklus cuvenog tzv "hb" poduzetnistva se nastavlja...

Prosječna plaća u Elektroprivredi HZHB 3.000 KM, Aluminij im duguje 87 miliona kM

Federalni parlamentarci će na sjednici Predstavničkog doma koja je zakazana 28. jula razmatrati i izvještaj o poslovanju Elektroprivrede HZHB za 2019. godinu. U izvještaju je naveden frapantno visok dug Aluminija prema ovoj elektroprivredi. Također, ovaj izvještaj karakterišu veliki iznosi za plaće i druga vrsta trošenja javnog novca.

U izvještaju je navedeno da je zaključno sa 31. decembrom 2019. godine u Elektroprivredi HZHB bilo uposleno 2.185 uposlenika, a da je uprava ove mostarske elektroprivrede na troškove plaća i naknada na plaće zaposlenima isplatilo čak 80 miliona KM ili preciznije 80.448.714 KM.

Prostom računicom dolazi se do prosječnog iznosa mjesečnih primanja u ovoj elektroprivredi od 3.068 KM.

U izvještaju je jasno navedeno da im Aluminij nije plaćao obaveze po ugovoru i za 6 mjeseci napravljen je gubitak od čak 87 miliona KM.

"Dug kupca Aluminij za 2019. iznosi 87.695.064 KM za period 1. januar-30 juni 2019. za koji je postignuta sudska nagodba o odgodi plaćanja u roku od jedne godine. Aluminij dostavio je usvojen plan rekonstruiranja. a u planu je vidljivo da će se program odvijati kroz tri faze. Prva faza je aktiviranje Ljevaonice u 2020. godini. gdje je planiran prihod od 167.182.082 KM, što bi omogućilo plaćanje određenih faktura iz 2019.g. kod kojih je odgođeno plaćanje do 27. septembra 2020.godine. Temeljem toga izvršena je ispravka duga iz 2019.godine. u iznosu od 48.232.285 KM", navodi se u ovom izvještaju.

Zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Irfan Čengić kazao je da je u decembru poslao Vladi FBiH dopis da ne odobri sklapanje štetnog ugovora sa odgođenim plaćanjem na 6 mjeseci sa Aluminij Mostar.

"Vlada je nažalost odobrila sklapanje štetnog ugovora, te odgovorila na moje zastupničko pitanje da nema bojazni da će ugovor biti ispoštovan", naveo je Čengić.

[Novak20]

Ciklus cuvenog tzv "hb" poduzetnistva se nastavlja...


Prostom računicom dolazi se do prosječnog iznosa mjesečnih primanja u ovoj elektroprivredi od 3.068 KM.

Brutto, a netto je 1.963 KM.

[BHCluster]

Ciklus cuvenog tzv "hb" poduzetnistva se nastavlja...


Prostom računicom dolazi se do prosječnog iznosa mjesečnih primanja u ovoj elektroprivredi od 3.068 KM.

Brutto, a netto je 1.963 KM.

I to "od". Uz ovakve poslovne poteze uspjeh je zajamčen

[zposao]

Otkad se prosječna plaća računa tako da se ukupan rashod na place podijeli na broj zaposlenika?

Ako Hans u firmi u kojoj je direktor ima platu 15000 ojra, a devet radnika svi skupa imaju 5000 ojra, ispade da je prosjecna plata u firmu 2000 ojra.

[Hektorijan]

Politika u Bosni im se svodi na balansiranje izmedu narativa i imedza majoriziranog i daljnje uzivanje iznadproporcionalnog prisustva u drzavnim strukturama, agencijama i tako dalje...


I kompromitiranje Bosnjaka, surfanje na valovima antimuslimanskog sentimenta u Europi, uz nadu da ce to pomoci njihovim aspiracijama (vladanje nad Bosnjacima, ili kroz teritorijalizaciju ili institucijalno).

Zajedno s srbima drzavu iznutra preuzeti i ogaditi Bosnjacima svaku pomisao na ideju iste dok ovi konacno ne odustanu, isele i prepuste ju je mirnoj podjeli izmedu srbije i hrvatske.

Nije lako, potreban je tu latinluk, kojeg ovi (mahom) pokatoliceni srbi iz juzne bosanske pokrajine ne posjeduju.

[Capljina74]

O i te kako posjeduju.

Mislim da oni iz sjeverne hercegovačke pokrajine su naravniji i nemaju tu vrstu perfidnosti.

To o podjeli je mlacenje prazne stoke iz vladajućih stranaka. Ne znaju ni sa sobom sta ce.

[zrakomlat]

Otkad se prosječna plaća računa tako da se ukupan rashod na place podijeli na broj zaposlenika?

Ako Hans u firmi u kojoj je direktor ima platu 15000 ojra, a devet radnika svi skupa imaju 5000 ojra, ispade da je prosjecna plata u firmu 2000 ojra.

Imaju oni u ephz oko ili preko dvice, s toplim obrokom i prijevozom, svi koje sam upoznao kroz posao, a upoznao sam ih dosta, na različitim pozicijama.

[Hafis]

Politika u Bosni im se svodi na balansiranje izmedu narativa i imedza majoriziranog i daljnje uzivanje iznadproporcionalnog prisustva u drzavnim strukturama, agencijama i tako dalje...


I kompromitiranje Bosnjaka, surfanje na valovima antimuslimanskog sentimenta u Europi, uz nadu da ce to pomoci njihovim aspiracijama (vladanje nad Bosnjacima, ili kroz teritorijalizaciju ili institucijalno).

Zajedno s srbima drzavu iznutra preuzeti i ogaditi Bosnjacima svaku pomisao na ideju iste dok ovi konacno ne odustanu, isele i prepuste ju je mirnoj podjeli izmedu srbije i hrvatske.

Nije lako, potreban je tu latinluk, kojeg ovi (mahom) pokatoliceni srbi iz juzne bosanske pokrajine ne posjeduju.

Ovo vam je neki novi multietnićar.
Vidim koristi sasvim normalne nazive za druge narode, mada se ne može baš reći da ih voli.
I svaka čast. Jedino kada navodi islamzirane Srbe koristi početno veliko slovo.

[BHCluster]

Ciklus "superiornog" cuvenog tzv "hb" poduzetnistva se nastavlja:

HT Eronet ostvario je u prvom polugodištu 2020. godine neto gubitak od 3,45 miliona KM, pokazuje finansijski izvještaj telekoma objavljen na Sarajervskoj berzi, izvještava Indiaktor.ba.

[Novak20]

Ciklus "superiornog" cuvenog tzv "hb" poduzetnistva se nastavlja:

HT Eronet ostvario je u prvom polugodištu 2020. godine neto gubitak od 3,45 miliona KM, pokazuje finansijski izvještaj telekoma objavljen na Sarajervskoj berzi, izvještava Indiaktor.ba.

Wow !

Propade hb poduzetništvo. Jesu li i koliko su dužni državi, F BiH i kantonima/žuoanijama ovi iz bh poduzetništva ?

https://www.klix.ba/biznis/elektroprivr ... /200804052

Elektroprivreda BiH i tri rudnika Tuzlanskom kantonu duguju 10 miliona KM za koncesije

Pregled poreznih obveznika sa iznosom duga preko 50.000,00 KM, na dan 30.06.2020.godine

http://pufbih.ba/v1/public/upload/files ... _2020_.pdf