https://** No links **.ba/clanak/203554/ugledni-b ... alno-raste
Eksponencijalnog rasta svi se pribojavaju, jer u slučaju pandemije koronavirusa on znači talijanski ili španski scenarij
Kada je početkom aprila za Oslobođenje napravio predikciju broja oboljelih na osnovu statističkih podataka te naveo da se kraj epidemije po tim parametrima očekuje početkom maja mnogi čitatelji su se začudili. Ispostavilo se da je mladi bh. fizičar sa adresom u Austriji, Denis Parganlija ipak bio upravu.
Dr. Denis Parganlija je rođen u Zenici, a trenutno radi za austrijski Verbund AG kao glavni analitičar podataka i specijalista za umjetnu inteligenciju. Dr. Parganlija na Univerzitetu u Frankfurtu završio je diplomski studij opšte fizike i doktorski studij iz nuklearne i fizike elementarnih čestica. U Beču je od 2012. radio kao istraživač i docent iz oblasti fizike elementarnih čestica a objavio je preko 30 naučnih radova.
Uz tadašnju je predikciju uspješni naučnik dodao i da će biti ostvarena ukoliko ne dođe do popuštanja mjera zaštite.
Broj oboljelih u BiH opet je počeo rasti što je bio dovoljan razlog da opet razgovaramo. Sudeći prema statistici, situacija nije nimalo dobra.
- Nakon analize, nemam dobre vijesti. Opet imamo eksponencijalni rast broja zaraženih. Nažalost - poručio je ugledni naučnik.
Na primjeru FBiH od početka maja do 25.5. broj novooboljelih je bio manji od pet u jednom danu - što je bio period zatišja. 26. i 27.5. se događa skok, a ako se posmatra prosječni broj oboljelih u petodnevnim intervalima, onda se vidi vrlo jasno da od 31.5. do zaključno s podacima od jučer, broj oboljelih raste, kako rekoh, eksponencijalno, rekao je Parganlija.
Šta je eksponencijalni rast kojeg se svi pribojavaju?
Eksponencijalni rast je rast u svakom koraku za jednak postotak, na primjer za 100 posto, odnosno udvostručavanje.
Pojašnjenje na primjeru papira koje je dao hrvatski matemičar Toni Milun
“Papir ima debljinu jedne desetine milimetra. Linearni rast bi bio dodavanje papira. Sad je sloj debeo dvije desetine milimetra. Eksponencijalni bi bilo udvostručavanje, presavijanje papira, debljina je isto 0,2 milimetra. Pa je li to onda isto? Ali, šest koraka! Kad dodamo šest papira, linearni rast nije niti milimetar. Eksponencijalni je presavijanje, debljina se udvostručuje. Nakon šest presavijanja, debljina papira je veća od šest milimetara.
U linearnom rastu 32 koraka, znači dodamo 32 papira, debljina nije nešto veća od tri milimetra. Kad bismo mogli papir presaviti 32 puta, eksponencijalni rast, bio bi debeo 400 kilometara. To je udaljenost Zagreb-Split. Ako stremimo zvijezdama, linearnim rastom nećemo nikad doći. Dodajmo 51 papir; nekih pola centimetra. Eksponencijalni nakon 51 presavijanja, debljina papira je odavde do Sunca. Zato želimo linearan rast”.
Mislio sam da je BolaBola troll ali pogledajte ove BolaBole, još im se daje medijski prostor. Lik lupa ko Maksim po diviziji a još pri tome fizičar. Veze nema sa virulogijom i epidemiologijom. S svašta ću pročitati.
