Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

Ne znam da li se ijedan prilog koji uključuje "stručno" mišljenje Osmana Lindova može nazvati dobrim, a kamoli da još bude za pohvalu. Novinar je napravio centralnu tematiku priloga oko preusmjeravanja nekakvih 20 miliona maraka za koje niko od intervjuisanih ni nema pojma gdje su trebale otići, a vijest o ulaganju 1,7 milijardi maraka u tunel Prenj i obilaznicu Mostara spomenuo kao manju opasku.

Osman Lindov thou jeste minus i tu se slažemo. Centralna tematika po meni je ipak na izgradnji Zeničke obilaznice, usput je obišao i neka druga gradilišta, a ulaganje u Mostarsku obilaznicu i tunel Prenj, još uvijek sa rezervom treba držati, iako bih bio presretan da se stvarno radi na realizaciji istog.

[burekodsira]

kako je riječ o "10mio za magistralne i brze ceste" kad znamo da su magistrale pod ingerencijom jp ceste fbih a brze ceste pod ingerencijom jp autoceste fbih i imaju odvojene budžete... nekako mi je ta informacija falš

[So What!]

I da, s ovom informacijom o presumjeravanju sredstava, mislim da se puca na brzu cestu Lašva - Nević Polje ili barem dio iste.

Šifra: Ne da se usranom do potoka.

[edin_the]

Ne znam da li se ijedan prilog koji uključuje "stručno" mišljenje Osmana Lindova može nazvati dobrim, a kamoli da još bude za pohvalu. Novinar je napravio centralnu tematiku priloga oko preusmjeravanja nekakvih 20 miliona maraka za koje niko od intervjuisanih ni nema pojma gdje su trebale otići, a vijest o ulaganju 1,7 milijardi maraka u tunel Prenj i obilaznicu Mostara spomenuo kao manju opasku.

Osman Lindov thou jeste minus i tu se slažemo. Centralna tematika po meni je ipak na izgradnji Zeničke obilaznice, usput je obišao i neka druga gradilišta, a ulaganje u Mostarsku obilaznicu i tunel Prenj, još uvijek sa rezervom treba držati, iako bih bio presretan da se stvarno radi na realizaciji istog.

Vjerujem da uzimaš sa rezervom jer sve što se dešava oko toga prolazi ispod radara i ne postoji izgleda nijedan novinar kojem je stalo da nekoga priupita i napravi smislen izvještaj o stanju stvari, a radi se o generacijskom projektu nevjerovatnih razmjera. Finansiranje je riješeno, radi se o tolikoj količini novca da nijedan finansijer to ne može samostalno izvesti, tako da će pare dati konzorcij fin institucija koji čine EBRD i grupa domaćih banaka. Tender za radove je trebao biti već objavljen ali je zapelo kada je krenula ova pandemija.

https://www.wko.at/service/aussenwirtsc ... r-1219.pdf
https://ecepp.ebrd.com/delta/viewNotice ... d=10250605

[So What!]

Vjerujem da uzimaš sa rezervom jer sve što se dešava oko toga prolazi ispod radara i ne postoji izgleda nijedan novinar kojem je stalo da nekoga priupita i napravi smislen izvještaj o stanju stvari, a radi se o generacijskom projektu nevjerovatnih razmjera. Finansiranje je riješeno, radi se o tolikoj količini novca da nijedan finansijer to ne može samostalno izvesti, tako da će pare dati konzorcij fin institucija koji čine EBRD i grupa domaćih banaka. Tender za radove je trebao biti već objavljen ali je zapelo kada je krenula ova pandemija.

https://www.wko.at/service/aussenwirtsc ... r-1219.pdf
https://ecepp.ebrd.com/delta/viewNotice ... d=10250605

Iskreno pratio sam sav taj proces zaduživanja, kada se za Mostarsku obilaznicu najavljivalo zaduženje kod domaćih banaka.

Zatim sam upratio konferencije, rendere, sastanke sa zvaničnicima banaka i najavljivanje famoznog road showa.

Ne znam zašto, ali JP Autoceste FBiH su do sada tako komplikovano izvodile sve vezano za izgradnju, nekih dosta kraćih dionica, da mi nije jasno kako će oni ovo izvesti u nekom smislenom roku.

I da, zaboravio sam, onaj izvještaj iznad je dobar jer Terzić prvi puta objašnjava da novac koji JP Autoceste FBiH imaju, ustvari prečesto nemaju, jer je zapelo na ugovoru između njih i entiteta, entiteta i države, države i kreditora i sl. Uglavnom birokratija zakoči more procesa.

[miop]

BiH dobila najviši izgrađeni objekat na Koridoru 5C, spojen i lijevi vijadukt Babina rijeka
Na vijaduktu Babina rijeka u Zenici danas je izvršeno spajanje i druge trase čime je na dionici Koridora 5C Zenička obilaznica završen jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata
Vijadukt Babina rijeka nalazi se u sklopu poddionice Klopče – Donja Gračanica, prelazi preko doline tj. korita Babine rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke te je zvanično najviši izgrađeni vijadukt na dionici autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.
"Ovo je značajan dan jer završavamo ovako jedan veliki objekt s velikim rasponom na Koridoru 5C i vjerujem da je svima značajno što pozitivnu priču privodimo kraju. Bilo je dosta izazova, od temeljenja objekta, do izgradnje stubova, a puno rada, truda i muke tražila je i rasponska konstrukcija", kazao je glavni nadzorni inžinjer za objekt Enes Lakota.
Dodao je da vijadukt Babina rijeka nije na kritičnom putu gradnje trase Zeničke obilaznice te da će radovi na njoj biti završeni u naredna dva i po mjeseca te da je uprkos koronavirusu izgradnja Zeničke obilaznice u rokovima neupitna.

"Mislim da vijadukt Babina rijeka, iako ima veliku raspon na širem području nije neki mega projekt, ali sigurno je da je za nas mega građevina", dodao je Lakota.
Tehnički direktor projekta Strabaga Vedran Avdić je kazao da je na izgradnji vijadukta bilo angažovano 120 radnik, uglavnom iz BiH, te da je ova građevina pokazatelj stručnosti i spremnosti bh. radnika i za druge projekte.

Vijadukt Babina rijeka sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine 385 metara. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba, a oba objekta su građena metodom slobodne konzolne gradnje ss srednjim rasponom od 165 metara.
Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, izvedena od prednapregnutog betona. Srednji stubovi su visine cca 60 i 80 metara. Temeljenje objekata je izvedeno na armiranobetonskim bunarima dubine 18 metara i prečnika 12 metara.

Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od cca 120 metara. Za izgradnju oba vijadukta utrošeno je preko 30.000 kubnih metara betona, preko 5.200 tona armature i 687 tona kablova za prednaprezanje.
"Na lijevoj strani autoceste (smjer Zenica – Sarajevo) izveden je kao zasebna konstrukcija produžetak vijadukta u dužini od 206 m s rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka te pet srednjih i krajnji stub", kazali su iz Autocesta FBiH.

U narednom periodu izvodit će se radovi na hidroizolaciji mosta, ugradnji prelaznih naprava, izradi asfalta i montiranju zaštitnih ograda.

https://www.klix.ba/biznis/bih-dobila-n ... /200508060

[Tempo]

a dobro je. nije proslo ni osam godina

[RJ57]

jel zna ko šta će biti više, most počitelj ili vijadukt babina rijeka?

[Ci-Nick]

jel zna ko šta će biti više, most počitelj ili vijadukt babina rijeka?

Vijadukt je 120 metara iznad korita Babišnice a koliko se sjećam most u Počitelju je maksimalne visine 100 metara ali je skoro tri puta duzi od ovog vijadukta.

[animus]

Vijadukt ovaj sto turci rade. Pored ZeniKe.

[So What!]

jel zna ko šta će biti više, most počitelj ili vijadukt babina rijeka?

Vijadukt je 120 metara iznad korita Babišnice a koliko se sjećam most u Počitelju je maksimalne visine 100 metara ali je skoro tri puta duzi od ovog vijadukta.

Plus stubovi, vijadukta Babina Rijeka nisu visoki 120 metara, tako da visiniska razlika između kolovoza i rijeke jeste tačna, ali nigdje se ne spominje, da ustvari nisu morali izgraditi tako visoke stubove.

S druge strane, nekoliko stubova mosta Počitelj će imati preko 100 metara.

[jednonogi_Jack]

Ovaj neimar koji nabavlja materijal za gradnju vijadukta nedaleko od Babine rijeke pokazuje da je sam vijadukt pravo visok.

[So What!]

Spojen vijadukt Babina Rijeka, najviši vijadukt na Koridoru 5C

Na poddionici Klopče – Donja Gračanica danas je izvršeno spajanje i druge trase na vijaduktu Babina rijeka, čime je na dionici Koridora 5C Zenička obilaznica završen jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata. Vijadukt prelazi preko doline, odnosno korita Babine rijeke i lokalne saobraćajnice na maksimalnoj visini od 120 metara – od nivoa rijeke do nivoa kolovoza, što ga čini najvišim izgrađenim vijaduktom na dionici autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.

Vijadukt Babina rijeka sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine 385 m. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba. Oba objekta su građena metodom slobodne konzolne gradnje sa srednjim rasponom od 165 m. Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, izvedena od prednapregnutog betona. Srednji stubovi su visine cca 60 i 80 m. Temeljenje objekata je na armiranobetonskim bunarima dubine 18 m i prečnika 12 m.

Za izgradnju oba vijadukta utrošeno je preko 30.000 m3 betona, preko 5.200 tona armature i 687 tona kablova za prednaprezanje.

Na lijevoj strani autoceste (smjer Zenica – Sarajevo) izveden je kao zasebna konstrukcija produžetak vijadukta u dužini od 206 m sa rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka, te pet srednjih I krajnji stub. Temeljenje je na šipovima.

U narednom periodu izvodit će se radovi na hidroizolaciji mosta, ugradnji prelaznih naprava, izradi asfalta i montiranju zaštitnih ograda.

Poddionicu Klopče – Donja Gračanica, osim brojnih klizišta, karakteriše veliki broj građevinskih objekata gdje se na dužini od 5,8 kilometara izgradilo pored otvorene trase i pet vijadukta te dva tunela.

“Rješenja koja su bila planirana glavnim projektom su bila dosta siromašna tako da nisu mogla da drže faktor stabilnosti iznad zahtijevanog od strane tehnike. Mi smo izvršili korekcije svih tih rješenja, uskladili tehnička rješenja sa zahtjevima geotehnike”, ističe Reuf Kadrić, predstavnik investitora za poddionicu Klopče – Donja Gračanica.

Cijela trasa Zenička obilaznica zbog konfiguracije terena i geološko vrlo složenim projektima predstavljala je najzahtjevniji projekt Koridora 5C, ali zahvaljujući struci, radovi teku planiranom dinamikom i sve bi trebalo biti završeno do 25. novembra kada je planirano otvorenje 11 novih kilometara autoceste kod Zenice.

[So What!]

JP Autoceste FBiH

[So What!]

BiH dobila najviši izgrađeni objekat na Koridoru 5C, spojen i lijevi vijadukt Babina rijeka

Na vijaduktu Babina rijeka u Zenici danas je izvršeno spajanje i druge trase, čime je na dionici Koridora 5C Zenička obilaznica završen jedan od najzahtjevnijih građevinskih objekata.

Vijadukt Babina rijeka nalazi se u sklopu poddionice Klopče – Donja Gračanica, prelazi preko doline, tj. korita Babine rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke te je zvanično najviši izgrađeni vijadukt na dionici autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.



"Ovo je značajan dan jer završavamo ovako jedan veliki objekt s velikim rasponom na Koridoru 5C i vjerujem da je svima značajno što pozitivnu priču privodimo kraju. Bilo je dosta izazova, od temeljenja objekta, do izgradnje stubova, a puno rada, truda i muke tražila je i rasponska konstrukcija", kazao je glavni nadzorni inžinjer za objekt Enes Lakota.



Dodao je da vijadukt Babina rijeka nije na kritičnom putu gradnje trase Zeničke obilaznice te da će radovi na njoj biti završeni u naredna dva i po mjeseca i da je uprkos koronavirusu izgradnja Zeničke obilaznice u rokovima neupitna.

"Mislim da vijadukt Babina rijeka, iako ima veliki raspon na širem području, nije neki mega projekt, ali sigurno je da je za nas mega građevina", dodao je Lakota.



Tehnički direktor projekta Strabaga Vedran Avdić je kazao da je na izgradnji vijadukta bilo angažovano 120 radnika, uglavnom iz BiH, te da je ova građevina pokazatelj stručnosti i spremnosti bh. radnika i za druge projekte.

Vijadukt Babina rijeka sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine 385 metara. Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba, a oba objekta su građena metodom slobodne konzolne gradnje sa srednjim rasponom od 165 metara.



Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, izvedena od prednapregnutog betona. Srednji stubovi su visine 60 i 80 metara. Temeljenje objekata je izvedeno na armiranobetonskim bunarima dubine 18 metara i prečnika 12 metara.

Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od oko 120 metara. Za izgradnju oba vijadukta utrošeno je više od 30.000 kubnih metara betona, više od 5.200 tona armature i 687 tona kablova za prednaprezanje.



"Na lijevoj strani autoceste (smjer Zenica - Sarajevo) izveden je kao zasebna konstrukcija produžetak vijadukta u dužini od 206 m s rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka te pet srednjih i krajnji stub", kazali su iz Autocesta FBiH.

U narednom periodu izvodit će se radovi na hidroizolaciji mosta, ugradnji prelaznih naprava, izradi asfalta i montiranju zaštitnih ograda.

Klix

[So What!]

Spojen vijadukt Babina rijeka, najviši u BiH

Na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke do nivoa kolovoza.



Na gradilištu Koridora 5C u Zenici, na dionici Klopče - Donja Gračanica, danas je svečano spojen vijadukt Babina rijeka, jedan je od zahtjevnijih građevinskih objekata na ovoj podionici.

Vijadukt prelazi preko doline, odnosno korita Babine rijeke na maksimalnoj visini od 120 metara i to od nivoa rijeke do nivoa kolovoza čim je zvanično najviši izgrađeni vijadukt na dionici autoputa kroz Bosnu i Hercegovinu.

Prema riječima Narcise Livnjak - Borić, u ime Autocesta FBiH, vijadukt Babina rijeka sastoji se od dva paralelna objekta pojedinačne dužine 385 metara.

- Objekti imaju po tri raspona oslonjena na dva krajnja i dva srednja stuba. Oba objekta su građena metodom slobodne konzolne gradnje sa srednjim rasponom od 165 m. Rasponska konstrukcija je sandučastog poprečnog presjeka promjenjive visine, izvedena od prednapregnutog betona. Srednji stubovi su visine cca 60 i 80 m. Temeljenje objekata je na armiranobetonskim bunarima dubine 18 m i prečnika 12 m.

Vijadukt premošćuje Babinu rijeku i lokalnu saobraćajnicu na visini od cca 120 m - kaže ona. Ističe da je za izgradnju oba vijadukta utrošeno preko 30.000 m3 betona, preko 5.200 tona armature i 687 tona kablova za prednaprezanje.

- Na lijevoj strani autoceste (smjer Zenica – Sarajevo, op.a.) izveden je kao zasebna konstrukcija produžetak vijadukta u dužini od 206 m sa rasponskom konstrukcijom od prednapregnutog betona oslonjenom na zajednički krajnji oslonac lijevog objekta vijadukta Babina rijeka, te pet srednjih i krajnji stub. Temeljenje je na šipovima - pojašnjava Livnjak - Borić.

U narednom periodu, najavljuje, izvodit će se radovi na hidroizolaciji mosta, ugradnji prelaznih naprava, izradi asfalta i montiranju zaštitnih ograda.

[So What!]

Avaz

[So What!]

Kinezima omogućeno probijanje roka izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor

BANJALUKA – Kinezima, koji treba da grade autoput Banjaluka – Prijedor, Vlada Republike Srpske dala je diskreciono pravo produžetka roka za izradu idejnog projekta, obezbjeđenje dozvola i druge aktivnosti neophodne za početak gradnje autoputa, pa će tako po drugi put biti probijen rok iz Ugovora o koncesiji, potvrđeno je portalu CAPITAL.



Naime, rok da Kinezi završe idejni projekat, da pribave lokacijske uslove, završe procjenu uticaja na životnu sredinu i izrade studiju izvodljivosti, kao i da definišu određene priloge Ugovora o koncesiji, istekao je 13. decembra prošle godine.

Pošto rok nije ispoštovan, Vlada im je, dan prije isteka roka, izašla u susret i dala novi rok, o čemu je CAPITAL pisao ranije.

Kinezi novo probijanje roka pravdaju koronom

Ni drugi rok, koji ističe 13. juna, očigledno neće biti ispoštovan, jer je kineska firma „SDHS-CSI BH“ ponovo zatražila produžetak.

Njihov zahtjev u Vladi trenutno razmatraju, pravdajući sve „složenošću infrastrukturnog projekta“.

„Kako je riječ o složenom infrastrukturnom projektu, koji podrazumijeva višegodišnje pripremne faze, koje obuhvataju pripremu projektne dokumentacije, pribavljanje dozvola i obezbjeđivanje finansiranja, a uzimajući u obzir i to da su ove aktivnosti međuzavisne, te da nije moguće apsolutno precizno predvidjeti trajanje svake od ovih faza, Ugovorom o koncesiji je stranama potpisnicama dato diskreciono pravo produžetka ovog roka radi ispunjenja svih preostalih uslova“, odgovorili su iz Ministarstva saobraćaja i veza RS.

Na osnovu tog prava je, dodaju, Vlada u decembru dala saglasnost na odlaganje „posljednjeg datuma ekskluziviteta“ iz Ugovora o koncesiji, što je „rok za završetak aktivnosti i procedura koje prethode početku izgradnje autoputa“.

U Ministarstvu ističu da su se Kinezi ponovo Vladi obratili i to Obavještenjem o događaju više sile i Pismom o produžetku krajnjeg roka za datum stupanja ekskluziviteta na snagu.

„Zahtjev za produžetak roka zasniva se na tome da je pandemija virusa korona dovela do uvođenja ograničenja kretanja i obaveznog karantina u svijetu i u Republici Srpskoj. Pri tome navode da su ovakve mjere materijalno uticale na sposobnost koncesionara da nastavi svoje obaveze iz Ugovora o koncesiji, jer su spriječile kineske državljane bitne za koncesionara da putuju u Republiku Srpsku i nastave sa upravljanjem i tehničkim razvijanjem projekta“, istakli su u Ministarstvu.

Dodali su da je navedeni zahtjev trenutno u fazi razmatranja, a da će po rezultatima javnost biti blagovremo informisana.

Nisu pojasnili da li je definisano i koliko puta Kinezi mogu da traže produžetak rokova, kao ni kakvi su tačno rokovi propisani Ugovorom o koncesiji.

„Ministarstvo saobraćaja i veza nastoji da, u skladu sa principima transparentnosti rada, informiše javnost o uslovima i toku realizacije projekta izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor. Kako Ugovor o koncesiji propisuje da je za objavljivanje segmenata ugovora neophodna saglasnost oba potpisnika, u nemogućnosti smo da javnost upoznamo sa svim detaljima“, ističu u Ministartsvu.

Tvrde da „uključeni konsultanti i stručnjaci angažovni na realizaciji ovog projekta, cijene da riječ o povoljnom i korisnom ugovoru po Republiku Srpsku“.

Na pitanje da li su do sada potpisivani aneksi Ugovora o koncesiji, iz Ministarstva kažu da nisu i da nije bilo izmjena u odnosu na prvobitni Ugovor.

„U proteklom periodu, ugovorne strane razmatrale su prijedloge tehničke dokumentacije, idejnog projekta i studije izvodljivosti za autoput“, istakli su.

Eksproprijacija

Kada je riječ o eksproprijaciji nepokretnosti na dionici autoputa, što je obaveza Republike Srpske, ona još nije započela.

„Prije samog početka ovog postupka neophodno je da Narodna skupština RS usvoji Plan parcelacije za ovu dionicu. Institut za građevinarstvo „IG“ trenutno vrši analizu svih primjedbi, prijedloga i sugestija prikupljenih tokom javnog uvida prijedloga plana parcelacije, nakon čega će isti uputiti u dalju proceduru“, navode u Ministarstvu.

Tek kad Skupština RS usvoji Plan parcelacije, mora se uraditi neophodna tehnička dokumentacija, a tek onda kreće eksproprijacija nepokretnosti.

Direktorica Republičke uprave za geodetske i imovinsko pravne poslove RS Bosiljka Predragović rekla je ranije da očekuje da će kineski ponuđač uspijeti do kraja juna da završi idejni projekat,

“Ukoliko to završi, mi krećemo u proceduru donošenja lex specialis zakona o eksproprijaciji za autoput Banjaluka – Prijedor. Mi smo se već reorganizovali, dobili smo veći budžet kako bi mogli da zaposlimo dodatne kadrove koji su nam neophodni“, kazala je ona.

Eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje autoputa treba da košta Budžet RS oko 21,5 miliona evra.

Autoput od 42 kilometra koštaće 975 miliona evra

Podsjećamo, Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor potpisan je 13. decembra 2018. u Banjaluci čime je počeo da teče rok od dvije godine za eksproprijaciju zemljišta, koju treba da uradi Republika Srpska, te rok za izradu glavnog projekta, što je obaveza kineskih investitora.

Nedugo zatim, u februaru 2019. godine premijer Srpske Radovan Višković rekao je da će Vlada gradnju autoputa prema Prijedoru odgoditi dok ne izgradi autoput do granice prema Srbiji kako bi povezali Banjaluku i Beograd. Međutim, Kinezi nisu pristali na odgodu.

Za autoput Banjaluka – Prijedor Republika Srpska će 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra.

Kinezi, s druge strane, treba da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine.

Planirano je da autoput Banjaluka – Prijedor bude dug 42 kilometra, a za uloženih 297 miliona evra, Kinezima na kraju Republika Srpska treba da plati 975 miliona evra.

CAPITAL

[So What!]

Korona nije ugasila mašine na obalama Save - Završetak izgradnje tri međudržavna mosta u predviđenim rokovima

Pandemija virusa korona nije ugasila mašine na gradilištima na obalama rijeke Save, tako da bi trebalo da tri nova mosta, koja će BiH spajati sa Hrvatskom i Srbijom, budu završena u planiranim rokovima, uz eventualna manja odstupanja.

Gradnja međudržavnog mosta na Savi kod Gradiške zvanično je započeta u oktobru prošle godine, nakon duže od decenije pregovora i problema, a gradnju je pomogla i EU. Vrijednost radova za most, koji će biti dug 426 metara, širok 22,6 metara i imati po dvije kolovozne trake u svakom smjeru, je 19,54 mil EUR bez PDV-a.

Ugovorom je definisano da radovi, od uvođenja izvođača u posao, treba da budu gotovi u roku od 30 mjeseci, a izgradnja mosta će, kako su isticali zvaničnici Srpske, dati puni smisao autoputu Gradiška-Banjaluka, jer će biti povezan na panevropski koridor deset i autoput Beograd-Zagreb, a time i na mrežu autoputeva zapadne Evrope.

U preduzeću Autoputevi RS potvrdili su u srijedu, 6. maja, Glasu Srpske da radovi kod Gradiške nisu zaustavljeni te da su izvođači preduzeli sve propisane mjere da bi zaštitili radnike.

- Nedavno je stigao i prvi dio željezne konstrukcije, tako da se sve odvija bez većih problema te očekujemo da će tako biti i nastavljeno da bi most bio završen u vrijeme kada je i planirano, odnosno definisano ugovorom - rekli su u tom preduzeću.

Ministar komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović, koji je prije nekoliko dana obišao gradilište mosta preko Save kod Svilaja na području Odžaka, vrijednog 24 mil EUR bez PDV-a, rekao je za Glas da je taj projekat završen i da očekuje da u idućih 15-20 dana bude urađen i tehnički prijem.

- Ostala je još i dionica puta između mosta i graničnog prelaza, u dužini od 300 metara, ali ni to nije veliki problem - rekao je Mitrović.

Treći most na Savi, za koji je krajem prošle godine postavljen kamen temeljac kod Bijeljine, dio je budućeg autoputa koji će povezivati Beograd i Sarajevo, odnosno Beograd i Banjaluku. Srbija će, prema ranijim najavama, finansirati izgradnju mosta na Rači, vrijednog oko 100 mil EUR te pomoći izgradnju dionice od granice sa Srbijom do Bijeljine.

- Pripremi radovi su urađeni i očekujemo da ni ovdje neće biti problema. Građevinska sezona počinje, stvari jesu malo usporene u nekim segmentima, ali bitnih pomjeranja rokova ne bi trebalo da bude. Ako bude pomjeranja, ne bi, generalno za sve ove projekte trebalo da bude drastično - istakao je Mitrović, koji je dodao da je zdravlje stanovništva najvažnije.

Dugo najavljivana gradnja graničnog prelaza kod mosta Bratoljub između Bratunca i Ljubovije počela je početkom prošlog mjeseca. Firma Enikon-gradnja je nosilac konzorcijuma izvođača, a prema ugovoru, radovi treba da budu završeni za 350 dana. Ukupna vrijednost radova iznosi gotovo 14 mil KM. Gradnja mosta, koji je finansirala Srbija, završena je u maju 2017. godine.

eKapija

[saimidin]

Kinezima omogućeno probijanje roka izgradnje autoputa Banjaluka – Prijedor

BANJALUKA – Kinezima, koji treba da grade autoput Banjaluka – Prijedor, Vlada Republike Srpske dala je diskreciono pravo produžetka roka za izradu idejnog projekta, obezbjeđenje dozvola i druge aktivnosti neophodne za početak gradnje autoputa, pa će tako po drugi put biti probijen rok iz Ugovora o koncesiji, potvrđeno je portalu CAPITAL.


.

Autoput od 42 kilometra koštaće 975 miliona evra

Podsjećamo, Ugovor o koncesiji za izgradnju autoputa Banja Luka – Prijedor potpisan je 13. decembra 2018. u Banjaluci čime je počeo da teče rok od dvije godine za eksproprijaciju zemljišta, koju treba da uradi Republika Srpska, te rok za izradu glavnog projekta, što je obaveza kineskih investitora.

Nedugo zatim, u februaru 2019. godine premijer Srpske Radovan Višković rekao je da će Vlada gradnju autoputa prema Prijedoru odgoditi dok ne izgradi autoput do granice prema Srbiji kako bi povezali Banjaluku i Beograd. Međutim, Kinezi nisu pristali na odgodu.

Za autoput Banjaluka – Prijedor Republika Srpska će 30 godina plaćati godišnju naknadu za raspoloživost autoputa u iznosu od 32,5 miliona evra.

Kinezi, s druge strane, treba da plaćaju godišnju naknadu od pet odsto od prihoda ostvarenih obavljanjem koncesione djelatnosti, odnosno od iznosa prikupljene putarine.

Planirano je da autoput Banjaluka – Prijedor bude dug 42 kilometra, a za uloženih 297 miliona evra, Kinezima na kraju Republika Srpska treba da plati 975 miliona evra.

CAPITAL

Cuo sam ranije da se opozicija u rs zalila kako je ova koncesija jako nepovoljna, ali nisam bas pratio.

Meni ovo izgleda nevjerovatno, da ce izgradnja 42km I odrzavanje na 30 god kostati 975 mil € ili 23 mil € po km.

Plus placati ce se koristenje, a samo 5% vracaju drzavi, ili je to 17% pdv + 5% =23%, pa opet se cini malo.

Koliko je kostala dionica tarcin-zenica, I koliko je godisnje odrzavanje do sada?


Sta biva nakon 30 god, dal prelazi u vlasnistvo rs, I koliko autoput moze uopste trajati?

[Bumerang]

UZBUDLJIVA DIONICA

Vozili smo preko Svitave do Neuma, prolazeći zgode i nezgode sve do nove ceste

G. Š.



Odlazak u Neum preko Svitave je prava avantura puna adrenalina pa čak i za iskusne vozače, uvjerila se ekipa portala Klix.ba prolazeći zgode i nezgode na tom putu, sve do novog djela ceste.

Uska cesta kojom je vožnja kao vječnost duga prilikom uspinjanje uz brdo, tu ne dozvoljava ni treptaj oka. Sekunda nepažnje čak i za iskusnog vozača može biti pogubna. Susret sa gotovo svakim vozilom zahtjeva stajanje kako bi se mimoišli bez posljedica. Adrenalin dodatno jača pogled na beskrajne padine i dubine brda.

U tom avanturističkom pohodu od gotovo sat vremena na dionici od 30-ak kilometara su širom otvorene oči i onima koji inspirirani prirodnim ljepotama i u tom ambijentu stvaraju umjetnička djela.

Ako skrenete na neki sporedni put koji se teško razlikuje od glavnog, tu ne pomaže ni online navigacija, jer ni mobilni operateri nisu našli interes za taj dio BiH.

Vozačima najveću radost nakon paklene vožnje donosi pojava bijele crte na asfaltu i spoznaja da imaju svoju traku za vožnju. Zbog svega toga vožnja zadnjih 12 kilometara do Neuma na novoj cesti se pokazala predragocjena.

U povratku preko Stoca gdje je putovanje mnogo duže, a cesta ništa nije bolja osim što je manje pogleda na visoke padine brda, dragocjeno je vidjeti radove na novom putu koji će ovu priču spremiti u prošlost.

Izgradnja magistralne ceste M17.3 Neum – Stolac počela je 2018. godine a prema predviđenim rokovima treba biti završena 2022.

Podsjetimo da je izgradnja ove magistralne ceste projekt o kojem se priča tridesetak godina i košta 40 miliona eura, te se radi u više faza. Investitor je Javno preduzeće Ceste FBiH, a finansira se iz kreditnih sredstava Svjetske banke i Evropska banka za obnovu i razvoj.

Cesta je duga 48,8 kilometara i po prvi put će jedini bh. grad na moru povezati magistralom sa ostatkom države. Izgradnja ove ceste će nedvojbeno poboljšati položaj Neuma kao i turističku sezonu, a time i državne blagajne.

https://www.klix.ba/vijesti/bih/vozili- ... /200511107

[So What!]

[So What!]

Predragović: Uspjeli smo za završimo prvo fazu za izgradnju auto-puta Rača - Bijeljina - Brčko Distrikt

Direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove /RUGIPP/ Bosiljka Predragović izjavila je da su uspjeli da završe prvu fazu za izgradnju auto-puta od Rače do distrikta Brčko.

Predragovićeva je za ATV navela da je riječ o oko 40 kilometara, da je sve isparcelisano i zahvalila svima koji su u tome učestvovali.

Ona je najavila da od ponedjeljka počinju da rade puno radno vrijeme i u punom kapacitetu.

Glas Srpske

[So What!]

Izgradnja dionice Johovac - Rudanka [A1] [5,6 km] - 06. 05. 2020.

[So What!]

Počela izgradnja graničnog prijelaza Svilaj​

Uprkos brojnim ograničenjima uzrokovanim virusom COVID 19, Uprava za indirektno oporezivanje osigurala je nesmetan početak radova na izgradnji graničnog prijelaza Svilaj.

Radi se o izuzetno važnom graničnom prijelazu koji se nalazi na sjeveru Bosne i Hercegovine na koridoru 5 C. Rok za završetak radova je 300 kalendarskih dana.

Radove na terenu izvodi konzorcijum firmi NISKOGRADNJA d.o.o. Laktaši , ALFA TERM d.o.o. Mostar i TEHTON d.o.o. Banja Luka. Vrijednost ugovorenih radova je 18.713.999,35 KM sa PDV-om. Kompleks novog graničnog prijelaza Svilaj planiran je na površini od 103.000 m2.

Na novom graničnom prijelazu će biti posebno odvojen putnički od teretnog saobraćaja, imaće četiri trake na ulazu u BiH i tri trake na izlazu iz BiH. U sklopu novog graničnog prijelaza biće sagrađeni objekti za smještaj službenika Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije BiH i inspekcijskih službi, te objekat za smještaj špeditera i banke. Prijelaz će imati i zaseban energetski blok, poseban objekat za detaljan pregled vozila, kolske vage i veliku nadstrešnicu.

Akta