Sarajevo Construction

[saibaba]

Smijem li pitati po čemu je ta zgrada u sredini specifičnog arhitektonskog stila. Ovako na prvu, meni kao laiku izgleda kao i svaka druga, prosječna komunistička kocka.

Arhitektura između dva rata. Nema veze s komunizmom.

Jedan od prvih objekata moderne u Sarajevu... Vjerovatno najstariji očuvan

Ima i onaj na bistriku gdje je samoposluga..

[drug_profi]

Ljudi sve sto je kockasto smatraju komunistickim i onda se smatraju pozvanim da komentarisu

[thekupus]

Ljudi sve sto je kockasto smatraju komunistickim i onda se smatraju pozvanim da komentarisu

Dobro, ne treba osuđivati ljude jer ne poznaju historiju arhitekture. S druge strane, mnogi od tih ljudi smatraju da je estetski aspekt jedino što u arhitekturi vrijedi, a to nema veze s istinom.

[drug_profi]

Btw zgradu ministarstva odbrane je pocela osmanska vojska a zavrsila austrijska.
Izgradjena je na mjestu saraja, dvora po kojem je grad dobio ime.

[saibaba]

Možda je ovo ta mjera incidentalnosti?

Isto važi i za Vijećnicu..hoćemo li je rušiti zbog toga?

Pa rušili su. Nije da nisu.
Baš ti što im je bilo "tijesno".

Nemanja i fake objekti. Pravoslavna srednjevjekovna arhitektura gradjena 2015 godine i jos Nobelovac ( katolik ) u svemu tome, cudi me na nije i Teslu nekako ukomponovao. Mislim da Andric u grobu prevrce..

[drndalo]

Meni nije bas najjasnije sta je Haris zelio istaci ovom slikom ?

[BadBoy]

Ljudi sve sto je kockasto smatraju komunistickim i onda se smatraju pozvanim da komentarisu

Osjetih se blago prozvan na jedan indirektan način, pa moram replicirati

Zar nije tačno da je baš taj “kockasti oblik” najupečatljivija karakteristika tog nekog “komunističkog perioda gradnje”? Samo par stotina metara dalje imaš primjer takvih građevina izgrađenih za vrijeme SFRJ koje izgledaju veoma slično predmetnoj zgradi ispred papagajke, barem laiku. Ne znamo svi primijetiti suptilne razlike koje ljudi iz struke odmah uočavaju.

Također, ako pročitaš par zadnjih stranica teme, vidjećeš da ja nisam dao nikakav sud o Malčinoj zgradi na Čobaniji baš iz razloga što se ne razumijem i što moje mišljenje nema nikakvu težinu izuzev izražaja mog ukusa šta smatram lijepim a šta ne.

[drug_profi]

Moj komentar nije bio upucen direktno tebi vec opstoj pojavi da se stil moderne poistovjecuje sa komunistickom vlasti.
U neku ruku lijepo je to jer ljudi u podsvijesti imaju da je ta drzava gradila i gradila, samo da se podigne iz pepela i svima da krov nad glavom.

[MorningStar]

Ljudi sve sto je kockasto smatraju komunistickim i onda se smatraju pozvanim da komentarisu

Osjetih se blago prozvan na jedan indirektan način, pa moram replicirati

Zar nije tačno da je baš taj “kockasti oblik” najupečatljivija karakteristika tog nekog “komunističkog perioda gradnje”? Samo par stotina metara dalje imaš primjer takvih građevina izgrađenih za vrijeme SFRJ koje izgledaju veoma slično predmetnoj zgradi ispred papagajke, barem laiku. Ne znamo svi primijetiti suptilne razlike koje ljudi iz struke odmah uočavaju.

Također, ako pročitaš par zadnjih stranica teme, vidjećeš da ja nisam dao nikakav sud o Malčinoj zgradi na Čobaniji baš iz razloga što se ne razumijem i što moje mišljenje nema nikakvu težinu izuzev izražaja mog ukusa šta smatram lijepim a šta ne.

I dobrinja je komunisticka pa moze biti primjer za stambeno naselje bilo gdje u eu.

[bitanga_sa_otesa]

jos kad bi neki naucili da je u ex drzavi bio socijalizam ,a ne komunizam ...

[drug_profi]

Možda je nekom interesantno:

Sarajevo je u razdoblju između dva svjetska rata privredno stagniralo. Ni Austro-Ugarska nije u Sarajevu podigla neke velike industrijske pogone, a poslije 1918. ovaj je grad u tom pogledu potpuno zanemaren. Glavni industrijski pogoni u gradu bili su Fabrika duhana, Pivara, Tkaonica ćilima, Tvornica čarapa, jedan paromlin i desetak ciglana, što je uglavnom podignuto još prije Prvog svjetskog rata. Uz sarajevski željeznički čvor, izgrađen u razdoblju 1882-1906., vremenom se razvila velika Željeznička radionica koja je zapošljavala preko hiljadu radnika, pa je bila najveći pogon u gradu. Tako je u razdoblju između dva svjetska rata gradska privreda u osnovi počivala na zanatstvu, trgovini i općenito robnom i novčanom prometu.

U urbanom pogledu Sarajevo je u međuratnom razdoblju ostalo unutar gradskog atara izgrađenog i obilježenog maltama tokom austrougarske uprave. Općenito se može reći da je graditeljstvo u Sarajevu poslije 1918. u opadanju, kako obimom tako i kvalitetom u odnosu na prethodno austrijsko doba. Austrougarska uprava je postavila osnove regulacionog plana koje su između dva svjetska rata predstavljale okvir cjelokupne građevinske aktivnosti u gradu. Kako grad nije dobio novi regulacioni plan, to se u međuratnom periodu gradilo na principu slobodne konkurencije i zahtjeva tržišta. Odatle su nove gradnje predstavljale parcijalna rješenja, kao određene interpolacije u zatečenim stambenim i poslovnim blokovima. Građene su pretežno višekatnice sa stanovima namijenjenim za iznajmljivanje imućnijim građanima.

Sve do punog proboja “Moderne” gradskom arhitekturom su dominirali naslijeđeni uticaji akademizma i eklekticizma sa izvjesnim pokušajima neobizantskog stila koji su u Sarajevu donijeli beogradski arhitekti Aleksandar Deroko (pravoslavna crkva u Novom Sarajevu), Milan Zloković (Hipotekarna banka, danas Narodna banka) i dr. Prva građevina u stilu “Moderne” bila je zgrada banke “Slavija” na Obali (kasnije “Tanjug”, danas “BH Press”), izgrađena prema projektu češkog arhitekte Jana Kotjere. Stvarni prodor “Moderna” je doživjela tek od početka tridesetih godina kada jedna neformalna grupa arhitekata, školovanih pretežno u Pragu, donosi u Sarajevo savremene ideje nastale u vodećim arhitektonskim centrima. Ovi vatreni pobornici Moderne preuzeli su od 1930. vodeću ulogu u izgradnji javnih gradskih objekata, kao što su banke, srednje škole, bolnice, kina, štamparije, kafane itd. Najistaknutiji predstavnici Moderne u Sarajevu tog vremena bili su arhitekti Mate Baylon (Berza rada, Gradska štedionica), Helen Buldasar (zgrada Crvenog krsta, Javno kupatilo), braća Reuf i Muhamed Kadić (vakufski neboder) i dr. Među najznačajnijim nosiocima Moderne bio je profesor Dušan Smiljanić, koji je pored ostalog projektirao Bolnicu “Jezero”, čija je gradnja dovršena 1938. godine.

Ovaj je objekat sa širokim horizontalnim prozorima i ravnim krovom postao jedan od karakterističnih simbola gradske arhitekture sve do sedamdesetih godina. Moderna je u Sarajevu startovala relativno kasno, pa se njena primjena svela na pojedinačne zgrade i gradnje, bez dubljeg traga u arhitekturi grada i njegovih prostora.

https://www.sarajevo.ba/bs/article/1221 ... 945-godina

[neki]

jos kad bi neki naucili da je u ex drzavi bio socijalizam ,a ne komunizam ...

A pogotovo kad bi naučili da ne postoji komunistička arhitektura nego brutalizam koji je itekako bio zastupljen i na zapadu..

[drug_profi]

Moderna pa i brutalizam
Po cijelom svijetu je građeno u tim stilovima u tom periodu.

[Hajvan]

brutalizma nema previse, nesto reprezentativnih objekata.

najvise tzv moderana i derivati bauhaus skole

papagajka je prikljucak na postmodernizam kasnih ’70., ’80. i ranih ’90.

[BadBoy]

RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

[BadBoy]

jos kad bi neki naucili da je u ex drzavi bio socijalizam ,a ne komunizam ...

Ni jedno ni drugo nego Titoizam. Al da ne cjepidlačimo koristimo sve termine naizmjenično.

[thekupus]

RTV dom je primjer brutalizma pretpostavljam?

Da. Skenderija također. Danas vrlo cijenjen arhitektonsti stil, zbog kojeg zgrade širom svijeta postaju spomenici pod zaštitom države.

[nekome]

Moderna pa i brutalizam
Po cijelom svijetu je građeno u tim stilovima u tom periodu.

Da, upravo to. Neko se zaleti kritikuje kockaste zgrade... pa i WTC New York i druge zgrade su kockaste. Tek 80tih i poslije dolaze moderne zaobljene zgrade kako je tehnologija to omogucivala.

I BH Telekom dole prema nedzaricima je primjer brutalisticke arhitekture.

[BadBoy]

Jel' vam ovo lijepo Tita vam i partije

[izvrsni direktor]

Jel' vam ovo lijepo Tita vam i partije

Doci ce vrijeme kad ce i ovu zgradu zastitit kao spomenik jednog athitektonskog stila. Cekaj samo da dodje ns red, trenutno forsiraju da to skenderija pistane.
Malo pomalo grad postaje zrtva "zasticenih sthitektonskih djela".

[Logovan]

Jel' vam ovo lijepo Tita vam i partije

Ovo je stari Sarajevo Tower.

[drug_profi]

Ima ovakvih zgrada po cijelom svijetu, Od amerike do Pariza i Londona. U 50-60-im preovladavao ovakav stil gradnje stambenih visespratnica.
Do je dio toga doba i skoro svaki veci grad ima bar jednu slicnu gradjevinu.

[BadBoy]

Ima ovakvih zgrada po cijelom svijetu, Od amerike do Pariza i Londona. U 50-60-im preovladavao ovakav stil gradnje stambenih visespratnica.
Do je dio toga doba i skoro svaki veci grad ima bar jednu slicnu gradjevinu.

Sve se slažem. Ali činjenica da ima ružnih zgrada i u Parizu i Londonu ne znači da ne smijemo reći da je ovdje bilo i da ima ružnih zgrada.

[thekupus]

Jel' vam ovo lijepo Tita vam i partije

Doci ce vrijeme kad ce i ovu zgradu zastitit kao spomenik jednog athitektonskog stila. Cekaj samo da dodje ns red, trenutno forsiraju da to skenderija pistane.
Malo pomalo grad postaje zrtva "zasticenih sthitektonskih djela".

Lupaš gluposti zato što si totalno neobrazovan po ovom pitanju. Tužno je što svako danas misli da je njegovo mišljenje jednako vrijedno kao i ono nekog ko je cijeli život posvetio izučavanju određene naučne discipline. Rezultat su ovakvi nebulozni komentari.

[drug_profi]

Ima ovakvih zgrada po cijelom svijetu, Od amerike do Pariza i Londona. U 50-60-im preovladavao ovakav stil gradnje stambenih visespratnica.
Do je dio toga doba i skoro svaki veci grad ima bar jednu slicnu gradjevinu.

Sve se slažem. Ali činjenica da ima ružnih zgrada i u Parizu i Londonu ne znači da ne smijemo reći da je ovdje bilo i da ima ružnih zgrada.

Zgrada je simetricna i ravnih linija. Ruzna je zato sto joj je fasada sumorna. Bojama se moze mnogo promijeniti u dozivljaju.