Ne treba ništa više od boldiranog da pokaže o kakvom se političkom projektu radi.
Bez obzira na Titovu sliku u kabinetu, odlukom da sruši Vladu Kantona Sarajevo Željko Komšić je vjerovatno jednom za sva vremena sebi zatvorio vrata saradnje sa strankama ljevice. Komšić je već odavno napravio zaokret u retorici i politici, a posljednjim odlukama vjerovatno i redefinirao svoju poziciju na političkom spektru.
Analitičarka Ivana Marić smatra kako je izreka "Možeš kako hoćeš, ali ne možeš dokle hoćeš" ona koja najbolje ocrtava političku karijeru Željka Komšića.
"Poražavajuće je da političar koji više od dvije decenije živi od politike nema rezultate kojima bi dobijao izbore pa izbore za člana Predsjedništva BiH dobija zastrašivanjem birača da će, ako ne glasaju za njega, državom zavladati Dodik i Čović. To bi još i bilo opravdano da DF odmah nakon izbora nije ušao u koaliciju upravo s Čovićem i Dodikom i omogućio im da ipak 'zavladaju' državom. Još veće iznenađenje je to što je Komšić, kojeg smatraju predvodnikom građanske države, u koaliciju s etno-nacionalnim strankama ušao kao dio bošnjačke reprezentacije koju predvodi SDA. No, njegovi simpatizeri su povjerovali u njegovu priču da on i to radi da bi ponovo spašavao državu od Dodika i Čovića", kaže ona.
Međutim, kap koja je prelila čašu, smatra Marić, je izdaja Vlade Kantona Sarajevo u kojoj su građani vidjeli tračak nade da je čak i kod nas moguće imati vlasti i političare kojima su građani na prvom mjestu i koji komuniciraju s građanima.
"Javnost je posebno iritirao Komšićev pokušaj da i smjenu Vlade u KS opravda na isti način tj. odbranom države od živih i mrtvih neprijatelja, borbom protiv majorizacije Hrvata u KS i sličnim spinovima koji nemaju dodira sa stvarnošću. Uvredljivo je da DF nije pronašao bolja opravdanja, iako se koalicija sa SDA i SBB-om dogodila već prije sedam mjeseci. Zbog svega toga najviše kritika, bijesa i razočarenja zbog smjene Vlade KS se sručilo na Komšića, manekena građanstva koji je taj princip izdao radi nekoliko funkcija", izjavila je Marić.
"Sramno, sebično i prezira vrijedno"
Ona vjeruje da je i sam Komšić bio zatečen količinom negativnih kritika, jer je on i ranije ulazio u koalicije s ovim istim strankama, ali je potcjenio svoje birače vjerujući da će ga vječno podržavati bez obzira na to šta radi.
"To pokazuje koliko se izdigao iznad 'običnih' građana i koliko se distancirao od svojih birača da ne zna šta im je bitno, a šta ne, tj. koju izdaju su mu spremni oprostiti, a koju ne. Izdaju Vlade KS mu nisu oprostili i neće oprostiti. Njegovo 'dokle hoćeš' je isteklo", zaključila je u komentaru za Klix.ba Ivana Marić.
Senad Pećanin, bivši novinar i urednik, a danas advokat, smatra da u odluci gospodina Komšića nema nikakve ideologije.
"Radi se o sramnoj, sebičnoj i prezira vrijednoj odluci kojom je pljunuo u lice svima onima koji su ga podržavali i glasali za njega u uvjerenju da neće omogućiti konsolidaciju SDA-ovske kriminalne hobotnice koja je impregnirala sve pore bh. drustva u posljednjih 30 godina, praveći od Bosne i Hercegovine najjadniju i najbjedniju državu u Evropi za koju se Komšić kao bori. Vlada Šestorke u Sarajevu je bila daleko od idealne, ali je bila neuporedivo bolja od bilo koje SDA-ove vlade. Predstavljala je i nadu i dokaz da je alternativa SDA-ovskom kriminalu, nekompetenciji i nepotizmu moguća. Ovo je težak udarac i za Sarajevo i za BiH, kojim je Komšić postao jednojajčani politički blizanac notornog Fahrudina Radončića", tvrdi Pećanin.
"Ljevičara ne čini značka na reveru"
Zlatan Begić, državni zastupnik Demokratske fronte, smatra da je besmisleno posljednje Komšićeve odluke posmatrati s ideološkog aspekta.
"Ljevičara, odnosno, socijaldemokratu ne čine partijska knjižica, značka na reveru, crvena kravata, niti okolnost ulaska u vlast s bilo kim, nego ono što on osjeća, što konkretno radi i ono za što se konkretno bori u političkom životu i unutar bilo kakve koalicije, vlasti ili opozicije. Teret opstanka građanske ideje i ideje ljevice u BiH, ali i same države BiH, pao je na leđa DF-a punom težinom u uvjetima koji su, nažalost, znatno pogoršani odbijanjem drugih "lijevih" partija da uđu u vlast na svim nivoima. To za nas znači tri godine vrlo teške borbe, a za neke naše drugove iz drugih nominalno "lijevih" partija, koji su se pozicionirali u parlamentima, vrlo udobnu poziciju bez konkretne odgovornosti prema građanima u ovom trenutku, što ne znači da pred historijom neće snositi odgovornost zbog odustajanja u vrlo teškim političkim okolnostima po BiH. To predsjednika Komšića i nas u DF-u zapravo i čini iskrenim ljevičarima, jer ne bježimo od problema i ne odustajemo od konkretne borbe za opstanak naše ideje bez obzira na težinu okolnosti, bez obzira na partnere s kojima smo prinuđeni sarađivati i makar nas svi drugi napustili", smatra Begić.
On nastavlja govoreći da se njihovi drugovi iz opozicionih 'lijevih' partija ne trebaju sekirati, jer će oni sačuvati ideju socijaldemokratije i građanske države dovoljno i za sebe, i za njih, i za buduće generacije.
Na pitanje da li je ovo rušenje Vlade KS na duži period onemogućilo bilo kakvu saradnju DF-a i njegovog lidera sa SDP-om i NS-om, Begić odgovara da se iskreno nada da jeste, bar na neko vrijeme, jer su te političke partije postale teret same sebi, a onda i svima drugima.
"Koliko mi je poznato, dominantni politički projekat koji još uvijek predvodi Vladu nesuđene Republike Sarajevo pripada radikalnijem desnom političkom spektru nego je to slučaj s našim trenutnim koalicionim partnerima, pa je začuđujuća amnezija koja vlada među pojedincima kada je riječ o bivšim visokim funkcionerima koje je SDA odgojila i stvorila, a koji trenutno predvode odlazeću Vladu Kantona Sarajevo. Još je čudnija histerija povodom sasvim izvjesne smjene te Vlade, a što je sasvim normalna pojava u demokratskom svijetu. Mi, dakle, vlastitim primjerom moramo da prosvijetlimo naše drugove iz drugih 'lijevih' partija, da ih izvedemo na pravi put, put koji ne slijedi liderstvo radikalnih 'desnih' političkih projekata kakav je slučaj u Kantonu Sarajevo, ali i u nekim drugim sredinama, pa smjenu Vlade u KS treba gledati i kao naš drugarski doprinos otrežnjenju naših drugova iz 'lijevih' opozicionih partija. Na koncu, naši motivi bavljenja politikom nisu ni približno sadržani u ideji da se od kantona prave neke nove republike, makar i u simboličkom smislu, jer na ovim prostorima simbolika je, kako nas uči historija, uvijek prethodila realizaciji pogubnih političkih projekata", zaključio je za Klix.ba Zlatan Begić.
