Slike starog Sarajeva
- sime_cipol
- Posts: 22908
- Joined: 20/12/2018 15:06
- Location: Jedan grad, dva kluba. Jedan osnovala raja, drugi UDBA.
- Grijem se na: Zdrvima
- Vozim: Clio 1.2 43kw
#12751 Re: Slike starog Sarajeva
Ovako, meni se čini da je ovo kiosk sa svim i svacim izmedju OŠ SBB i Gimnazije, a kiosk sa perecima je stajao izmedju Gimnazije i Umjetničke i nije bio dupli kao ovaj.
Za perece sam već rekao, a ovaj ne znam ko je drzao.
Za perece sam već rekao, a ovaj ne znam ko je drzao.
- Porodice Foht
- Posts: 3665
- Joined: 14/01/2019 04:56
#12752 Re: Slike starog Sarajeva
A ja bih se zakleo da sam na istom mjestu davno znao kupiti hot-dog ili tako nesto. Nisu bili pereci, ali ´´krhko je znanje´´.high_volume wrote: ↑22/11/2019 21:15Ovaj moj kiosak mislim čak i da je bio bijele bojesime_cipol wrote: ↑22/11/2019 21:12 Koliko se ja sjećam, kiosk sa perecima je bio izmedju gimnazije i umjetničke.![]()
Ili sam sve pomiješao... davno bilo![]()
-
high_volume
- Posts: 5916
- Joined: 09/06/2010 22:51
#12753 Re: Slike starog Sarajeva
Bijeli kiosk sa perecima, koji ja imam u memoriji, mislim da je radio ujutro od 7 do oko podne, ili dok ne proda samo perece, i da je poslije bio zatvaran. Ali...

-
RJ57
- Posts: 5016
- Joined: 10/04/2017 15:12
#12754 Re: Slike starog Sarajeva
od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
- muha_sa
- Posts: 139638
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#12755 Re: Slike starog Sarajeva
RJ57 wrote: ↑23/11/2019 20:06 od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne
sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio
izvolite
dajte mi par kobasica
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu

- Ned071
- Posts: 6435
- Joined: 27/01/2014 15:32
#12756 Re: Slike starog Sarajeva
Jbt hamburger s kiselim kupusom prodavaliRJ57 wrote: ↑23/11/2019 20:06 od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
-
high_volume
- Posts: 5916
- Joined: 09/06/2010 22:51
#12757 Re: Slike starog Sarajeva
Nisu "one" kobasice, več "Kranjske", nikad ponovljenog kvaliteta kao nekad. Bio je i UPI-jev gril na tramvajskoj kod Katedrale. Ali uvijek suh somunčić, pola somuna, sav prašnjav, ali kad ga natopi masnoćom iz grila i dvije vrele kobasice, ko te pita...muha_sa wrote: ↑23/11/2019 20:20RJ57 wrote: ↑23/11/2019 20:06 od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne![]()
sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio![]()
izvolite![]()
dajte mi par kobasica![]()
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba![]()
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu
Kiosk... veliki kiosk na trotoaru ispred Lorisa, ispred bivšeg Brkinog restorana, "Pijetao" se zvao. Pa na mjestu današnje trafike kod dežurne apoteke na Socijalnom. Imali odlične pljeskavice, kad je stavi u ogromno pola somuna, pljeskavica sva treperi preko somuna, sva mirisna i jedra..
- muha_sa
- Posts: 139638
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#12758 Re: Slike starog Sarajeva
high_volume wrote: ↑23/11/2019 21:08Nisu "one" kobasice, več "Kranjske", nikad ponovljenog kvaliteta kao nekad. Bio je i UPI-jev gril na tramvajskoj kod Katedrale. Ali uvijek suh somunčić, pola somuna, sav prašnjav, ali kad ga natopi masnoćom iz grila i dvije vrele kobasice, ko te pita...muha_sa wrote: ↑23/11/2019 20:20RJ57 wrote: ↑23/11/2019 20:06 od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!
volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne![]()
sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio![]()
izvolite![]()
dajte mi par kobasica![]()
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba![]()
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu
![]()
Kiosk... veliki kiosk na trotoaru ispred Lorisa, ispred bivšeg Brkinog restorana, "Pijetao" se zvao. Pa na mjestu današnje trafike kod dežurne apoteke na Socijalnom. Imali odlične pljeskavice, kad je stavi u ogromno pola somuna, pljeskavica sva treperi preko somuna, sva mirisna i jedra..![]()
zaboravio
-
tempuser
- Posts: 17100
- Joined: 08/04/2015 10:35
#12759 Re: Slike starog Sarajeva
Mislim zbog sigurnosti am. ambasade koja je navodo platila lokaciju kod pijace.
-
tempuser
- Posts: 17100
- Joined: 08/04/2015 10:35
#12760 Re: Slike starog Sarajeva
Ne znam kakav je kiosk bio do rata, ali dok sam bio dijete kiosk sa perecima nije bio ovaj modularni Poliester Priboj nego onaj obicni plehani coskasti ofarban u narandzasto i nije bio bas ovdje nego u izmedju skola na pocetku prolaza prema Metalcu.sime_cipol wrote: ↑22/11/2019 20:50To je drzao Salih Trbić. Samo perece pravio, mislim negdje do 2000te plafon.bitanga_sa_otesa wrote: ↑22/11/2019 20:37kako ne sjecam ,hvala za sliku majstore,najbolje perece sam tu jeodječak sa šibicama wrote: ↑22/11/2019 20:06
sjeca li se neko ovog kioska kod umjetnicke, ovdje su ako se ne varam pereci bili plafon, a tamo kod ekonomije isti kiosk samo galete kao specijalitet
![]()
![]()
Do rata imao pekaru na Kovacima, malo iznad Mahira. Inače zivio na Pirinom Brijegu, pa je poslije rata gore nastavio. Danasnji pereci po pekarama njegovim ne mogu biti ni rob.
Inace ovi kiosci su dobivali neke nagrade za dizajn.
-
RJ57
- Posts: 5016
- Joined: 10/04/2017 15:12
#12761 Re: Slike starog Sarajeva
toga se ne sjećam. da nisi pobrko sa svježim kupusom? pljeska sa malo kupusa plus ajvar, mileram i koja šajba krastavca ... evo odma sam ogladnio a maloprije sam doručkovo..... odo uzet kašiku nutele da se smirimNed071 wrote: ↑23/11/2019 20:59Jbt hamburger s kiselim kupusom prodavaliRJ57 wrote: ↑23/11/2019 20:06 od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!
interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!![]()
- zgiba
- Posts: 582
- Joined: 05/09/2003 00:00
#12762 Re: Slike starog Sarajeva
Ovo su kiosci izmedju Prve gimnazije i (sadasnje) osnovne skole Safvet beg Basagic i tu je bio grill. Pereci su se prodavali u kiosku izmedju Prve gimnazije i Umjetnicke skole (kiosk je bio naslonjen na Prvu gimnaziju)dječak sa šibicama wrote: ↑22/11/2019 20:06 kroz filter protjerana pa izgleda starije
sjeca li se neko ovog kioska kod umjetnicke, ovdje su ako se ne varam pereci bili plafon, a tamo kod ekonomije isti kiosk samo galete kao specijalitet
![]()
- Ned071
- Posts: 6435
- Joined: 27/01/2014 15:32
- dragma
- Posts: 3761
- Joined: 19/02/2014 16:24
- Location: Ja nisam odavle
- Vozim: Pješe
- Koshpa
- Posts: 4931
- Joined: 20/05/2007 19:59
- Location: Sarajevo
#12766 Re: Slike starog Sarajeva
Mezar Zindzirli Ibrahim-dede 1912

2019


2019

-
high_volume
- Posts: 5916
- Joined: 09/06/2010 22:51
#12767 Re: Slike starog Sarajeva
Jesu li nadležni historičari vidjeli izvornu fotografiju mezara iz 1912. godineObnovu ovog turbeta je uz Medžlis Islamske zajednice Sarajevo također potpomogla Općina Centar koja je za tu namjenu iz svog budžeta izdvojila 30.000 KM. Turbe je obnovljeno u izvornom obliku koje historičari opisuju kao ''bijelo, okrečeno turbe na četiri vitka kamena stupa pod kupolom, pokriveno olovom, sa alemom (ukrasom) na vrhu. Narod ga je posjećivao osobito na četrdeset dana pred Jurjevo (Đurđevdan), da mu šehid ispuni želje''.
Na mjestu na vrhu Gorice, koje administrativno pripada Mjesnoj zajednici ''Ciglane-Gorica'', turbe je podignuto u čast Hadži Ibrahima koji je pripadao derviškom redu i koji je poginuo na tom mjestu na Gorici kao zapovjednik u redovima vojske Sultana Mehmeda II zvanog el Fatih (Osvajač). Turbe, čija je godina izgradnje nepoznata, zapalili su i porušili 19. augusta 1878. godine pripadnici austro-ugarske vojske prilikom osvajanja Sarajeva, tokom aneksije Bosne i Hercegovine.
http://www.centar.ba/novost/10663/obnov ... -na-gorici
- holowey
- Posts: 10791
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#12768 Re: Slike starog Sarajeva
ako je turbe poruseno 1878. zasto je cudna improvizacija iz 1912?high_volume wrote: ↑24/11/2019 23:39Jesu li nadležni historičari vidjeli izvornu fotografiju mezara iz 1912. godineObnovu ovog turbeta je uz Medžlis Islamske zajednice Sarajevo također potpomogla Općina Centar koja je za tu namjenu iz svog budžeta izdvojila 30.000 KM. Turbe je obnovljeno u izvornom obliku koje historičari opisuju kao ''bijelo, okrečeno turbe na četiri vitka kamena stupa pod kupolom, pokriveno olovom, sa alemom (ukrasom) na vrhu. Narod ga je posjećivao osobito na četrdeset dana pred Jurjevo (Đurđevdan), da mu šehid ispuni želje''.
Na mjestu na vrhu Gorice, koje administrativno pripada Mjesnoj zajednici ''Ciglane-Gorica'', turbe je podignuto u čast Hadži Ibrahima koji je pripadao derviškom redu i koji je poginuo na tom mjestu na Gorici kao zapovjednik u redovima vojske Sultana Mehmeda II zvanog el Fatih (Osvajač). Turbe, čija je godina izgradnje nepoznata, zapalili su i porušili 19. augusta 1878. godine pripadnici austro-ugarske vojske prilikom osvajanja Sarajeva, tokom aneksije Bosne i Hercegovine.
http://www.centar.ba/novost/10663/obnov ... -na-gorici![]()
imas li sliku iz 1877. da vidimo izvorni izgled?
-
high_volume
- Posts: 5916
- Joined: 09/06/2010 22:51
- holowey
- Posts: 10791
- Joined: 10/11/2008 10:53
- Location: Славим нерадну недјељу и повећање минималца
#12770 Re: Slike starog Sarajeva
historicari opisuju...garant vidjeli uzivo...bezze ti ismijavanje, fulio si loptu...
- gooUser1574647646
- Posts: 2
- Joined: 25/11/2019 03:52
#12771 Re: Slike starog Sarajeva
Gore na mostu viseći okrenut prema naselju glumac Miodrag Krstovicsuspect_zero wrote: ↑19/11/2019 00:38Uz Bistrik, niz Bistrik![]()
....jeli se na ovoj lokaciji snimao film "Cilim"?
https://sh.m.wikipedia.org/wiki/%C4%86ilim_(TV_film)
Tu su mi stanovali rodjaci u Okrugloj.
Druga ulica lijevo.
https://www.dailymotion.com/video/x2di1gl
Pozdrav
- gooUser1574647646
- Posts: 2
- Joined: 25/11/2019 03:52
#12772 Re: Slike starog Sarajeva
Najvjerovatnijebitanga_sa_otesa wrote: ↑29/10/2019 17:51mislim da se ovako zvalaloudness wrote: tada se u jednoj verziji, marka/tvornica automobila zvala AUDI-NSU !
.
![]()
Da bi poslije dobili konačno ime u AUDI
Auto-union ( D I ) audi
auto union deutsche industri
- muha_sa
- Posts: 139638
- Joined: 12/11/2004 23:33
- Location: rajvosa
#12773 Re: Slike starog Sarajeva
https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/530961 ... 00-zvanica
STARO SARAJEVO Sve što niste znali o „Skenderiji“
Na otvaranju bilo 6.000 zvanica!
Film „Bitka na Neretvi“ premijerno je bio prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembr. Kompleks od 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora
Prije 50 godina Sarajevo je dobilo Kulturno-sportski centar „Skenderija“, počinje svoju priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Spektakl koji se desio te godine baš u ovaj vakat nije bio samo promocija „Skenderije“ nego i Sarajeva na jedan poseban način.
Velika dobra
- „Skenderija“ je izgrađena na nekadašnjem prostoru koji je uvakufio Skender paša koji je bio bosanski sandžakbeg i vladao krajem 15. i početkom 16. stoljeća. A iza sebe ostavio je velika dobra – kaže Garibija.
Na tom prostoru kojeg su prozvali Skenderija napravljen je fubalski stadion i bio fudbalski centar do gradnje Koševa 1947. godine. I baš na tom velikom platou i prostoru planirana je izgradnja modernog sportskog i kulturnog centra, kakvog neće biti u Bosni, a ni dalje. Projektanti su bili arhitekte Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin.
Kompleks je zahvatao 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora, a savršeno je uklopljen u pejzažni prostor ispod Trebevića.
-Te 1969. godine bio je završen i čuveni film „Bitka na Neretvi“ koji će premijerno biti prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembra. U Sarajevo je kao gost na otvaranje „Skenderije“ i premijeru filma stigao Josip Broz Tito sa suprugom. Pored visokih funkcionera u Sarajevu su kao gosti došli glumci Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Boris Dvornik i drugi, zatim poznati Karlo Ponti koji je došao bez Sofije Loren koja je bila bolesna, te čuveni Omar Šarif (Sharif). Lično ih je pozvao Tito, a došli su i Jul Briner, Silvija Koščina, Orson Vels... Pozvano je oko 6.000 zvanica – kaže Garibija.
Maketa mosta
Plato je bio ukrašen posterima glavnih glumaca kao i velikom maketom mosta na Neretvi. Tu nesvakidašnju promociju Sarajeva otvorio je predsjednik Tito.
Jul Briner izgubio dokumente
Glumac Jul Briner prilikom dolaska na premijeru izgubio je dokumente.
Tako da je trebalo malo i vremena da ga tadašnje obezbjeđenje prepozna i da bude prisutan na projekciji filma u kojem je glumio.
STARO SARAJEVO Sve što niste znali o „Skenderiji“
Na otvaranju bilo 6.000 zvanica!
Film „Bitka na Neretvi“ premijerno je bio prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembr. Kompleks od 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora
Prije 50 godina Sarajevo je dobilo Kulturno-sportski centar „Skenderija“, počinje svoju priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Spektakl koji se desio te godine baš u ovaj vakat nije bio samo promocija „Skenderije“ nego i Sarajeva na jedan poseban način.
Velika dobra
- „Skenderija“ je izgrađena na nekadašnjem prostoru koji je uvakufio Skender paša koji je bio bosanski sandžakbeg i vladao krajem 15. i početkom 16. stoljeća. A iza sebe ostavio je velika dobra – kaže Garibija.
Na tom prostoru kojeg su prozvali Skenderija napravljen je fubalski stadion i bio fudbalski centar do gradnje Koševa 1947. godine. I baš na tom velikom platou i prostoru planirana je izgradnja modernog sportskog i kulturnog centra, kakvog neće biti u Bosni, a ni dalje. Projektanti su bili arhitekte Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin.
Kompleks je zahvatao 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora, a savršeno je uklopljen u pejzažni prostor ispod Trebevića.
-Te 1969. godine bio je završen i čuveni film „Bitka na Neretvi“ koji će premijerno biti prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembra. U Sarajevo je kao gost na otvaranje „Skenderije“ i premijeru filma stigao Josip Broz Tito sa suprugom. Pored visokih funkcionera u Sarajevu su kao gosti došli glumci Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Boris Dvornik i drugi, zatim poznati Karlo Ponti koji je došao bez Sofije Loren koja je bila bolesna, te čuveni Omar Šarif (Sharif). Lično ih je pozvao Tito, a došli su i Jul Briner, Silvija Koščina, Orson Vels... Pozvano je oko 6.000 zvanica – kaže Garibija.
Maketa mosta
Plato je bio ukrašen posterima glavnih glumaca kao i velikom maketom mosta na Neretvi. Tu nesvakidašnju promociju Sarajeva otvorio je predsjednik Tito.
Jul Briner izgubio dokumente
Glumac Jul Briner prilikom dolaska na premijeru izgubio je dokumente.
Tako da je trebalo malo i vremena da ga tadašnje obezbjeđenje prepozna i da bude prisutan na projekciji filma u kojem je glumio.
- Ned071
- Posts: 6435
- Joined: 27/01/2014 15:32
#12775 Re: Slike starog Sarajeva
Reuf Kadić nesumnjivo je u samom vrhu među najznačajnijim arhitektima Sarajeva. Doslovno je utemeljio modernu arhitekturu u Bosni i Hercegovini. Njegovi objekti prvi su u našoj zemlji koji su njegovali minimalistički i funkcionalni dizajn, dok su urbanistička rješenja uvijek težila uklapanju, a ne isticanju ili ekstravaganciji. Zbog toga su mnoge Kadićeve zgrade “neprimjetne”, ali i ključne u formiranju fizionomije modernog Sarajeva.
Poslije rata, 1946. godine, postavljen je za šefa jednog arhitektonskog odjela u Zemaljskom projektnom zavodu u Sarajevu. U kratkom periodu, tačnije do 1950. godine, realizirao je zajedno s bratom nekoliko kapitalnih stambenih objekata u Sarajevu.
U skladu s modernističkim shvatanjima, veliki prostor davao je svjetlosti i doticaju čovjeka s prirodom i parkovskim površinama, što se posebno ističe u njegovom remek-djelu (koje je projektirao zajedno s bratom Muhamedom), stambenim blokovima u naselju Džidžikovac u Sarajevu. Ove zgrade izgrađene 1947. godine možemo posmatrati kao najsuptilniji i najkreativniji oblik pokušaja humaniziranja ljudskog prostora življenja, a do danas predstavljaju nenadmašan projekt naše stambene arhitekture.
Još jedan projekt koji je radio zajedno s bratom, a koji je također proglašen nacionalnim spomenikom jeste zgrada Mirovinskog zavoda (zgrada u koju će kasnije biti smještene i prostorije Košarkaškog kluba “Bosna”).
Ipak, njegov najpoznatiji, ali i nedovršen projekt jeste neboder Vakuf Hovadža Kemaludina (kasnije poznat i kao JAT-ov neboder, na čijem je vrhu danas smješten “Hecco” hotel). Njegova gradnja započeta je 1939. godine i to je bio prvi sarajevski neboder. Zbog rata je završen tek 1947. godine. Iz nekog razloga, prilikom završetka odustalo se od originalnog projekta Reufa Kadića. Takva odluka totalno je upropastila izgled objekta koji danas nosi epitet jednog od najružnijih u gradu. A sve je trebalo izgledati drugačije.
Originalno je trebao biti viši, s 15 spratova u visini od 60 metara (danas je niži za desetak metara). Umjesto današnjih balkona i čudnog kubusnog završetka, kompletan neboder trebao je imati čiste linije s ugaonim prozorima koji bi se protezali duž čitavog pročelja (efekt neprekinute prozorske trake).
Od drugih projekata treba još izdvojiti Vakuf Čokadži hadži Sulejmana na Bistriku, Vakuf Hovadža Kemaludina (Mekteb) u ulici Ferhadija, preko puta istoimenog nebodera, kuću porodice Kopčić u Ulici Safvet-bega Bašagića, zgradu Kapetanović u Logavinoj ulici (zajednički projekt s bratom Muhamedom), Sirotište “Podhrastovi”, danas Klinika za plućne bolesti, i stambena zgrada Penzionog fonda IVZ-a u ulici Miss Irby.

Poslije rata, 1946. godine, postavljen je za šefa jednog arhitektonskog odjela u Zemaljskom projektnom zavodu u Sarajevu. U kratkom periodu, tačnije do 1950. godine, realizirao je zajedno s bratom nekoliko kapitalnih stambenih objekata u Sarajevu.
U skladu s modernističkim shvatanjima, veliki prostor davao je svjetlosti i doticaju čovjeka s prirodom i parkovskim površinama, što se posebno ističe u njegovom remek-djelu (koje je projektirao zajedno s bratom Muhamedom), stambenim blokovima u naselju Džidžikovac u Sarajevu. Ove zgrade izgrađene 1947. godine možemo posmatrati kao najsuptilniji i najkreativniji oblik pokušaja humaniziranja ljudskog prostora življenja, a do danas predstavljaju nenadmašan projekt naše stambene arhitekture.
Još jedan projekt koji je radio zajedno s bratom, a koji je također proglašen nacionalnim spomenikom jeste zgrada Mirovinskog zavoda (zgrada u koju će kasnije biti smještene i prostorije Košarkaškog kluba “Bosna”).
Ipak, njegov najpoznatiji, ali i nedovršen projekt jeste neboder Vakuf Hovadža Kemaludina (kasnije poznat i kao JAT-ov neboder, na čijem je vrhu danas smješten “Hecco” hotel). Njegova gradnja započeta je 1939. godine i to je bio prvi sarajevski neboder. Zbog rata je završen tek 1947. godine. Iz nekog razloga, prilikom završetka odustalo se od originalnog projekta Reufa Kadića. Takva odluka totalno je upropastila izgled objekta koji danas nosi epitet jednog od najružnijih u gradu. A sve je trebalo izgledati drugačije.
Originalno je trebao biti viši, s 15 spratova u visini od 60 metara (danas je niži za desetak metara). Umjesto današnjih balkona i čudnog kubusnog završetka, kompletan neboder trebao je imati čiste linije s ugaonim prozorima koji bi se protezali duž čitavog pročelja (efekt neprekinute prozorske trake).
Od drugih projekata treba još izdvojiti Vakuf Čokadži hadži Sulejmana na Bistriku, Vakuf Hovadža Kemaludina (Mekteb) u ulici Ferhadija, preko puta istoimenog nebodera, kuću porodice Kopčić u Ulici Safvet-bega Bašagića, zgradu Kapetanović u Logavinoj ulici (zajednički projekt s bratom Muhamedom), Sirotište “Podhrastovi”, danas Klinika za plućne bolesti, i stambena zgrada Penzionog fonda IVZ-a u ulici Miss Irby.



