Slike starog Sarajeva

[sime_cipol]

Ovako, meni se čini da je ovo kiosk sa svim i svacim izmedju OŠ SBB i Gimnazije, a kiosk sa perecima je stajao izmedju Gimnazije i Umjetničke i nije bio dupli kao ovaj.
Za perece sam već rekao, a ovaj ne znam ko je drzao.

[Porodice Foht]

Koliko se ja sjećam, kiosk sa perecima je bio izmedju gimnazije i umjetničke.

Ovaj moj kiosak mislim čak i da je bio bijele boje

Ili sam sve pomiješao... davno bilo

A ja bih se zakleo da sam na istom mjestu davno znao kupiti hot-dog ili tako nesto. Nisu bili pereci, ali ´´krhko je znanje´´.

[high_volume]

Bijeli kiosk sa perecima, koji ja imam u memoriji, mislim da je radio ujutro od 7 do oko podne, ili dok ne proda samo perece, i da je poslije bio zatvaran. Ali...

[RJ57]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

[muha_sa]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne

sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio
izvolite
dajte mi par kobasica
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu

[Ned071]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

Jbt hamburger s kiselim kupusom prodavali

[high_volume]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne

sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio
izvolite
dajte mi par kobasica
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu

Nisu "one" kobasice, več "Kranjske", nikad ponovljenog kvaliteta kao nekad. Bio je i UPI-jev gril na tramvajskoj kod Katedrale. Ali uvijek suh somunčić, pola somuna, sav prašnjav, ali kad ga natopi masnoćom iz grila i dvije vrele kobasice, ko te pita...

Kiosk... veliki kiosk na trotoaru ispred Lorisa, ispred bivšeg Brkinog restorana, "Pijetao" se zvao. Pa na mjestu današnje trafike kod dežurne apoteke na Socijalnom. Imali odlične pljeskavice, kad je stavi u ogromno pola somuna, pljeskavica sva treperi preko somuna, sva mirisna i jedra..

[muha_sa]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

volio sam ic u gril i one kobasice u po pogace--zagrizeš a ona kobasica prsne

sad ce ovaj tramvaj proc pored tog grila gdje sam najcešce dolazio
izvolite
dajte mi par kobasica
hocetel senfa
pošto je senf
dzaba
kad je dzaba daj mi cjelu teglu--onu vecu

Nisu "one" kobasice, več "Kranjske", nikad ponovljenog kvaliteta kao nekad. Bio je i UPI-jev gril na tramvajskoj kod Katedrale. Ali uvijek suh somunčić, pola somuna, sav prašnjav, ali kad ga natopi masnoćom iz grila i dvije vrele kobasice, ko te pita...

Kiosk... veliki kiosk na trotoaru ispred Lorisa, ispred bivšeg Brkinog restorana, "Pijetao" se zvao. Pa na mjestu današnje trafike kod dežurne apoteke na Socijalnom. Imali odlične pljeskavice, kad je stavi u ogromno pola somuna, pljeskavica sva treperi preko somuna, sva mirisna i jedra..

zaboravio

[tempuser]

Sto su ovu pumpu makli?

Mislim zbog sigurnosti am. ambasade koja je navodo platila lokaciju kod pijace.

[tempuser]

sjeca li se neko ovog kioska kod umjetnicke, ovdje su ako se ne varam pereci bili plafon, a tamo kod ekonomije isti kiosk samo galete kao specijalitet

kako ne sjecam ,hvala za sliku majstore,najbolje perece sam tu jeo

To je drzao Salih Trbić. Samo perece pravio, mislim negdje do 2000te plafon.
Do rata imao pekaru na Kovacima, malo iznad Mahira. Inače zivio na Pirinom Brijegu, pa je poslije rata gore nastavio. Danasnji pereci po pekarama njegovim ne mogu biti ni rob.

Ne znam kakav je kiosk bio do rata, ali dok sam bio dijete kiosk sa perecima nije bio ovaj modularni Poliester Priboj nego onaj obicni plehani coskasti ofarban u narandzasto i nije bio bas ovdje nego u izmedju skola na pocetku prolaza prema Metalcu.
Inace ovi kiosci su dobivali neke nagrade za dizajn.

[RJ57]

od kioska meni su vazda oni na marindvoru bili zakon. prvo pljeska sa ajvarom u primusu ili onome pored i onda krofna kod megi! ili krofna sa sirom pa krofna sa eurokremom ... joj kako je to bilo dobro!

interesantno nigdje nema slika tih kioska na marindvoru, nesjećam se da sam ijednu vidio!

Jbt hamburger s kiselim kupusom prodavali

toga se ne sjećam. da nisi pobrko sa svježim kupusom? pljeska sa malo kupusa plus ajvar, mileram i koja šajba krastavca ... evo odma sam ogladnio a maloprije sam doručkovo..... odo uzet kašiku nutele da se smirim

[zgiba]

kroz filter protjerana pa izgleda starije

sjeca li se neko ovog kioska kod umjetnicke, ovdje su ako se ne varam pereci bili plafon, a tamo kod ekonomije isti kiosk samo galete kao specijalitet

Ovo su kiosci izmedju Prve gimnazije i (sadasnje) osnovne skole Safvet beg Basagic i tu je bio grill. Pereci su se prodavali u kiosku izmedju Prve gimnazije i Umjetnicke skole (kiosk je bio naslonjen na Prvu gimnaziju)

[Ned071]

toga se ne sjećam. da nisi pobrko sa svježim kupusom? pljeska sa malo kupusa plus ajvar, mileram i koja šajba krastavca ... evo odma sam ogladnio a maloprije sam doručkovo..... odo uzet kašiku nutele da se smirim

Taj se gurmanskih vrhunac ne zaboravlja, vjeruj mi...

[dragma]

[dječak sa šibicama]

[Koshpa]

Mezar Zindzirli Ibrahim-dede 1912

2019

[high_volume]

Mezar Zindzirli Ibrahim-dede 1912

2019

Obnovu ovog turbeta je uz Medžlis Islamske zajednice Sarajevo također potpomogla Općina Centar koja je za tu namjenu iz svog budžeta izdvojila 30.000 KM. Turbe je obnovljeno u izvornom obliku koje historičari opisuju kao ''bijelo, okrečeno turbe na četiri vitka kamena stupa pod kupolom, pokriveno olovom, sa alemom (ukrasom) na vrhu. Narod ga je posjećivao osobito na četrdeset dana pred Jurjevo (Đurđevdan), da mu šehid ispuni želje''.

Na mjestu na vrhu Gorice, koje administrativno pripada Mjesnoj zajednici ''Ciglane-Gorica'', turbe je podignuto u čast Hadži Ibrahima koji je pripadao derviškom redu i koji je poginuo na tom mjestu na Gorici kao zapovjednik u redovima vojske Sultana Mehmeda II zvanog el Fatih (Osvajač). Turbe, čija je godina izgradnje nepoznata, zapalili su i porušili 19. augusta 1878. godine pripadnici austro-ugarske vojske prilikom osvajanja Sarajeva, tokom aneksije Bosne i Hercegovine.

http://www.centar.ba/novost/10663/obnov ... -na-gorici

Jesu li nadležni historičari vidjeli izvornu fotografiju mezara iz 1912. godine

[holowey]

Mezar Zindzirli Ibrahim-dede 1912

2019

Obnovu ovog turbeta je uz Medžlis Islamske zajednice Sarajevo također potpomogla Općina Centar koja je za tu namjenu iz svog budžeta izdvojila 30.000 KM. Turbe je obnovljeno u izvornom obliku koje historičari opisuju kao ''bijelo, okrečeno turbe na četiri vitka kamena stupa pod kupolom, pokriveno olovom, sa alemom (ukrasom) na vrhu. Narod ga je posjećivao osobito na četrdeset dana pred Jurjevo (Đurđevdan), da mu šehid ispuni želje''.

Na mjestu na vrhu Gorice, koje administrativno pripada Mjesnoj zajednici ''Ciglane-Gorica'', turbe je podignuto u čast Hadži Ibrahima koji je pripadao derviškom redu i koji je poginuo na tom mjestu na Gorici kao zapovjednik u redovima vojske Sultana Mehmeda II zvanog el Fatih (Osvajač). Turbe, čija je godina izgradnje nepoznata, zapalili su i porušili 19. augusta 1878. godine pripadnici austro-ugarske vojske prilikom osvajanja Sarajeva, tokom aneksije Bosne i Hercegovine.

http://www.centar.ba/novost/10663/obnov ... -na-gorici

Jesu li nadležni historičari vidjeli izvornu fotografiju mezara iz 1912. godine

ako je turbe poruseno 1878. zasto je cudna improvizacija iz 1912?

imas li sliku iz 1877. da vidimo izvorni izgled?

[high_volume]

ako je turbe poruseno 1878. zasto je cudna improvizacija iz 1912?

imas li sliku iz 1877. da vidimo izvorni izgled?

Pretpostavljam da je imaju nadležni historičari. Color print

[holowey]

ako je turbe poruseno 1878. zasto je cudna improvizacija iz 1912?

imas li sliku iz 1877. da vidimo izvorni izgled?

Pretpostavljam da je imaju nadležni historičari. Color print

historicari opisuju...garant vidjeli uzivo...bezze ti ismijavanje, fulio si loptu...

[gooUser1574647646]

Uz Bistrik, niz Bistrik ....jeli se na ovoj lokaciji snimao film "Cilim"?

Gore na mostu viseći okrenut prema naselju glumac Miodrag Krstovic
https://sh.m.wikipedia.org/wiki/%C4%86ilim_(TV_film)
Tu su mi stanovali rodjaci u Okrugloj.
Druga ulica lijevo.
https://www.dailymotion.com/video/x2di1gl

Pozdrav

[gooUser1574647646]

tada se u jednoj verziji, marka/tvornica automobila zvala AUDI-NSU !
.

mislim da se ovako zvala

Najvjerovatnije
Da bi poslije dobili konačno ime u AUDI
Auto-union ( D I ) audi
auto union deutsche industri

[muha_sa]

https://avaz.ba/kantoni/sarajevo/530961 ... 00-zvanica

STARO SARAJEVO Sve što niste znali o „Skenderiji“

Na otvaranju bilo 6.000 zvanica!

Film „Bitka na Neretvi“ premijerno je bio prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembr. Kompleks od 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora

Prije 50 godina Sarajevo je dobilo Kulturno-sportski centar „Skenderija“, počinje svoju priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada. Spektakl koji se desio te godine baš u ovaj vakat nije bio samo promocija „Skenderije“ nego i Sarajeva na jedan poseban način.

Velika dobra

- „Skenderija“ je izgrađena na nekadašnjem prostoru koji je uvakufio Skender paša koji je bio bosanski sandžakbeg i vladao krajem 15. i početkom 16. stoljeća. A iza sebe ostavio je velika dobra – kaže Garibija.

Na tom prostoru kojeg su prozvali Skenderija napravljen je fubalski stadion i bio fudbalski centar do gradnje Koševa 1947. godine. I baš na tom velikom platou i prostoru planirana je izgradnja modernog sportskog i kulturnog centra, kakvog neće biti u Bosni, a ni dalje. Projektanti su bili arhitekte Živorad Janković, Halid Muhasinović i Ognjen Malkin.

Kompleks je zahvatao 70.000 kvadrata sportskog, kulturnog i privrednog prostora, a savršeno je uklopljen u pejzažni prostor ispod Trebevića.

-Te 1969. godine bio je završen i čuveni film „Bitka na Neretvi“ koji će premijerno biti prikazan na otvaranju „Skenderije“ 29. novembra. U Sarajevo je kao gost na otvaranje „Skenderije“ i premijeru filma stigao Josip Broz Tito sa suprugom. Pored visokih funkcionera u Sarajevu su kao gosti došli glumci Milena Dravić, Ljubiša Samardžić, Boris Dvornik i drugi, zatim poznati Karlo Ponti koji je došao bez Sofije Loren koja je bila bolesna, te čuveni Omar Šarif (Sharif). Lično ih je pozvao Tito, a došli su i Jul Briner, Silvija Koščina, Orson Vels... Pozvano je oko 6.000 zvanica – kaže Garibija.

Maketa mosta

Plato je bio ukrašen posterima glavnih glumaca kao i velikom maketom mosta na Neretvi. Tu nesvakidašnju promociju Sarajeva otvorio je predsjednik Tito.

Jul Briner izgubio dokumente

Glumac Jul Briner prilikom dolaska na premijeru izgubio je dokumente.

Tako da je trebalo malo i vremena da ga tadašnje obezbjeđenje prepozna i da bude prisutan na projekciji filma u kojem je glumio.

[dječak sa šibicama]

[Ned071]

Reuf Kadić nesumnjivo je u samom vrhu među najznačajnijim arhitektima Sarajeva. Doslovno je utemeljio modernu arhitekturu u Bosni i Hercegovini. Njegovi objekti prvi su u našoj zemlji koji su njegovali minimalistički i funkcionalni dizajn, dok su urbanistička rješenja uvijek težila uklapanju, a ne isticanju ili ekstravaganciji. Zbog toga su mnoge Kadićeve zgrade “neprimjetne”, ali i ključne u formiranju fizionomije modernog Sarajeva.

Poslije rata, 1946. godine, postavljen je za šefa jednog arhitektonskog odjela u Zemaljskom projektnom zavodu u Sarajevu. U kratkom periodu, tačnije do 1950. godine, realizirao je zajedno s bratom nekoliko kapitalnih stambenih objekata u Sarajevu.

U skladu s modernističkim shvatanjima, veliki prostor davao je svjetlosti i doticaju čovjeka s prirodom i parkovskim površinama, što se posebno ističe u njegovom remek-djelu (koje je projektirao zajedno s bratom Muhamedom), stambenim blokovima u naselju Džidžikovac u Sarajevu. Ove zgrade izgrađene 1947. godine možemo posmatrati kao najsuptilniji i najkreativniji oblik pokušaja humaniziranja ljudskog prostora življenja, a do danas predstavljaju nenadmašan projekt naše stambene arhitekture.

Još jedan projekt koji je radio zajedno s bratom, a koji je također proglašen nacionalnim spomenikom jeste zgrada Mirovinskog zavoda (zgrada u koju će kasnije biti smještene i prostorije Košarkaškog kluba “Bosna”).

Ipak, njegov najpoznatiji, ali i nedovršen projekt jeste neboder Vakuf Hovadža Kemaludina (kasnije poznat i kao JAT-ov neboder, na čijem je vrhu danas smješten “Hecco” hotel). Njegova gradnja započeta je 1939. godine i to je bio prvi sarajevski neboder. Zbog rata je završen tek 1947. godine. Iz nekog razloga, prilikom završetka odustalo se od originalnog projekta Reufa Kadića. Takva odluka totalno je upropastila izgled objekta koji danas nosi epitet jednog od najružnijih u gradu. A sve je trebalo izgledati drugačije.

Originalno je trebao biti viši, s 15 spratova u visini od 60 metara (danas je niži za desetak metara). Umjesto današnjih balkona i čudnog kubusnog završetka, kompletan neboder trebao je imati čiste linije s ugaonim prozorima koji bi se protezali duž čitavog pročelja (efekt neprekinute prozorske trake).

Od drugih projekata treba još izdvojiti Vakuf Čokadži hadži Sulejmana na Bistriku, Vakuf Hovadža Kemaludina (Mekteb) u ulici Ferhadija, preko puta istoimenog nebodera, kuću porodice Kopčić u Ulici Safvet-bega Bašagića, zgradu Kapetanović u Logavinoj ulici (zajednički projekt s bratom Muhamedom), Sirotište “Podhrastovi”, danas Klinika za plućne bolesti, i stambena zgrada Penzionog fonda IVZ-a u ulici Miss Irby.