Meshtar wrote:Amrice bona...Kiseljak rulez
), a da li propada ne znam, samo cini mi se da je jos davno bilo nekih problema oko vlasnistva, koncesija, necega... 
U pravu si ,i ja kada sam otvorio stranicu i vidio adrese sam se samo nasmijao i zatvorio istuPipiDugaDevetka wrote:Hvala,...Sve mi je jasno...shibonja wrote:PipiDugaDevetka wrote:Ne znam da pronadjem web. stranicu Trgovačkog centra BINGO,...Molim za pomoć.
http://bingotuzla.com.ba/
Želim gazdi Bingo-a sve najbolje u životu, radu i biznisu, ali ekstenzije @yahoo.com, @gmail.com u e-mail adresama ukazuju na to da gazda ne ulaže u savremene načine poslovanja. U prevodu, Bingo neće uspjeti na bh. trgovačkom nebu.
A ovo hoce li uspjeti ili ne,nisam kompetentan da govorim 
Kao sto smo vec spominjali nemamo kontrole kvaliteta zato i ne mozemo da izvozimo vani ...
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/bizn ... litet.html
Bh. proizvodi nisu lošijeg kvaliteta od uvoznih
Naš problem je administrativna nemogućnost izvoza, nepriznavanje bh. certifikacijskih tijela, ispitnih laboratorija te procedura o usklađenosti roba, kaže Lasić
Veći stepen finalizacije vlastitih sirovina S obzirom na to da ima malu, otvorenu ekonomiju, Bosna i Hercegovina svoj razvoj treba temeljiti na proizvodnji za domaće tržište, uvećano za dio proizvodnje namijenjene izvozu, kako bi barem dijelom svoju konkurentnost gradila i na ekonomiji količina, kaže za "Dnevni avaz" potpredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić.
Niže cijene
On je podsjetio da je naša zemlja 90 posto svoje trgovine regulirala kroz Ugovore o slobodnoj trgovini (CEFTA) i na Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) pa bi, stoga, trebala insistirati na nekom vidu ograničavanja uvoza, bar u onim proizvodnjama koje posjeduje.
- Kako bismo postali konkurentni, jednostavno, moramo proizvoditi kvalitetno i po cijenama nižim od konkurencije. Naravno da je BiH za ovaj nivo proizvodnje administrativno preskupa pa zbog toga svako izdvajanje povećava trošak po jedinici proizvoda te se tako smanjuje njihova konkurentnost. No, svaka ekonomija treba povećavati svoj tržišni udio i zato, ako imamo pad izvoza, to treba i nadoknaditi na domaćem tržištu - ocjenjuje Lasić.
Nedostatak novca
Naglašava da kvalitet roba proizvedenih u BiH nije lošiji od uvoznog kvaliteta te da je problem BiH administrativna nemogućnost izvoza zbog nepriznavanja bh. certifikacijskih tijela, ispitnih laboratorija, kalibracijskih laboratorija, procedura o usklađenosti roba.
Lasić navodi da BiH još nije dostigla nivo izvoza iz 2008., ali da naša država ima šansu u izvozu ako bude planski poduzimala korake u promjeni strukture proizvodnje. Ne može se, kaže on, graditi perspektiva na izvozu sirovina i energije nego na što većem stepenu finalizacije vlastitih sirovina. Lasić vidi problem naše proizvodnje u nedostatku obrtnog jeftinog novca.
), i kaže: Nazvat ću vas da ne čekate na vezi.
Sta da ocekuju nasi radnici u sloveniji kad ih slovenci isto ovako tretiraju i u vlastitoj zemlji BiH?http://www.sarajevo-x.com/bih/clanak/100719050
Protestni marš pokreta "Dosta!"
Bh. radnici u Sloveniji moraju imati sva prava i slobodu
Više desetina bh. radnika koji su prevareni u Sloveniji, zajedno sa aktivistima pokreta Dosta! i slovenske nevladine organizacije "Nevidljivi radnici svijeta", okupili su se danas u Sarajevu na protestima kako bi tražili da im se omogući povratak u Sloveniju da bi naplatili velika potraživanja koja su im ostali dužni njihovi slovenski poslodavci.
Protesti su počeli ispred zgrade Ureda visokog predstavnika, budući da je visoki predstavnik ujedno i specijalni predstavnik Evropske unije, a aktivisti su isticali da Slovenija nije usamljen primjer odnosa prema stranim radnicima u EU.
Noseći transparente "Hoćemo naše plaće" i "Dosta ponižavanja radnika iz trećih zemalja", predstavnici radnika i nevladinih organizacija pročitali su pred OHR-om listu svojih zahtjeva i pritužbi.
Radnici prije svega traže da im se omogući odlazak u Sloveniju, za koju nisu mogli dobiti vizu nakon što im je istekla radna dozvola, kako bi mogli naplatiti potraživanja koja se kreću od 6.000 do 9.000 eura po radniku.
Osim toga, žalili su se na užasne uvjete rada, neuplaćivanje staža, socijalnog i zdravstvenog osiguranja, te na prekovremeni, a neplaćeni rad. Štaviše, ako bi se neko od radnika usudio da se vlasniku žali, automatski bi uslijedio otkaz. Zabilježeni su i slučajevi šovinističkog vrijeđanja bh. radnika na nacionalnoj osnovi.
Radnici koji su se danas okupili u Sarajevu većinom su Cazinske krajine i u najvećem broju radili su za građevinsku firmu "Prenova", čiji je vlasnik Zoran Perković.
Osim na slovenske poslodavce i vlasti, velike primjedbe iznesene su i na račun bh. vlasti, koje radnici optužuju da nisu učinili ništa za njih, te da su čak i zarađivali na njihovom odlasku u Sloveniju.
Nezadovoljstvo ponašanjem bh. vlasti iskazano je na drugoj tački današnjih protesta, pred sjedištem Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Tu su predstavnici prevarenih radnika uzvikivali da su bh. vlasti odgovorne za slanje radnika u Sloveniju, gdje su "tretirani kao životinje". Vlasti BiH su optužene da su bile saučesnici u tome što su bh. radnici u Sloveniji bili više gladni nego siti, te da su za ovu situaciju odgovorne više od Slovenije.
Nakon protesta pred sjedištem MVPBiH, kolona demonstranata se uputila prema zgradi Ambasade Slovenije na Bentbaši, gdje bi delegaciju radnika trebalo da prime predstavnici Ambasade.
Nikakvi incidenti nisu zabilježeni, a demonstracije su osiguravali pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo.
Zasto je nemoguce i koji je to nacin?al_akhisari wrote:...prije svega rekao bih da je naslov teme krivo postavljen...po mom skromnom sudu, nemoguce je okrenuti ( bukvalno ) ledja merkatoru, konzumu, interexu...ali, nacin postoji..
nazalost, jednostavne stvari su jako tesko ostvarive, pogotovo u drustvu kao sto je nase, koje cijeni sve i svacije, prije i vise negoli svoje ( nemojmo pocinjati pricu o razlozima )...Jeli mislis na ovu svijetlu stranu?al_akhisari wrote:.ipak, kao sto je nekoliko prethodnika istaknulo, imaju i svjetlu: otvaranje istih podrazumjevalo je ulaganje novca u izgradnju, zaposljavanje dosta velikog broja ljudi, kako na izgradnji, tako i sada kao radnika ( ne ulazeci ovom prilikom u uslove rada i placenost ), te ipak puno veci i kvalitetniji izbor artikala...hipoteticki, okretanjem ledja, svi ovi ljudi bi ostali bez zaposlenja,..
Ni ova strana im nije uopce svijetla ... naprotiv vrlo je tamna ...metronom wrote:Radnicima u Mercatoru su evo haman godina dana smanjene plate 25% (nisu nikad povecane od kad su otvorili firmu u BiH, naprotiv, jednom su vec bile smanjene prije ovog posljednjeg smanjenja), regres ukinut, godisnji odmori fiksno svima 18 dana, topli obrok i onako jadan se uplacuje na pika karticu pa ga htio ne htio moras potrosit u Mercatoru... Mislim da su cak nasli neku rupu u zakonu pa su nekim radnicima isplacivali cak i manje od minimalca... Sjaj i bijeda jednog trgovackog lanca koji se prodaje za haman nekakav elitni kod nas.
Sta li je gospodju Hasiju natjeralo da skoci... Ako to sto ju je firma u kojoj je radila dovela na rub egzistencije nije glavni razlog njenog nesretnog cina, sigurno je znacajno doprinjelo tome...
al_akhisari wrote:..P.S. mali doprinos tomu je i trazenje npr. BONA sokova, tamo gdje ih nema, nabavit ce
...slazem se s tobom...ja samo pokusavam gledati casu do pola punu...pshhh wrote:Jeli mislis na ovu svijetlu stranu?al_akhisari wrote:.ipak, kao sto je nekoliko prethodnika istaknulo, imaju i svjetlu: otvaranje istih podrazumjevalo je ulaganje novca u izgradnju, zaposljavanje dosta velikog broja ljudi, kako na izgradnji, tako i sada kao radnika ( ne ulazeci ovom prilikom u uslove rada i placenost ), te ipak puno veci i kvalitetniji izbor artikala...hipoteticki, okretanjem ledja, svi ovi ljudi bi ostali bez zaposlenja,..
Ni ova strana im nije uopce svijetla ... naprotiv vrlo je tamna ...metronom wrote:Radnicima u Mercatoru su evo haman godina dana smanjene plate 25% (nisu nikad povecane od kad su otvorili firmu u BiH, naprotiv, jednom su vec bile smanjene prije ovog posljednjeg smanjenja), regres ukinut, godisnji odmori fiksno svima 18 dana, topli obrok i onako jadan se uplacuje na pika karticu pa ga htio ne htio moras potrosit u Mercatoru... Mislim da su cak nasli neku rupu u zakonu pa su nekim radnicima isplacivali cak i manje od minimalca... Sjaj i bijeda jednog trgovackog lanca koji se prodaje za haman nekakav elitni kod nas.
Sta li je gospodju Hasiju natjeralo da skoci... Ako to sto ju je firma u kojoj je radila dovela na rub egzistencije nije glavni razlog njenog nesretnog cina, sigurno je znacajno doprinjelo tome...
Valjda bi sami sebi trebali stvarati radna mjesta a ne da nam dolaze Slovenci u nasu zemlju i iskoristavaju nas maksimalno?al_akhisari wrote: ...slazem se s tobom...ja samo pokusavam gledati casu do pola punu...
...nazalost, ovdje se ne radi o izboru izmedju dobrog i losega, nego izboru izmedju dva zla...u takvoj situaciji, obicno se bira manje...ako tako gledamo, onda je ljudima koji u trg. lancima rade, bolja placa umanjena za 18 %, nego da ne rade nikako ( ovo naravno, ne znaci da sam ja fan mercatora, interxa,..da sam njihov advokat, da podrzavam ovakve njihove poteze, naprotiv )...
http://www.dnevniavaz.ba/dogadjaji/teme ... bilju.html
Tuđe slađe i draže: Uvoz resursa kojih BiH ima u izobilju
Naši uvoznici zatrpali tržište u BiH čak i proizvodima kojih ovdje ima u izobilju... Za uvoz jabuka potrošeno više od deset miliona maraka - dok domaće propadaju, pa su voćari zatražili zaštitu države, ali izgleda da su im male šanse
Stalaže preplavljene uvoznim proizvodima Kada bi nekome u Saudijskoj Arabiji ili Kuvajtu, na primjer, palo na pamet da uvozi naftu, sigurno bi ga proglasili ludim, jer u ovim zemljama leže na natnim poljima - uvoznicima u BiH to se ne dešava iako na ovdašnje tržište dopremaju ogromne količine proizvoda kojih ovdje ima u izobilju i koji najčešće propadaju, jer ih nema ko da kupi.
Takvih primjera ima na desetine. Na primjer, u BiH se uvoze ogromne količine vode za piće iako se neke naše planinske rijeke i potoci bez ikakve prerade mogu da piju. O brojnim izvorima pijaće vode da i ne govorimo. U BiH se uvoze i čačkalice iako izvozimo značajne količine trupaca.
U vezi sa uvozom u BiH ima još mnogo apsurda. Prosto je neshvatljivo da bijeli luk uvozimo iz Kine, da mlijeko kupujemo u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, a ovdašnji farmeri ga prosipaju ili hrane stoku mlijekom. U BiH se uvozi i živa stoka i meso iako su se naši poljoprivredni stručnjaci još prije rata hvalili da bi sa ovdašnjih oranica mogli da hrane pola Evrope.
Možda i bi kada bi se u ovoj oblasti vodila drugačija politika, kada bi država više stimulisala i štitila domaću proizvodnju. Najnoviji zahtjev koji su predstavnici vlasti u Republici Srpskoj i BiH dobili iz Udruženja voćara Republike Srpske nedvosmisleno govori da smo još daleko od toga.
Zar nije apsurdno da se prošle godine u BiH iz Hrvatske, Srbije i Makedonije uvezlo 27 860 tona jabuka i za to potrošeno više od deset miliona maraka iako značajne količine domaćih jabuka još i sada trunu u hladnjačama. Zbog toga su iz Udruženja voćara RS zatražili od vlasti da zaustavi prekomjerni uvoz, jer domaćim proizvođačima jabuka prijeti bankrot.
"Tražili smo da država nešto preduzme kako bi zaštitila domaće proizvođače, jer je ovakvo stanje već odavno nepodnošljivo. Najbolje bi bilo da se uvoznici jabuka nekakvim mehanizmima natjeraju da kupuju domaću jabuku. Jasno nam je da je to skoro nemoguće, jer ko će natjerati uvoznike da se odreknu mešetarenja i velike dobiti koju ostvaruju uvozom jabuka. Ako se, na primjer, uveze šleper sa 15 tona jabuka - kako obično stoji u papirima - sigurni smo da u tom istom šleperu ima čak pet tona jabuka više. Na taj način uvoznici su u poziciji da sa dampinškim cijenama obaraju cijenu domaće jabuke", rekao je Srni Dragoljub Kasagić, predsjednik Udruženja voćara RS.
U ovom udruženju još kažu da su lani uvoznici kupovali jabuku po cijeni koja se u prosjeku kretala od 37 feninga po kilogramu. Cijena domaće jabuke lani se kretala od 40 do 50 feninga po kilogramu bez troškova hladnjače, ambalaže i pakovanja. Sa tim troškovima kilogram domaćih jabuka bi kod proizvođača koštao i više od 70 feninga.
Računica je, dakle, očigledna. Uvoznici imaju alibi, jer kupuju jeftiniju jabuku, a domaćim voćarima preostaje da i dalje traže pomoć od države kako bi i oni bili konkurentniji na tržištu. Ako se to ne dogodi, preostaje im jedino da i oni pristanu na uslove uvoznika ili da svoje kvalitetno konzumno voće prodaju u bescijenje - 10 feninga po kilogramu za industrijsku preradu. Nema nikakve sumnje da bi to značilo potpunu propast voćarstva u Srpskoj. I ne samo to. Bez posla bi ostalo nekoliko hiljada ljudi kojima je voćarstvo glavni izvor prihoda za egzistenciuju.
To nije i jedini problem. Kako će voćari da vrate kredite koje su uzeli u bankama u toku posljednjih nekoliko godina za podizanje novih plantaža voćnjaka i vinograda. Samo u Potkozarju je posljednjih deset godina raznim sortama jabuke zasađeno 2500 hektara. Slična situacija je i u ostalim dijelovima RS. Hoće li nadležni državni organi pronaći neke mehanizme da zaštite domaće voćare ili će dozvoliti da propadnu - još niko pouzdano ne zna. Izvjesno je da su male šanse da se nekim vancarinskim barijerama smanji uvoz, s obzirom da je BiH potpisnica Cefta sporazuma.
Da bi se u takvim uslovima pokrenuli neki mehanizmi zaštite domaće proizvodnje, procedura je prilično komplikovana i neizvjesna. Potrebno je da zahtjev za zaštitu nadležnim organima uputi više od 50 odsto proizvođača iz određene oblasti i da se dokaže da je domaća proizvodnja ugrožena uvozom.
U Ministarstvu spoljnje trgovine i ekonomskih odnosa sa inostranstvom BiH rekoše da su takve zahtjeve ranije dostavili i proizvođači piva i mesoprerađivači iz BiH, ali nisu uspjeli da dokažu da je njihovo poslovanje ugroženo uvozom, iako je to, tako reći, očigledno.
Zbog toga nije ni čudo što se uz takvu spoljno trgovinsku politiku u BiH iz godine u godinu povećava uvoz i što je spoljnjotrgovinski deficit nedostižan. I u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period lani uvoz je u BiH povećan za 4,5 odsto i skoro je dvostruko veći od vrijednosti ostvarenog izvoza.
