Corto Maltese wrote:Postoje razni oblici intelegencije, različiti načini njenog ispoljavanja i iskorištavanja, samim tim i različiti načini mjerenja. Svjetski prvaci u šahu koji se igra po FIDE standardima, nisu nužno isti oni koji su prvaci u brzopoteznom ili u dopisnom šahu. Ugrubo, Mensa test, koji traje 40 minuta, spada u testove brzine. Testovi koji se rade u dužem vremenskom roku se obično nazivaju testovima snage. Prije rata sam radio dopisni test koji je bio objavljen u magazinu Galaksija, i koji je uključivao pristojan nagradni fond. Koliko se sjećam, vrijeme rješavanja je bilo 30 dana.Creasy wrote:Bacanje para. Prije rata su nam to mjerili, s tim sto smo radili testove 4-5 sati, a ne 30 min. Nikakve fajde od toga nisam imao, a mislim da ni danas od ove eventualne diplome ne bih imao nista. Uostalom, kome u BiH trebaju inteligentni ljudi?![]()
Znam da postoji 7 vrsta inteligencije, to sam ucio iz Psihologije.
7 VRSTA INTELIGENCIJE
Šta znači biti pametan?!
Da li je to postizanje visokih rezultata na testu inteligencije ili
na školskom testu koji provjerava sposobnosti. Jesu li pametni
oni koji imaju izvanrednu memoriju?!
U mnogim školama djecu odvajaju prema rezultatima,
oni sa visokim ocjenama dobijaju više pažnje i više privilegija
od onih sa nižim ocjenama.
U poslu, mi tradicionalno definišemo pamet kao sposobnost
rješavanja problema i brzo razumijevanje. U stvari,
brzina je identifikovana i usvojena kao osobina intelekta.
Ipak mnoga svjetska otkrića nisu došla na osnovu brzine već istrajnosti, kreativnosti i teškog razmišljanja.
Tomas Edison je radio gotovo kao fizički radnik dok nije otkrio sijalicu.
On je bukvalno probao hiljadu puta dok nije uspio.
Dakle, sijalica nije došla brzo. Mnoga naša vjerovanja o inteligenciji su
posljednjih godina poljuljana. Među onima koji su najviše uzdrmali naše
znanje bio je Dr. Hauard Gardner, čija knjiga Okviri Uma govori o
sedam vrsta inteligencije. On smatra da inteligenciju mjerimo vrlo usko.
Evo Gardnerovih sedam originalnih vrsta inteligencije.
Sedam načina na koji možete organizovati intelekt po kategorijama;
sedam načina da bolje razumijete svoju prirodu.
1. VERBALNA INTELIGENCIJA. Pamet riječi. Odnosi se na riječi i jezik, spsobnost da zamislimo i komuniciramo kroz verbalne termine. Biti leksički pametan.
2. VIZUELNA INTELIGENCIJA. Pamet slika. Zasniva se na čulu vida ili sposobnosti vizuelizacije; sposobnost da se misli kroz oblike ili rasporede, da se tumače simboli i zamisle mogućnosti. Ukoliko imate jaku vizuelnu inteligenciju, vjerovatno ćete svoje ideje crtati na papiru i predstavljati slikama.
3. FIZIČKA INTELIGENCIJA. Pamet tijela. Odnosi se na fizički pokret: sposobnost da se «misli tijelom», da se stvari razumiju uz pomoć fizičkog kontakta; saznanje kroz dodir.
4. MUZIČKA INTELIGENCIJA. Muzička pamet. Zasnovana na nečijoj mogućnosti da prepozna melodijske motive i da muzički misli, da instinktivno predosjeti melodijske, ritmičke i harmonijske «događaje»; da koristi zvuk i ritam za elokventnije izražavanje misli.
5. MATEMATIČKA I LOGIČKA INTELIGENCIJA. Logička pamet. Nekada nazivana naučnom inteligencijom, ona se zasniva na moći rasuđivanja i mogućnosti baratanja brojevima i formulama, odnosno izgradnje sistema argumentacije.
6. INTERPERSONALNA INTELIGENCIJA. Društvena pamet. Usmjerava naše odnose sa drugim ljudima; visoka empatija karakteristična je za ovu vrstu intelekta i pomaže nam da se dobro odnosimo prema svim tipovima ljudi.
7. INTRAPERSONALNA INTELIGENCIJA. Unutrašnja pamet. Odnosi se na našu sposobnost da gledamo unutar sebe i da razumijemo sebe, svoju suštinu i osjećanja. Jak osjećaj sebe.
Mi smo kao najbolji matematicari tada vjerovatno radili te testove da bi nam odredili IQ ove inteligencije pod 5. Prvo smo odradili 2 testa iz Matematike koje sam ja usput budi receno razvalio. Zatim smo dobili zadatak da nacrtamo porodicu, covjeka i jednu sliku po sopstvenom izboru (ja nacrtao drvo).
