Kada se isplati iseljenje iz BiH u druge države?

[dr_Evil]

Ma to nigdje veze, pa sva ta socijalna davanja se vrate u ekonomiju i to instantno, jer ti ljudi ne stede.

Pa jedna Svedska, kao najpoznatija po socijalnim davanjim, jer stalno u vrhu novih patenata, a i po broju milijardera i multimilionera po glavi stanovnika.

Prije bih rekao da je problem negdje drugdje, ako i ima nekog krucijalnog problema, a to je regulacija i pravila, koja usporavaju ritam. No i BDP koji je narastao u nekim drzavama, kao USA, je znacajnije otisao prema milijarderima i multimilionerima vec prema radnoj klasi. Pitanje koliko su vidjeli od tog rasta BDP radna klasa, odnosno kako raspodjela ide.

Ne bih se bas slozio, ako imas radno aktivno stanovnistvo koje radije uzima socijalne beneficije (ma kolike bile) nego participira u ekonomiji onda imas problem. Neko ta socijalna davanja mora zaraditi i dati, sad da li kroz vece poreze ili opterecenja ekonomije ali pare moraju doci od nekuda.
Mi smo ti dobar primjer za to. Kod nas su ljudi odlazili u penzije lijevo i desno. Malo ratno staza, malo ovoga malo onoga i loli 50tak godina a on vec u penziji. Zato i dan danas, 30 i kusur godina nakon rata, nas svaki budzet je socijalni a ne razvojni. Proci ce jos dosta vode dok ne vidimo razvojene budzete, ako ikada.

Danska, Švedska, Švicarska, Nizozemska, sve zemlje sa veoma, veoma jakim socijalnim državama i veoma inovativnim ekonomijama.

Bosna uopće i nema nikakva socijalna davanja, to što ti opsisuješ su ljudi na kraju radnog vijeka koji se nekako snalaze jer ne postoji adevaktan sistem. Jadna je prvireda koja zavisi od 58-godišnjaka koji uzme 300-400 maraka invalidske da preživi, valjda je bolje da reže drva po šumama. To sigurno ne mjenja širu sliku.
Samo treba manje regulacija i flexibilnost. Danska npr. ima ujedno jak socijalni sistem, ali isto tako možeš brzo dobiti otkaz (ali zauzvrat dobijaš punu platu dugo vremena poslije).

Na kraju krajeva, ne poznajem nijednu uspješnu državu koja nema jak socijalni sistem.

Druze ako ima neko socijalna davanja to je onda BIH. Svugdje ima laznih socijalnih davanja, ali Bosna je sigurno vrhunac po tom pitanju. Pa ja znam krajeve gdje svaka kuca ima laznu invalidsku penziju, nebitno jel na mentalno ili fizicko zdravlje. I hajd da stranka ne uzme 100% u tom kraju, ne moze se desit

Kao sto je svugdje najgore posteno radit, uvijek najbolje zive oni na socijali, tako je i u Bosni najgore posteno zaradit penziju.

[stubrijez]

I sto mi je bizarno bilo, hodas ulicom a svaka kuca sirom otvorene store ima. Isto izlog, sve vidis od familijarne vecere do komse sto se presvlaci.

Ovo sam i ja primjetio u Holandiji. (Otprilike ovo je u fazonu onog pitanja u vezi interesantnih stvari na NZ).
Otvorene store i ogromni prozori. To sam povezao sa brojem oblacnih dana? (Na primjer u Spaniji, pogotovo starija gradnja, situacija je obratna iz istog razloga).
E sad zasto su otvorene store.....to je valjda liberalno drustvo pa zato.

Druga stvar koju sam tamo primjetio su pravo strme stepenice. Prvo sam mislio to je samo u staroj gradnji po Amsterdamu i slicno, ali mescini da je tako i u novim zgradama.

Zapad Njemacke isto... protestanska tradicija. Nema ograda i zavjesa. Nista ne moze da se skrije od Boga pa ne treba kriti ni od ljudi. Naviknes se poslije nekog vremena pa te ni ne interesuje sta narod radi unutra...

[stubrijez]

Problem država sa jakim socijalama je upravo u tome što se teško otrgnuti iz srednje klase ka gore. Sistem većinu gura u srednju klasu, i one iznad i one ispod. Jbg ko je po defaultu ispod, njemu je taj sistem super, onaj ko želi da se izdigne, ne valja mu...

Odicno sumirano

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

[stubrijez]

SAD?

Ne znam, da li bi mogao stvarno punim srcem reći da bi želio da Bosna treba da liči na Ameriku? Da drogeraši otvoreno hodaju i bodu se Baščaršijom a na Čengić vili imaš kampove beskućnika, dok je sve od tranzita no-go zona i geto gdje se zalazi?

Americki veliki gradovi se po tome ni po cemu ne razliku od velikih zapadnoevropskih gradova.

Slike ili snimci koji se vrte po internetu su iz specificnih gradova ili kvartova u specificnim americkim gradovima.

Bajdvej, sad mi pade na pamet, a posto je bila prica ranije i sprdanje sa "ovo samo kod nas ima"....sad sam skonto da to i u Americi ima.
Pa se valjda to prenese i medjunarodni internet.

Inace, otkricu ti tajnu - drogerasi otvoreno hodaju Carsijom odavno.

I svim ostalim povrsinama...

[Bodkin]

Problem država sa jakim socijalama je upravo u tome što se teško otrgnuti iz srednje klase ka gore. Sistem većinu gura u srednju klasu, i one iznad i one ispod. Jbg ko je po defaultu ispod, njemu je taj sistem super, onaj ko želi da se izdigne, ne valja mu...

Odicno sumirano

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

[daario naharis]

Odicno sumirano

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

Imagine all the peopleeeee

[broj dva]

Ne bih se bas slozio, ako imas radno aktivno stanovnistvo koje radije uzima socijalne beneficije (ma kolike bile) nego participira u ekonomiji onda imas problem. Neko ta socijalna davanja mora zaraditi i dati, sad da li kroz vece poreze ili opterecenja ekonomije ali pare moraju doci od nekuda.
Mi smo ti dobar primjer za to. Kod nas su ljudi odlazili u penzije lijevo i desno. Malo ratno staza, malo ovoga malo onoga i loli 50tak godina a on vec u penziji. Zato i dan danas, 30 i kusur godina nakon rata, nas svaki budzet je socijalni a ne razvojni. Proci ce jos dosta vode dok ne vidimo razvojene budzete, ako ikada.

Danska, Švedska, Švicarska, Nizozemska, sve zemlje sa veoma, veoma jakim socijalnim državama i veoma inovativnim ekonomijama.

Bosna uopće i nema nikakva socijalna davanja, to što ti opsisuješ su ljudi na kraju radnog vijeka koji se nekako snalaze jer ne postoji adevaktan sistem. Jadna je prvireda koja zavisi od 58-godišnjaka koji uzme 300-400 maraka invalidske da preživi, valjda je bolje da reže drva po šumama. To sigurno ne mjenja širu sliku.
Samo treba manje regulacija i flexibilnost. Danska npr. ima ujedno jak socijalni sistem, ali isto tako možeš brzo dobiti otkaz (ali zauzvrat dobijaš punu platu dugo vremena poslije).

Na kraju krajeva, ne poznajem nijednu uspješnu državu koja nema jak socijalni sistem.

SAD?

SAD nije uspjesna drzava za vecinu svojih gradjana.
https://www.cbsnews.com/news/cost-of-li ... y-of-life/

[Hakiz]

Danska, Švedska, Švicarska, Nizozemska, sve zemlje sa veoma, veoma jakim socijalnim državama i veoma inovativnim ekonomijama.

Bosna uopće i nema nikakva socijalna davanja, to što ti opsisuješ su ljudi na kraju radnog vijeka koji se nekako snalaze jer ne postoji adevaktan sistem. Jadna je prvireda koja zavisi od 58-godišnjaka koji uzme 300-400 maraka invalidske da preživi, valjda je bolje da reže drva po šumama. To sigurno ne mjenja širu sliku.
Samo treba manje regulacija i flexibilnost. Danska npr. ima ujedno jak socijalni sistem, ali isto tako možeš brzo dobiti otkaz (ali zauzvrat dobijaš punu platu dugo vremena poslije).

Na kraju krajeva, ne poznajem nijednu uspješnu državu koja nema jak socijalni sistem.

SAD?

SAD nije uspjesna drzava za vecinu svojih gradjana.
https://www.cbsnews.com/news/cost-of-li ... y-of-life/

Od kada se to uspješnost države gleda po tome kako je njenim građanima?

Najbolji univerziteti, ekonomska moć, vojna i politička moć, najbolje zdravstvo itd.

To što školstvo i zdravstvo nisu većini građana dostupni, ne znače da nisu najbolji. Građani su ionako potrošni materijal.

[Ozimician]

Odicno sumirano

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

Upravo ovako kako si napisao i u suštini korijen mog nezadovoljstva sistemom leži upravo u ovome.

Postoji ona priča kad je nastavnik učenicima objasnio zašto socijalizam dugoročno nikad nije održiv.
Pa je svim učenicima davao prosječnu ocjenu razreda, oni koji su ranije imali jedinice bili su time super zadovoljni, ovi koji su imali petice nezadovoljni. Onda su odlikaši izgubili motivaciju za učenje i vremenom je prosjek razreda padao dok na kraju nisu svi pali.

I na kraju kao što vidimo, to se dešava upravo sa svim takvim društvima, funkcioniše određeni period, ali dugoročno nije održivo.
Onda krene propaganda kako nama ne treba da budu bitne pare kad se upisuju fakulteti i da to radimo "zbog sebe", a ne zbog para, neko i tu priču popu*i doduše..

Ovo je i u Njemačkoj aktuelna rasprava (ili meni algoritam tako servira), ali većina se slaže da sa trenutnim sistemom visoko obrazovanje teško da može napraviti veliki iskorak u standardu. Postavljao sam i medijalne plate, visokoobrazovani imaju mjesečno 300€ više netto u odnosu na medijalnu platu svih zaposlenih. Nek je ta razlika i 500-600€ u odnosu na one s nižim obrazovanjem - opet premalo da napravi razliku u standardu.

[elcaliente]

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

Upravo ovako kako si napisao i u suštini korijen mog nezadovoljstva sistemom leži upravo u ovome.

Postoji ona priča kad je nastavnik učenicima objasnio zašto socijalizam dugoročno nikad nije održiv.
Pa je svim učenicima davao prosječnu ocjenu razreda, oni koji su ranije imali jedinice bili su time super zadovoljni, ovi koji su imali petice nezadovoljni. Onda su odlikaši izgubili motivaciju za učenje i vremenom je prosjek razreda padao dok na kraju nisu svi pali.

I na kraju kao što vidimo, to se dešava upravo sa svim takvim društvima, funkcioniše određeni period, ali dugoročno nije održivo.
Onda krene propaganda kako nama ne treba da budu bitne pare kad se upisuju fakulteti i da to radimo "zbog sebe", a ne zbog para, neko i tu priču popu*i doduše..

Ovo je i u Njemačkoj aktuelna rasprava (ili meni algoritam tako servira), ali većina se slaže da sa trenutnim sistemom visoko obrazovanje teško da može napraviti veliki iskorak u standardu. Postavljao sam i medijalne plate, visokoobrazovani imaju mjesečno 300€ više netto u odnosu na medijalnu platu svih zaposlenih. Nek je ta razlika i 500-600€ u odnosu na one s nižim obrazovanjem - opet premalo da napravi razliku u standardu.

Koje si godiste Ozi?

Ja sam se spasio za godinu manje, sa 69 godina ja sam zavrsio.

Nach bisherigen Berechnungen würde eine Fortschreibung der aktuellen Logik – also eine Erhöhung um zwei Monate pro Jahr – bedeuten, dass der Jahrgang 1970 ab 2028 regulär mit 68 Jahren in den Ruhestand geht, 1976 Geborene mit 69 und der Jahrgang 1982 im Jahr 2052 erstmals regulär mit 70 Jahren in den gesetzlichen Ruhestand eintreten würden, meldet Focus.

[Didier]

Daj ba, pričajte naš jezik, dovoljno je što trunite o jebenoj Njemačkoj iz posta u post, sad još treba taj odvratni jezik da čitam...

[elcaliente]

Daj ba, pričajte naš jezik, dovoljno je što trunite o jebenoj Njemačkoj iz posta u post, sad još treba taj odvratni jezik da čitam...

Pa tebi je svejedno ti si svakako u BiH.
Ovo je za raju u Njemackoj koja je rodjena poslije 1982 godine da po aktuelnoj logici zakona su oni koji prvi idu u penziju sa 70 godina starosti ako zakonodavac ne promjeni pa i oni koji su prije rodjeni moraju raditi do 70te godine.

[Ozimician]

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

Upravo ovako kako si napisao i u suštini korijen mog nezadovoljstva sistemom leži upravo u ovome.

Postoji ona priča kad je nastavnik učenicima objasnio zašto socijalizam dugoročno nikad nije održiv.
Pa je svim učenicima davao prosječnu ocjenu razreda, oni koji su ranije imali jedinice bili su time super zadovoljni, ovi koji su imali petice nezadovoljni. Onda su odlikaši izgubili motivaciju za učenje i vremenom je prosjek razreda padao dok na kraju nisu svi pali.

I na kraju kao što vidimo, to se dešava upravo sa svim takvim društvima, funkcioniše određeni period, ali dugoročno nije održivo.
Onda krene propaganda kako nama ne treba da budu bitne pare kad se upisuju fakulteti i da to radimo "zbog sebe", a ne zbog para, neko i tu priču popu*i doduše..

Ovo je i u Njemačkoj aktuelna rasprava (ili meni algoritam tako servira), ali većina se slaže da sa trenutnim sistemom visoko obrazovanje teško da može napraviti veliki iskorak u standardu. Postavljao sam i medijalne plate, visokoobrazovani imaju mjesečno 300€ više netto u odnosu na medijalnu platu svih zaposlenih. Nek je ta razlika i 500-600€ u odnosu na one s nižim obrazovanjem - opet premalo da napravi razliku u standardu.

Koje si godiste Ozi?

Ja sam se spasio za godinu manje, sa 69 godina ja sam zavrsio.

Nach bisherigen Berechnungen würde eine Fortschreibung der aktuellen Logik – also eine Erhöhung um zwei Monate pro Jahr – bedeuten, dass der Jahrgang 1970 ab 2028 regulär mit 68 Jahren in den Ruhestand geht, 1976 Geborene mit 69 und der Jahrgang 1982 im Jahr 2052 erstmals regulär mit 70 Jahren in den gesetzlichen Ruhestand eintreten würden, meldet Focus.

Ja se nisam spasio, ti si stariji 10-ak god.

69 je isto tako divlje, ovi izgleda baš hoće da uruše skroz sistem, pa da se onda krene ispočetka. Ja uopšte i ne razmišljam da ću dočekati penziju, tako da mi je penzija totalno nebitna stavka u životu.

Ono što je problematično jeste što mi se odbijaju ogromne cifre za penziono, a šanse su skoro nikakve da ću doživjeti penziju uopšte. Ovo je već breaking point, kada sistem postaje scam - i kad više ljudi krene to da uviđa - neće na dobro.

Sistem danas se prilagođava na max trenutnim penzionerima - najvećem glasačkom tijelu - gerontokratija. Koji je onda motiv mladog razumnog čovjeka da ulazi u taj sistem?

[jeza u ledja]

Odicno sumirano

Pa valjda to i jeste cemu moderna drustva streme, da vecina stanovnistva cini srednju klasu. Sto i jeste definicija blagostanja, eliminacija klasnih razlika.

To je filozofsko pitanje.
Ako mogu, sposoban sam i znam, zasto bi me drustvo kaznjavalo time sto mi uzima sve preko prosjeka? Koji je moj motiv da budem bilo sta iznad prosjeka?

Zasto bih bio nasa esa inzinjer ako mogu biti radnik na salteru i da smo problizno isti

Pa valjda je motiv veca zarada?

Moze li mi ko objasniti ovo oko progresivnog oporezivanja? Stavit na papir. Mislim, ono postoji i u Americi. Pa mi nije jasno tacno kako je to u S, NL ili DE recimo?

Mislim, ova kritika progresivnog oporezivanja ima smisla ako znaci da ja radim vise da bi zaradio vise. To ovisi od profesije do profesije, ali znam da u mom slucaju, a siguran sam i u vecini drugih zanimanja, vise para - ne znaci nuzno vise rada. Nije sad ono, da mi se ne isplati veca plata jer na to dodatno zaradim neto manje, jer sam za to morao vise da radim. Nisam. Samo sam vise placen jer sam s vremenom veci strucnjak u tom sto radim.

Ne znam kako je za nekog ko ima vlastiti biznis, ali mislim da bi se moglo i o tome raspravljati. Veca zarada ne znaci nuzno vise rada.


Stoga ne razumijem ovu iznad kritiku sistema, bar dok to neko ne stavi na papir?


Sto se tice ultra bogatih, oni svakako "zaradjuju" na druge nacine, a siguran sam da im svaki dodatni milion dodje lakse, a ne sa puno rada i odricanja. Nekima doslovce djaba pinka kapa. I sad se ja trebam brinuti za njegove poreze?
A ovamo sve veci jaz izmedju ultra-bogatih i siromasnih... Znas kako to ide? Hajmo nova administracija, smanjenje poreza ovo ono, i kad se stavi to sve na papir - 50% tih usteda je medju 1% bogatih. Tebi u djep godisnje $1000 vise. Njemu milijarda.
Mislim ono...

Sve bih ja to odrao porezima.

[Ozimician]

Objasnio sam ti ja gore koja je razlika u Njemačkoj u medijalnim prihodima (dakle plata+ svi ostali bonusi) u netto iznosima.

Imaš i ovdje kalkulator da se igraš:
https://www.iwkoeln.de/presse/pressemit ... reich.html



Dakle ako zarađuješ 30% više od prosjeka, na sve preko primjenjuje se max. porez od 42%.
(da me neki ne ispravljaju, može se pojedinim trikovima: čitaj ženom i djecom najviše - ta granica malo pomjeriti)

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

[elcaliente]

Upravo ovako kako si napisao i u suštini korijen mog nezadovoljstva sistemom leži upravo u ovome.

Postoji ona priča kad je nastavnik učenicima objasnio zašto socijalizam dugoročno nikad nije održiv.
Pa je svim učenicima davao prosječnu ocjenu razreda, oni koji su ranije imali jedinice bili su time super zadovoljni, ovi koji su imali petice nezadovoljni. Onda su odlikaši izgubili motivaciju za učenje i vremenom je prosjek razreda padao dok na kraju nisu svi pali.

I na kraju kao što vidimo, to se dešava upravo sa svim takvim društvima, funkcioniše određeni period, ali dugoročno nije održivo.
Onda krene propaganda kako nama ne treba da budu bitne pare kad se upisuju fakulteti i da to radimo "zbog sebe", a ne zbog para, neko i tu priču popu*i doduše..

Ovo je i u Njemačkoj aktuelna rasprava (ili meni algoritam tako servira), ali većina se slaže da sa trenutnim sistemom visoko obrazovanje teško da može napraviti veliki iskorak u standardu. Postavljao sam i medijalne plate, visokoobrazovani imaju mjesečno 300€ više netto u odnosu na medijalnu platu svih zaposlenih. Nek je ta razlika i 500-600€ u odnosu na one s nižim obrazovanjem - opet premalo da napravi razliku u standardu.

Koje si godiste Ozi?

Ja sam se spasio za godinu manje, sa 69 godina ja sam zavrsio.

Nach bisherigen Berechnungen würde eine Fortschreibung der aktuellen Logik – also eine Erhöhung um zwei Monate pro Jahr – bedeuten, dass der Jahrgang 1970 ab 2028 regulär mit 68 Jahren in den Ruhestand geht, 1976 Geborene mit 69 und der Jahrgang 1982 im Jahr 2052 erstmals regulär mit 70 Jahren in den gesetzlichen Ruhestand eintreten würden, meldet Focus.

Ja se nisam spasio, ti si stariji 10-ak god.

69 je isto tako divlje, ovi izgleda baš hoće da uruše skroz sistem, pa da se onda krene ispočetka. Ja uopšte i ne razmišljam da ću dočekati penziju, tako da mi je penzija totalno nebitna stavka u životu.

Ono što je problematično jeste što mi se odbijaju ogromne cifre za penziono, a šanse su skoro nikakve da ću doživjeti penziju uopšte. Ovo je već breaking point, kada sistem postaje scam - i kad više ljudi krene to da uviđa - neće na dobro.

Sistem danas se prilagođava na max trenutnim penzionerima - najvećem glasačkom tijelu - gerontokratija. Koji je onda motiv mladog razumnog čovjeka da ulazi u taj sistem?

Moras to gledati ovako, mi uzivamo plodove sto su ostavrile generacije prje nas.
Dosli i dosao si na gotovo, pa lagano autoput, topla voda, nema smoga, nisi gladan, bolje ti je nego u zemlji odakle si dosao.
Eh ta cifra za penziono svakoj mjeseca je porez za dolazak na gotovo.
Tako to treba gledati i naravno kao sto kazes ne planirati sa penzijom nego sa sadsnjosti.
Sada zivi a ne u penziji, ne treba se opterecavati.

[Ozimician]

To je maksimalno optimističan pogled, ali vjeruj da neće potrajati sigurno.

Zato Njemačka već zadnjih par godina ima negativan migracijski saldo sa ostalim EU državama. Jer realno, u Evropi više nemaš država koje nemaju Autobahn i ostale usluge, koje u ostalim državama napreduju, a u Njemačkoj nazaduju - tako da se razlika smanjuje.

Trenutno je top imigracija iz Afganistana, Sirije, Ukrajine i Indije. good luck

[jeza u ledja]

Objasnio sam ti ja gore koja je razlika u Njemačkoj u medijalnim prihodima (dakle plata+ svi ostali bonusi) u netto iznosima.

Imaš i ovdje kalkulator da se igraš:
https://www.iwkoeln.de/presse/pressemit ... reich.html



Dakle ako zarađuješ 30% više od prosjeka, na sve preko primjenjuje se max. porez od 42%.
(da me neki ne ispravljaju, može se pojedinim trikovima: čitaj ženom i djecom najviše - ta granica malo pomjeriti)

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Izvini ali ovo sa stranice mi je malo tesko upratiti. Ako mozes stavi ovdje.

Recimo samac koji zaradjuje 30k eura godisnje bruto, 50k, 100k i 200k.
Koliki placa porez za sve 4 opcije?

[geralt]

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Ekonomija na Zapadu generalno je najbolje rasla kada su drzave uzimale najvise poreza i najvise ulagale u velike infrastrukturne projekte i industriju generalno. Rast je usporio kada se drzava iz toga povukla pod uticajem ekonomske desnice.

[Ozimician]

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Na koju visinu plate?

[Ozimician]

Objasnio sam ti ja gore koja je razlika u Njemačkoj u medijalnim prihodima (dakle plata+ svi ostali bonusi) u netto iznosima.

Imaš i ovdje kalkulator da se igraš:
https://www.iwkoeln.de/presse/pressemit ... reich.html



Dakle ako zarađuješ 30% više od prosjeka, na sve preko primjenjuje se max. porez od 42%.
(da me neki ne ispravljaju, može se pojedinim trikovima: čitaj ženom i djecom najviše - ta granica malo pomjeriti)

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Izvini ali ovo sa stranice mi je malo tesko upratiti. Ako mozes stavi ovdje.

Recimo samac koji zaradjuje 30k eura godisnje bruto, 50k, 100k i 200k.
Koliki placa porez za sve 4 opcije?

lakše mi provući kroz AI ovo:

Bruto plata (godi) ......Porez na dohodak*.... Soc. doprinosi.... Neto plata (ukupno).... Neto (mjesečno) ...Ukupno opterećenje (%)
30.000 € .......................~2.180 € (7,3%) .......~6.300 € (21,0%) ....21.520 € ................1.793 € ...........28,3%
50.000 € .......................~6.370 € (12,7%) ......~10.500 € (21,0%) ....33.130 € ............2.761 € ..........33,7%
100.000 € .......................26.400 € (26,4%) .....~16.600 € (16,6%) ....57.000 € .............4.750 € ..........43,0%
200.000 € .......................~72.100 € (36,1%) ....~16.800 € (8,4%) .....111.100 € ............9.258 € ............44,5%


kao što vidimo - najgore je biti viša srednja klasa. jer kasnije porez raste, ali socijalni odbici ne.

[geralt]

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Na koju visinu plate?

Na dio plate koji je prelazio $200 000 godisnje za samca, odnosno $400 000 za bracni par. Tada je dolar bio jedno 10x vrijedniji nego danas, tako da bi danas to bilo 2/4 miliona.

[Ozimician]

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Na koju visinu plate?

Na dio plate koji je prelazio $200 000 godisnje za samca, odnosno $400 000 za bracni par. Tada je dolar bio jedno 10x vrijedniji nego danas, tako da bi danas to bilo 2/4 miliona.

Koliko je to bilo više od prosječne plate?

Sigurno ne 30% više...

42% u Njemačkoj se primjenjuje na dio preko 69.746 € brutto u 2026 god.

EDIT: U Njemačkoj je problem isto tako što te visok prihod, npr. preko 100k godišnje diskvalificira za sve moguće benefite "socijalnog sistema", za sve plaćaš punu cijenu i tako da ta razlika se na cijeni plaćanja vrtića npr. ili stana može vrlo lako da istopi.

Prevest ću jedan post sa drugog foruma:

Previše siromašni za one s najvišim primanjima, previše bogati za one s prosječnim primanjima

Tko od vas još uvijek spada u ovaj raspon godišnje plaće od 75 000 do 100 000 eura (otprilike 3800 do 5 000 eura neto mjesečno, samac, porezna skupina 1)? Pokrećem ovu temu da se malo ispušem.

Jer zapravo imamo previše toga da bi se trebali žaliti, ali premalo da bismo održali korak kada je riječ o vlasništvu nad nekretninama u urbanim područjima. Međugeneracijsko bogatstvo tamo je već zaživjelo. Naravno, možemo ispuniti mnoge potrošačke želje, ali još uvijek smo daleko od toga da se više ne moramo brinuti o novcu. Očekivao bih da ako zarađujete oko 1,5 puta više od prosječnog dohotka, možete si priuštiti i bolje lokacije. Ali njemačka politika je prilično protiv radnika i za bogate.

Jedva se probijamo s poreznom gornjom granicom, dok nam najviša porezna skupina već kuca na vrata. Politički, jedva da imamo glas, jer smo previše nebitni i na vrhu i na dnu. Srećom, ne bismo se morali brinuti o siromaštvu u starosti da nije političara koji žele dodati još više tereta smanjenju jaza u mirovinama.

Ironično, ljevica je naš jedini politički saveznik kada je u pitanju porezna politika, barem ako vjerujete modelima porezne simulacije iz think tankova i redakcija.

Ukratko: nemam pojma, a svi vjerojatno misle da sam najgore prošao. Barem mi dopustite da zadržim 70% svog bruto prihoda.

[Bodkin]

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Ekonomija na Zapadu generalno je najbolje rasla kada su drzave uzimale najvise poreza i najvise ulagale u velike infrastrukturne projekte i industriju generalno. Rast je usporio kada se drzava iz toga povukla pod uticajem ekonomske desnice.

Ne mozes porediti to dvoje. Rast je 50-60 uvjetovan cinjenicom da se izaslo iz ww2 kao jedina industrijska sila koja je cijeli svijet popravljala i jos sto je imala breton woods do kraja 60ih

U evropi postoji taj mindset poreza dok ga u americi nema. Tu dolaze i sva ostala socijalna davanja. Tako inas situaciju da sa 120k platis duplo vise poreza nego sa 80k godisnje i doslovno ti drzava uzme pola eura na svaki euro zaradjen.

To historijski mozda nije bilo bitno ali je od corone trosak zivota eksplodirao. Tako da ako stavis na papir, doslovno se ne isplati biti ambiciozan u evropi jer au primanja smijesna u odnosu na razliku u odgovornosti.

Isti problem imaju japanske firme samo vodjeno malim platama na visokim pozicijama pa mladje generacije ne zele uopste da idu gore

[Ozimician]

Na grafiku vidiš progresiju kroz godine i moglo bi se reći da je to ono što je ugušilo njemačku ekonomiju. Npr. 1990. god. si morao imati primanja u visini 3,2 prosječnih, i tek preko toga se primjenjivala ta najviše stopa oporezivanja. Inflacija je rasla brže nego taj "bracket" granica vremenom.

Nema to pretjerano veze sa rastom ekonomije. Amerika je nakon WWII imala najbolji ekonomski rast u 1950-im i 1960-im, decenijama u kojima je najvisa stopa poreza iznosila 91% (nije greska u kucanju).

Ekonomija na Zapadu generalno je najbolje rasla kada su drzave uzimale najvise poreza i najvise ulagale u velike infrastrukturne projekte i industriju generalno. Rast je usporio kada se drzava iz toga povukla pod uticajem ekonomske desnice.

Ne mozes porediti to dvoje. Rast je 50-60 uvjetovan cinjenicom da se izaslo iz ww2 kao jedina industrijska sila koja je cijeli svijet popravljala i jos sto je imala breton woods do kraja 60ih

U evropi postoji taj mindset poreza dok ga u americi nema. Tu dolaze i sva ostala socijalna davanja. Tako inas situaciju da sa 120k platis duplo vise poreza nego sa 80k godisnje i doslovno ti drzava uzme pola eura na svaki euro zaradjen.

To historijski mozda nije bilo bitno ali je od corone trosak zivota eksplodirao. Tako da ako stavis na papir, doslovno se ne isplati biti ambiciozan u evropi jer au primanja smijesna u odnosu na razliku u odgovornosti.

Isti problem imaju japanske firme samo vodjeno malim platama na visokim pozicijama pa mladje generacije ne zele uopste da idu gore

Naletio mi je nekad članak da samo 14% doktora ima ambiciju da postane Chefarzt (šef klinike).

Jbg kad dobiješ situaciju da ljudi ne žele da preuzimaju više pozicije, onda je nešto truhlo u državi Danskoj. Otprilike je odgovor - za 500€ više mjesečno nisam budala.