Bravo Raffi!

[zimomor]

„Bosna i Hecegovina se ne može podijeliti i svako ko to pokuša mora snositi ozbiljne posljedice”, rekao je u nedjelju u Sarajevu prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian, govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99” na temu „Aktualna politička situacija u BiH – Slijede li nove podjele?” sarajevo-x/Fena Dok se u posljednje dvije-tri godine aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, odnosio prema Republici Srpskoj kao prema neprijatelju BiH, premijer RS-a Milorad Dodik prijetio je otcjepljenjem ako se ne ispune njegovi često nejasni zahtjevi, ocijenio je Gregorian.

Na nedavnoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a usvojene su rezolucija i informacija entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovića, a oba ova dokumenta direktno i indirektno spominju suverenitet RS-a i pravo na otcjepljenje.

Pri tom je Gregorian ukazao da se političari iz RS-a često žale na preglasavanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje mogu biti preglasani samo ako su odsutni, dok su u Narodnoj skupštini RS-a preglasali predstavnike Bošnjaka i Hrvata, iako bi po ustavu ovaj entitet trebalo da bude multietničan.

Ovakva postupanja u RS-a praćena su stalnom kampanjom delegitimiranja međunarodne zajednice i institucija BiH, a Dodik je čak javno „fantazirao” da će se sukobiti s tenkovima NATO-a i proglasiti nezavisnost.

Gregorian dalje navodi kako su direktni apeli na Dodika da se javno odrekne nezavisnosti samo rezultirali novom pričom o tome. Međutim, njegove kolege u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice kažu da Dodik ne misli tako. Onda, smatra Gregorian, treba postaviti pitanje da li lažu njegove kolege ili Dodik laže javnost.

Iako je jasno da nema objektivnih prijetnji za RS, što je Sulejman Tihić hrabro priznao na posebnoj sjednici NSRS-a, Dodik je u Silajdžiću našao svoju „muzu”. To, međutim, nije opravdanje za Dodikovo djelovanje, ali politička neodgovornost u BiH ne poznaje granice, ističe Gregorian.

Prema njegovim riječima, kao član Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić je položio zakletvu da će poštovati Ustav BiH, ali on putuje po svijetu i javno kritizira ustroj svoje zemlje, tražeći podršku za svoje planove.

„Nijedan od njih dvojice ne nudi izlaz ili put naprijed. Dok oni jedan drugom omogućavaju da se tako ponašaju, važna pitanja se ne rade”, smatra Gregorian.

Dok gotovo svi priznaju da se neki aspekti dejtonskog Ustava BiH moraju prilagoditi Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ti aspekti imaju veoma malo veze s tim da li se Vijeće ministara i Parlamentarna skupština mogu nositi s ekonomskim pitanjima.

Gregorian naglašava da je upravo „aprilski paket” ustavnih promjena nudio poboljšanja u radu Vijeća ministara i PSBiH u vezi sa navalom obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.

Prethodni saziv Vijeća ministara BiH uradio je veliki posao na poreznoj, pravosudnoj, obavještajnoj i odbrambenoj reformi, uspješno je pregovarao s EU-om i doveo je do prijema BiH u NATO-ovo Partnerstvo za mir, a sve je to dovelo do rasta bruto društvenog proizvoda i stranih ulaganja.

Gregorian zato smatra da Dayton nije problem, ni OHR. Dodik, Radmanović i Radojičić stalno govore o tome da OHR treba da ode, ali ih Gregorian podsjeća da upravo oni nisu završili svoj posao.

„Ako žele da OHR ode, trebaju izvršiti zahtjeve PIC-a. Za sva ta pitanja su moguća razumna rješenja, a neka su čak i dogovorena prije više mjeseci, pa čak i godina”, kazao je.

Kada bi bosanskohercegovački političari pola te energije usmjeravali na provođenje SSP-a ili približavanje NATO-u, već bi bili na pola puta za ispunjenje tih ciljeva. Sve te izgubljene prilike se mjere u smislu nižeg GDP-a, manje stranih ulaganja i desetak hiljada radnih mjesta koja nisu otvorena.

Revanšizam, šovinizam i iredentizam su jasno prisutni u BiH. Iako su možda privlačeni za neke, Gregorian smatra da su to samo instrumenti kojima se pojedini političari cinično služe.

Naprimjer, u vizijama za predstojeće ustavne promjene Srbi traže nezavisnost, Hrvati treći entitet a Bošnjaci centraliziranu državu. Nijedna od tih vizija ne govori o efikasnosti i relevantnosti, nego samo o teritoriji koju će kontrolirati konkretne političke stranke, a samim tim dolazi i ekonomska kontrola.

Prema Gregorianu, političke stranke svoje bogatstvo crpe iz dva elementa – svoga prisustva u upravnim odborima i menadžmentu javnih preduzeća i kontrole nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem. „Njih više zanima da dijele bogatstvo među sobom, nego s građanima”, ocijenio je Gregorian, dodajući da se tu ne radi o Daytonu, već o političkom sistemu.

„Tu je uzrok spora o državnoj imovini, to objašnjava zašto Dodik neće da sarađuje u državnim istragama o velikim projektima u RS-u i zašto Silajdžić insistira samo na svom planu za elektroenergetski sektor. To objašnjava zašto su Dodik i Silajdžić u septembru prošle godine postigli dogovor o policiji s teritorijalnom podjelom, to objašnjava zašto BH Telecom nije privatiziran i zašto neki političari žele zadržati njegove dionice, zašto kasni izgradnja Koridora 5-C, zašto je Marindvor još u ruševinama...”, rekao je.

Gregorian smatra da su vlade, općine, kantoni i entiteti najveći zemljoposjednici u BiH, a od te kontrole građani nemaju nikakve koristi. Naprotiv, BiH je na posljednjem mjestu u regiji po konkurentnosti, a na prvom po korupciji. To je deprimirajuće, ali nije neizbježno.

Kao supervizor za Brčko, Gregorian kaže da je shvatio prirodu političke kontrole nad ekonomijom. Zato je njegov cilj stvoriti sistem koji će podržavati vlasništvo nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem i stvoriti efikasno tržište nekretnina.

Najavio je da će nakon konstituiranja nove vlasti i usvajanja budžeta za 2009. godinu, u januaru naredne godine Skupštini Distrikta Brčko ponuditi nacrt zakona o kontroli nad imovinom kako bi se stavila tačka na političku kontrolu.

On očekuje otpor političara takvoj reformi jer direktno utiče na njihove džepove. „Ali to je neizbježna reforma. Ako BiH želi postati dio EU-a, ova reforma se mora provesti. Ova će donijeti veću realizaciji ekonomskog potencijala i rast standarda”, smatra Gregorian.

On također vjeruje da za privatizaciju zemjišta u cijeloj BiH ne trebaju decenije, nego se ona može provesti relativno brzo, a donijela bi trajne koristi građanima BiH.

Na kraju izlaganja, Gregorian je naglasio da su političari u BiH dobri kada ljude plaše suludim pričama, dok kradu ono što je preostalo, ali nisu u stanju da daju viziju budućnosti.

http://www.e-novine.com/sr/region/clanak.php?id=18084

[zlatiborka]

„Bosna i Hecegovina se ne može podijeliti i svako ko to pokuša mora snositi ozbiljne posljedice”, rekao je u nedjelju u Sarajevu prvi zamjenik visokog predstavnika Raffi Gregorian, govoreći kao uvodničar na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99” na temu „Aktualna politička situacija u BiH – Slijede li nove podjele?” sarajevo-x/Fena Dok se u posljednje dvije-tri godine aktualni predsjedavajući Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić, odnosio prema Republici Srpskoj kao prema neprijatelju BiH, premijer RS-a Milorad Dodik prijetio je otcjepljenjem ako se ne ispune njegovi često nejasni zahtjevi, ocijenio je Gregorian.

Na nedavnoj posebnoj sjednici Narodne skupštine RS-a usvojene su rezolucija i informacija entitetskog predsjednika Rajka Kuzmanovića, a oba ova dokumenta direktno i indirektno spominju suverenitet RS-a i pravo na otcjepljenje.

Pri tom je Gregorian ukazao da se političari iz RS-a često žale na preglasavanje u Parlamentarnoj skupštini BiH, gdje mogu biti preglasani samo ako su odsutni, dok su u Narodnoj skupštini RS-a preglasali predstavnike Bošnjaka i Hrvata, iako bi po ustavu ovaj entitet trebalo da bude multietničan.

Ovakva postupanja u RS-a praćena su stalnom kampanjom delegitimiranja međunarodne zajednice i institucija BiH, a Dodik je čak javno „fantazirao” da će se sukobiti s tenkovima NATO-a i proglasiti nezavisnost.

Gregorian dalje navodi kako su direktni apeli na Dodika da se javno odrekne nezavisnosti samo rezultirali novom pričom o tome. Međutim, njegove kolege u kontaktima s predstavnicima međunarodne zajednice kažu da Dodik ne misli tako. Onda, smatra Gregorian, treba postaviti pitanje da li lažu njegove kolege ili Dodik laže javnost.

Iako je jasno da nema objektivnih prijetnji za RS, što je Sulejman Tihić hrabro priznao na posebnoj sjednici NSRS-a, Dodik je u Silajdžiću našao svoju „muzu”. To, međutim, nije opravdanje za Dodikovo djelovanje, ali politička neodgovornost u BiH ne poznaje granice, ističe Gregorian.

Prema njegovim riječima, kao član Predsjedništva BiH, Haris Silajdžić je položio zakletvu da će poštovati Ustav BiH, ali on putuje po svijetu i javno kritizira ustroj svoje zemlje, tražeći podršku za svoje planove.

„Nijedan od njih dvojice ne nudi izlaz ili put naprijed. Dok oni jedan drugom omogućavaju da se tako ponašaju, važna pitanja se ne rade”, smatra Gregorian.

Dok gotovo svi priznaju da se neki aspekti dejtonskog Ustava BiH moraju prilagoditi Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, ti aspekti imaju veoma malo veze s tim da li se Vijeće ministara i Parlamentarna skupština mogu nositi s ekonomskim pitanjima.

Gregorian naglašava da je upravo „aprilski paket” ustavnih promjena nudio poboljšanja u radu Vijeća ministara i PSBiH u vezi sa navalom obaveza koje proističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om.

Prethodni saziv Vijeća ministara BiH uradio je veliki posao na poreznoj, pravosudnoj, obavještajnoj i odbrambenoj reformi, uspješno je pregovarao s EU-om i doveo je do prijema BiH u NATO-ovo Partnerstvo za mir, a sve je to dovelo do rasta bruto društvenog proizvoda i stranih ulaganja.

Gregorian zato smatra da Dayton nije problem, ni OHR. Dodik, Radmanović i Radojičić stalno govore o tome da OHR treba da ode, ali ih Gregorian podsjeća da upravo oni nisu završili svoj posao.

„Ako žele da OHR ode, trebaju izvršiti zahtjeve PIC-a. Za sva ta pitanja su moguća razumna rješenja, a neka su čak i dogovorena prije više mjeseci, pa čak i godina”, kazao je.

Kada bi bosanskohercegovački političari pola te energije usmjeravali na provođenje SSP-a ili približavanje NATO-u, već bi bili na pola puta za ispunjenje tih ciljeva. Sve te izgubljene prilike se mjere u smislu nižeg GDP-a, manje stranih ulaganja i desetak hiljada radnih mjesta koja nisu otvorena.

Revanšizam, šovinizam i iredentizam su jasno prisutni u BiH. Iako su možda privlačeni za neke, Gregorian smatra da su to samo instrumenti kojima se pojedini političari cinično služe.

Naprimjer, u vizijama za predstojeće ustavne promjene Srbi traže nezavisnost, Hrvati treći entitet a Bošnjaci centraliziranu državu. Nijedna od tih vizija ne govori o efikasnosti i relevantnosti, nego samo o teritoriji koju će kontrolirati konkretne političke stranke, a samim tim dolazi i ekonomska kontrola.

Prema Gregorianu, političke stranke svoje bogatstvo crpe iz dva elementa – svoga prisustva u upravnim odborima i menadžmentu javnih preduzeća i kontrole nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem. „Njih više zanima da dijele bogatstvo među sobom, nego s građanima”, ocijenio je Gregorian, dodajući da se tu ne radi o Daytonu, već o političkom sistemu.

„Tu je uzrok spora o državnoj imovini, to objašnjava zašto Dodik neće da sarađuje u državnim istragama o velikim projektima u RS-u i zašto Silajdžić insistira samo na svom planu za elektroenergetski sektor. To objašnjava zašto su Dodik i Silajdžić u septembru prošle godine postigli dogovor o policiji s teritorijalnom podjelom, to objašnjava zašto BH Telecom nije privatiziran i zašto neki političari žele zadržati njegove dionice, zašto kasni izgradnja Koridora 5-C, zašto je Marindvor još u ruševinama...”, rekao je.

Gregorian smatra da su vlade, općine, kantoni i entiteti najveći zemljoposjednici u BiH, a od te kontrole građani nemaju nikakve koristi. Naprotiv, BiH je na posljednjem mjestu u regiji po konkurentnosti, a na prvom po korupciji. To je deprimirajuće, ali nije neizbježno.

Kao supervizor za Brčko, Gregorian kaže da je shvatio prirodu političke kontrole nad ekonomijom. Zato je njegov cilj stvoriti sistem koji će podržavati vlasništvo nad građevinskim i poljoprivrednim zemljištem i stvoriti efikasno tržište nekretnina.

Najavio je da će nakon konstituiranja nove vlasti i usvajanja budžeta za 2009. godinu, u januaru naredne godine Skupštini Distrikta Brčko ponuditi nacrt zakona o kontroli nad imovinom kako bi se stavila tačka na političku kontrolu.

On očekuje otpor političara takvoj reformi jer direktno utiče na njihove džepove. „Ali to je neizbježna reforma. Ako BiH želi postati dio EU-a, ova reforma se mora provesti. Ova će donijeti veću realizaciji ekonomskog potencijala i rast standarda”, smatra Gregorian.

On također vjeruje da za privatizaciju zemjišta u cijeloj BiH ne trebaju decenije, nego se ona može provesti relativno brzo, a donijela bi trajne koristi građanima BiH.

Na kraju izlaganja, Gregorian je naglasio da su političari u BiH dobri kada ljude plaše suludim pričama, dok kradu ono što je preostalo, ali nisu u stanju da daju viziju budućnosti.

http://www.e-novine.com/sr/region/clanak.php?id=18084

Rafi bravo, nagovori i Lajcija da bude aktivniji i ostriji kao sto ti sada radis u distriktu Brcko. Neka si im vala rek'o, tim stranackim vodjama, ublehasima i lopovima svih fela...

Nastavi tako, svi ce te dobronamjerni posteni gradjani podrzati...

[cogni]

Po meni jedan vazan dio nije prenesen dovoljno jasno, sa ohr sajta, http://www.ohr.int/ohr-dept/presso/pres ... t_id=42445

...
Bosnia and Herzegovina cannot be divided, and anyone who tries to do so will face serious consequences.

Nevertheless, I can certainly understand why this question is being posed. For more than two years, while Haris Silajdzic has been treating the RS as the enemy of BiH , Milorad Dodik and his associates have been threatening to take the RS out of BiH if their frequently shifting and nebulous demands are not met.
...

Kljucna stvar koju zamjera Silajdzicu je tretiranje RS-a kao neprijatelja BiH.

Mislim da je ovo vazno jer mnogi ne zamjeraju Silajdzicu cinjenicu da tretira RS kao neprijatelja, vec to sto ne uspijeva da porazi tog neprijatelja. BiH ne moze da normalno fukcionira ako su tri njena naroda i dva entiteteta neprijateljski raspolozeni svako prema svakom.