1528/1533.g. turski popis Zvorničkog sandžaka

[majstorina]

@Kulin B@n, simpatični dječače.

Na stranu što si se toliko zbunio svojom novouspostavljenom teorijom, pa stavljaš matematički netačne tabele, navodiš nepostojeće istoričare (Simo Ćorović), pozivaš se na forume kao relevantne istorijske izvore, navodiš hiper-popularni magazin Globus (ja to ne stavljam na glavu ni kad krečim) i njihovo kvazi-istraživanje genetskog koda Bosanaca. Opet upadaš sebi u usta i podastireš nam izvod D. Kovačević-Kojić gdje jasno navodi da su vlasi stočari. Vidiš to i iz toga što vlasi piše malim slovom (zanimanje). Da je u pitanju narod, bilo bi navedeno velikim slovom kao Srbi ili Hrvati za koje ti u mladenačkom ludilu tvrdiš da nikad nisu nastanjivali Bosnu i Hercegovinu, a možda čak nisu nikad ni postojali. Onda su jbg Srbi i Hrvati samo rezultat tvojih ružnih snova nakon što si pročitao Ivicu i Maricu.

Hajde sada, pregledaj crtane, piški i idi na spavanje

Posebno mi se dopada njegovo njegovo lično tumačenje istorije.Ono iz nepoznatih razloga etiketiranje Bošnjaka kao ateista da bi se opravdala islamizacija.Ne vidim svrhu u tome.Vjerske slobode su lična stvar i to dokazuje njegovu iskompleksiranost i frustraciju islamizacijom.A endogamija da je bilo,zbog uske genetske baze sigurno bi dovela do nestanka grupaciju od stotinjak hiljada ljudi.

[Nezbilj]

Jednom sam ti pisao o tome.Naravno da nismo svi vlaškog porijekla,ali jeste dobar dio nas.Srednjvjekovni Bošnjani naseljavali su plodnije djelove,znači prometne i bogate riječne doline bosanske države koji su često bili na meti osvajača i često izloženi velikim epidemijama.Dok vlasi žive u brdima sa slabim komunikacijama i njihove šanse za opstanak i preživljavanje su kud i kamo veće.Brdsko stanovništvo je i demografski produktivnije a životni san svakog gorštaka je da siđe u dolinu.
Kad pogledam turski popis hercegovačkog vilajeta iz 1475-77 godine u oči mi pada da vlasi najčešće nose imena sa slovenskim korijenom i to uglavnom izvedena iz Vuk,Rade i Milo.Od hrišćanskih imena jedino ime Stjepan se češće pojavljuje pa sam stoga mišljenja da Donji Vlasi pretežno imaju slovenski karakter.Kod plemena Drobnjaka i sada postoji legenda,koju naravno ne treba uzeti bez rezerve,ali ne možemo je ni odbaciti da su sa današnjeg prostora koji naseljavaju krvavim borbama istjerali Kričko pleme koje je govorilo nerazumljivim jezikom.

samo mi još objasni šta tačno znači "vlaškog porijekla"?

[majstorina]

Jednom sam ti pisao o tome.Naravno da nismo svi vlaškog porijekla,ali jeste dobar dio nas.Srednjvjekovni Bošnjani naseljavali su plodnije djelove,znači prometne i bogate riječne doline bosanske države koji su često bili na meti osvajača i često izloženi velikim epidemijama.Dok vlasi žive u brdima sa slabim komunikacijama i njihove šanse za opstanak i preživljavanje su kud i kamo veće.Brdsko stanovništvo je i demografski produktivnije a životni san svakog gorštaka je da siđe u dolinu.
Kad pogledam turski popis hercegovačkog vilajeta iz 1475-77 godine u oči mi pada da vlasi najčešće nose imena sa slovenskim korijenom i to uglavnom izvedena iz Vuk,Rade i Milo.Od hrišćanskih imena jedino ime Stjepan se češće pojavljuje pa sam stoga mišljenja da Donji Vlasi pretežno imaju slovenski karakter.Kod plemena Drobnjaka i sada postoji legenda,koju naravno ne treba uzeti bez rezerve,ali ne možemo je ni odbaciti da su sa današnjeg prostora koji naseljavaju krvavim borbama istjerali Kričko pleme koje je govorilo nerazumljivim jezikom.

samo mi još objasni šta tačno znači "vlaškog porijekla"?

Samo da dobar dio nas potiče od društvene grupacije koja se jedno vrijeme bavila sočarstvom.

[majstorina]

Pardon,stočarstvom.

[Nezbilj]

Samo da dobar dio nas potiče od društvene grupacije koja se jedno vrijeme bavila sočarstvom.

Stvar je u tome što tako široka generalizacija u smislu porijekla zapravo ne znači skoro ništa.

[bosnevi]

Nezbilj

Mislim da je poenta koju Kulin ban hoce da iznese ovdje ta da su se pravoslavci najcesce identifikovali sa tim terminom,sto automatski iskljucuje mogucnost da je to bio pezorativni termin, pa nisu valjda Srbi toliki mazohisti da se sami sebi rugaju.
Ako prihvatimo da je Vlah sinonim za stocara kako kazes kako to da se Bosnjaci nikada medusobno nisu nazivali Vlasima, bez obzira na popularno misljenje da su Bosnjaci pretezno zivjeli po gradovima gdje smo begovali, po citave dane ispijali kaHvu i gledali vlahe kako obraduju zemlju, ipak je vecina zivjela po selima,
Toponimi se ne stvaraju od stocara, planina Vlasic sigurno nije dobila ime po nekim stocarima ili Vlasenica na primjer za koju Srbi kazu da je dobila ime po biljci Vlasulji.
Nevjerovatno u koje ekstremitete idu da bi prekrili to Vlasko porijeklo, imas na primjer i Vlasku crkvu u Crnoj Gori, znaci to bi bila neka seljacka ili stocarska crkva onda.
U Tursko doba pod pojmom Vlah se je podrazumijevala grupa ljudi pravoslavne vjere, da se je ta grupacija ljudi kojim slucajem osjecala Srbima, srpsko ime bi se pojavljivalo mnogo ucestalije, da su se osjecali Sioux indijancima to bi se reflektiralo u izvorima, i tako bi ih i Bosnjaci nazivali.
Zasto neki pravoslavac na Balkanu po default-u mora biti Srbin, covjek kada se rodi nije etnicki nista, i nije uopce toliko vazno sta je termin Vlah znacio, bitno je da su se pravoslavni sa tim izrazom najcesce identifikovali, pa taman da je znacio serpa, znaci nisu bili Srbi, da su bili nebi bilo potrebe praviti bilo kakva "udruzenja za nametanje srpskog imena", zasto bi samosvjesnim srbima bilo potrebno nametati srpsko ime.

U svojoj knjizi „Istorija Sarajeva i njegove okoline od praistorije do 1878. god.“, na strani 223. autor Vladislav Skarić navodi ovaj historijski podatak:

„U proljeće 1862. god. u Sarajevu je osnovano udruženje za nametanje srpskoga imena a u jesen iste godine i udruženje za nametanje hrvatskog imena.....“

Skenovi iz knjige Vadimira Skarica:

http://img35.imageshack.us/img35/8976/nfidk3.jpg

http://img35.imageshack.us/img35/6452/2mebayb.jpg

http://img35.imageshack.us/img35/2658/2ltlycl.jpg

To mi je malo cudno da smo Hrvate zvali Vlasima, moji roditelji su iz zapadne Hercegovine mi nikada Hrvate nismo zvali Vlasima vec samo Srbe, hrvate bi obicno zvali "sokcima", ni jedan ni drugi termin nije uvrijedljiv, to se odnosi i na "balije", ali eto u nas se jos uvjek misli da je to uvreda.

[Energični leptir]

„U proljeće 1862. god. u Sarajevu je osnovano udruženje za nametanje srpskoga imena a u jesen iste godine i udruženje za nametanje hrvatskog imena.....“

Pitam se pročita li iko te skenove, pa usporedi s tom rečenicom koja se vrti po raznim forumima za "nametanje" nacionalne istorije u skladu s trenutačnom ideologijom, tj. voljnošću vlasnika kapitala da je finansiraju.

Nije se radilo o bilo kakvom "nametanju", već o procesu formiranja/stvaranja moderne nacije, koja ne može postojati bez modernih sredstava komunikacije, od kojih se najprije podrazumjeva štampana knjiga, vernakular (normirani jezik) na kojem će se knjige i druga pisana riječ štampati, te napisan istorijski narativ o "nacionalnom" porijeklu. Prije 19. vijeka nema nacije kao koncepta baš nigdje u Evropi, tj. ni jedna vladarska ideologija nije bazirana na principu narodnosti, a posebno u Osmanskom Castvu, gdje mileti sistem ljude kategorizira isključivo po religijskoj pripadnosti. Ukoliko ne postoje a. škole u kojima se podučava kreirani identitet, b. finansiranje knjiga o kreiranom identitetu i c. elita koja će sve to osmisliti, nema ni nacije. Ali viđi vraga, Benedikt Kuripešić putujući Bosnom u 16. stoljeću uz Bošnjane, spominje imenom i Srbe, za koje kaže da ih nazivaju Vlasima. Srpska pravoslavna crkva je kao sakralizator vladarske dinastije Nemanjića bila žarište vjerskog identiteta koji je u najvećoj mjeri bio baziran na adoraciji feudalaca srednjovjekovne Srbije, čineći tako svoje vjernike duhovno vezanima za tu konstruiranu nadzbilju. Bez obzira na porijeklo, svi vjernici pećke patrijaršije, bili su u tom, duhovno-kulturološkom smislu Srbi, baš kao što je stanovništvo razorodnog porijekla na osnovu pripadnosti islamu danas Bošnjaci. nikakvo čudo da se u procesu izgradnje moderne nacije iskorjenjivalo pogrdno "vlah" i "rišćanin", a uvodilo nacionalno Srbin, kako bi se identitet modernizirao i učvrstio, što je bio proces sličan današnjem utemeljivanju bošnjačke nacije i potiskivanju svih drugih odrednica, tipa "Bosanac". Tako je to bilo u Francuskoj, tako je to bilo u Njemačkoj, tako je bilo i kod Srba. Ne stvara narod nacionalizam, nego nacionalizam kao ideologija viših klasa konstruira "narod" po svojim nahođenjima i intresima.

[neshto_pisem]

Nezbilj


Zasto neki pravoslavac na Balkanu po default-u mora biti Srbin, covjek kada se rodi nije etnicki nista, i nije uopce toliko vazno sta je termin Vlah znacio, bitno je da su se pravoslavni sa tim izrazom najcesce identifikovali, pa taman da je znacio serpa, znaci nisu bili Srbi, da su bili nebi bilo potrebe praviti bilo kakva "udruzenja za nametanje srpskog imena", zasto bi samosvjesnim srbima bilo potrebno nametati srpsko ime.

a sta ako su kojim slucajem i pravoslavci u srbiji bili "vlasi" ? u tom vremenu o kojem ti govoris ...

imas i u hrvatskoj "vlaski statut" povelje kojima su date povlastice srbima pri osnivanju vojne krajine ...
imas i u vojvodini kad austrijanci nazivaju srbe rase , ratzen , i lokalni madjari su imali slican naziv za lokalne vojvodjanske srbe nesto tipa raci ...
imas i u vojvodini pominjanje izraza vlasi ...

imas u onog lika sa sa hvara koga hrvati uzimaju da je napisao prvi hrvatski rjecnik , a originalno se zvao "rjecnik ilirskog , dalmatinskog , dubrovackog i bosanskog" ...

imas i dubrovackog istoricara mavra orbinija kad je putovao po kosovu i sandzaku pise o "raskim crkvama i manastirima koje je vidio tamo" , ili njegova djela o raskom i bugarskom kraljevstvu ...

imas i milion puta ponovljeno cinjenicu da je vlah znacio sve i svasta , od romanskog starosjedilackog stanovnistva do stocara , rumuna , ili pogrdnog nazivanja jedni drugih ...

i sta i ako se dokaze da su pravoslavci u bosni bili originalno "vlasi" ? po toj logici bi se trebali zvati bosnjaci a ne srbi jer su "vlasi" ?

i kakve veze ima sto su ih zvali vlasima , kad su ti "vlasi" guslali o kosovskoj bitki , marku kraljevicu , zenidbi cara dusana i slicno ?

[neshto_pisem]

i kako to da su ti zlocesti srbi posrbili tolike silne vlahe u hrvatskoj i bih , a nisu uspjeli posrbiti vlahe usred srbije ...
i danas postoje vlaska sela potpuno okruzena srpskim selima pa nisu posrbljeni , ali zato su uspjeli posrbiti te silne vlahe usred turskog i austrijskog carstva ...

[Konjanik]

i kako to da su ti zlocesti srbi posrbili tolike silne vlahe u hrvatskoj i bih , a nisu uspjeli posrbiti vlahe usred srbije ...
i danas postoje vlaska sela potpuno okruzena srpskim selima pa nisu posrbljeni , ali zato su uspjeli posrbiti te silne vlahe usred turskog i austrijskog carstva ...

Moj odgovor jeste da su se tu vise trudili

[neshto_pisem]

znci nisi odgovorio ...

ako se pod vlasima misli na te rumune ili ljude koji pricaju romanski jezik , gdje su ta silna sela gdje se prica rumunski ? a ima ih i danas u srbiji ...

i po toj logici ako su porijeklom "rumuni" kakve to veze ima sa hrvatima ili bosnjacima ?

ako se radi o vlah tipa stocar , ili naziv za srbina pravoslavca , opet nije nikakav argument ...

jer i dubrovcani su bili dubrovcani ili slovini , slavonci su bili slavonci , a hrvati stanovnici zagreba i varazdina ...

pa malo dalmatinski pjesnici kazu horvatski jezik , malo ilirski , malo dalmatinski , pa malo slovinski jezik itd ...

ko sto je i stanovnistvo mletacke republike zivjelo u razlicitoj drzavi pored ostalih 10tak italijanskih drzava ...
isto kao to su bosanci ili bosnjaci u 17tom vijeku znacili isto sto i dalmatinci ili beogradjani .. nista vise ...

dakle nista neuobicajeno za 19ti vijek u bilo kojem dijelu evrope , i pravi se histerija oko nicega ...

[Pera Trta]

Termin vlah u osmansko doba je označavao poseban sloj ljudi koji su uglavnom naseljavali granične dijelova turskog carstva, i to prvo Srbiju, a zatim njenim širenjem proširili su se i oni sve do jadranskog zaleđa, Like, Korduna i Slavonije.
"Vlah" je bila pravna kategorija i odnosila se na sloj stanovništva koji nije bio vezan za zemlju, tj timare i čifluke, kao ekonomsku osnovu osmanskog carstva. Kao pokretljivi, ti su se stanovnici uglavnom bavili stočarstvom i nisu spadali u raju, koja obrađuje zemlju, izdržava spahiju, ne ide u rat, ali u zamjenu za to plaća harač. Vlasi su bili oslobođeni većine poreza, jedino su morali davati jedan dukat godišnje na kuću (dok se harač davao na svaku odraslu mušku glavu) i obično određenu količinu žive stoke, vune ili sira. Razlika od raje bila je i ta što je iz svake vlaške kuće jedan odrasli muškarac morao provesti određen period u vojsci, na čuvanju granice. To su bili dosta povoljni uslovi života, koji su omogućavali da se porodica širi (jer se isti danak davao bez obzira na broj ukućana), kreće (jer nisu bili vezani zemljom) i privređuje (jer su davali razmjerno male dažbine, a stočarstvo je grana čiji prinosi teže podliježu kontroli vlasti nego poljoprivreda). U Ćirkovićevoj istoriji se navodi da je jedan od važnih razloga kretanja Srba prema zapadu (u Bosnu, Hercegovinu, Liku, Kordun, Dalmaciju, Slavoniju) sa pomjeranjem granica carstva bio ne navodni turski zulum, nego upravo zadržavanje povlaštenog statusa vlaha (jer se taj status na određenom području gubio kada bi se granica carstva udaljila od njega).

[Nezbilj]

Termin vlah u osmansko doba je označavao poseban sloj ljudi koji su uglavnom naseljavali granične dijelova turskog carstva, i to prvo Srbiju, a zatim njenim širenjem proširili su se i oni sve do jadranskog zaleđa, Like, Korduna i Slavonije.
"Vlah" je bila pravna kategorija i odnosila se na sloj stanovništva koji nije bio vezan za zemlju, tj timare i čifluke, kao ekonomsku osnovu osmanskog carstva. Kao pokretljivi, ti su se stanovnici uglavnom bavili stočarstvom i nisu spadali u raju, koja obrađuje zemlju, izdržava spahiju, ne ide u rat, ali u zamjenu za to plaća harač. Vlasi su bili oslobođeni većine poreza, jedino su morali davati jedan dukat godišnje na kuću (dok se harač davao na svaku odraslu mušku glavu) i obično određenu količinu žive stoke, vune ili sira. Razlika od raje bila je i ta što je iz svake vlaške kuće jedan odrasli muškarac morao provesti određen period u vojsci, na čuvanju granice. To su bili dosta povoljni uslovi života, koji su omogućavali da se porodica širi (jer se isti danak davao bez obzira na broj ukućana), kreće (jer nisu bili vezani zemljom) i privređuje (jer su davali razmjerno male dažbine, a stočarstvo je grana čiji prinosi teže podliježu kontroli vlasti nego poljoprivreda). U Ćirkovićevoj istoriji se navodi da je jedan od važnih razloga kretanja Srba prema zapadu (u Bosnu, Hercegovinu, Liku, Kordun, Dalmaciju, Slavoniju) sa pomjeranjem granica carstva bio ne navodni turski zulum, nego upravo zadržavanje povlaštenog statusa vlaha (jer se taj status na određenom području gubio kada bi se granica carstva udaljila od njega).

Po mom mišljenju navedeno prilično dobro opisuje pojam i status "osmanskog" Vlaha međutim i dalje ostaje otvoreno pitanje porijekla i identiteta ove skupine te njene vaze sa Dušanovim Vlasima, te predosmanskim Hercegovačkim i crnogorskim katunima. Ćirkovićeva teza o kretanju "Srba" prema zapadu može a i ne mora predstavljati ideološku generalizaciju. U tom kontekstu bitno je pitanje porjekla i identiteta Vlaha iz predosmanske Srbije iako nije sporno da su svi pravoslavci zapadno od Drine stekli srpski identitet do poovine 19. vijeka.

[Pera Trta]

Mislim da ovaj osmanski tip vlaha i nema previše veze sa onima iz vremena Nemanjića, pogotove ne sa onim romaniziranim i neslaveniziranim stanovnicima Balkana. To jednostavno nije bila etnička, već određena pravna kategorija, i vjerovatno je i pogrdni naziv "vlah" ostao zbog veze sa ovom grupom, jer su uglavnom (mada sigurno ne isključivo) bili pravoslavci, ili Srbi.

[majstorina]

Termin vlah u osmansko doba je označavao poseban sloj ljudi koji su uglavnom naseljavali granične dijelova turskog carstva, i to prvo Srbiju, a zatim njenim širenjem proširili su se i oni sve do jadranskog zaleđa, Like, Korduna i Slavonije.
"Vlah" je bila pravna kategorija i odnosila se na sloj stanovništva koji nije bio vezan za zemlju, tj timare i čifluke, kao ekonomsku osnovu osmanskog carstva. Kao pokretljivi, ti su se stanovnici uglavnom bavili stočarstvom i nisu spadali u raju, koja obrađuje zemlju, izdržava spahiju, ne ide u rat, ali u zamjenu za to plaća harač. Vlasi su bili oslobođeni većine poreza, jedino su morali davati jedan dukat godišnje na kuću (dok se harač davao na svaku odraslu mušku glavu) i obično određenu količinu žive stoke, vune ili sira. Razlika od raje bila je i ta što je iz svake vlaške kuće jedan odrasli muškarac morao provesti određen period u vojsci, na čuvanju granice. To su bili dosta povoljni uslovi života, koji su omogućavali da se porodica širi (jer se isti danak davao bez obzira na broj ukućana), kreće (jer nisu bili vezani zemljom) i privređuje (jer su davali razmjerno male dažbine, a stočarstvo je grana čiji prinosi teže podliježu kontroli vlasti nego poljoprivreda). U Ćirkovićevoj istoriji se navodi da je jedan od važnih razloga kretanja Srba prema zapadu (u Bosnu, Hercegovinu, Liku, Kordun, Dalmaciju, Slavoniju) sa pomjeranjem granica carstva bio ne navodni turski zulum, nego upravo zadržavanje povlaštenog statusa vlaha (jer se taj status na određenom području gubio kada bi se granica carstva udaljila od njega).

Priča ima osnova,jer pojedine porodice u današnjoj Hercegovini njeguju porodična predanja o dolasko predaka iz Makedonije.Međutim postoje vlaški rodovi koji na ovim terenima obitavaju još prije širenja Osmanlija.To su naprimjer,Burmazi(Njihov naziv ima korjene u Albanskom jeziku)koji se spominju 1300 godine ili Vlahovići 1368godine.

[Pera Trta]

Pa to je ono što govorim, "vlah" prije i "vlah" nakon dolaska Osmanlija nema isto značenje. U prvom slučaju značenje je više etničko (neslavenizirani prastanovnici Balkana) iako dosta mutno, a u drugom više ima pravni i socijalni karakter, iako se u praksi radilo većinom o Srbima.
Iz priče o ovim drugim, osmanlijskim vlasima, izlazi nekoliko zanimljivih zaključaka:
1."Vlah" je po mnogočemu bio povlaštena kategorija (vidjeti prvi moj post) i upravo zadržavanje tih povlastica tjeralo ga je da se pomiče prema zapadu, zajedno sa granicama Osmanskog carstva.
2.Osmanlije su ovo kretanje podsticali, jer se tako nasljavala pusta zemlja, i dobijalo se ljudstvo za čuvanje granice i razne gerilske i pljačkaške upade u teritoriju neprijatelja.
3.Ovakva politika Osmanlija omogućila je da se Srbi nasele u mnoge dijelove Bosne, u Liku, Dalmaciju, Kordun, Baniju, Slavoniju, da se tu dalje šire i prosperiraju koliko je to bilo moguće, a da zadrže i svoje ime, vjeru i porodične tradicije.

[majstorina]

Pa to je ono što govorim, "vlah" prije i "vlah" nakon dolaska Osmanlija nema isto značenje. U prvom slučaju značenje je više etničko (neslavenizirani prastanovnici Balkana) iako dosta mutno, a u drugom više ima pravni i socijalni karakter, iako se u praksi radilo većinom o Srbima.
Iz priče o ovim drugim, osmanlijskim vlasima, izlazi nekoliko zanimljivih zaključaka:
1."Vlah" je po mnogočemu bio povlaštena kategorija (vidjeti prvi moj post) i upravo zadržavanje tih povlastica tjeralo ga je da se pomiče prema zapadu, zajedno sa granicama Osmanskog carstva.
2.Osmanlije su ovo kretanje podsticali, jer se tako nasljavala pusta zemlja, i dobijalo se ljudstvo za čuvanje granice i razne gerilske i pljačkaške upade u teritoriju neprijatelja.
3.Ovakva politika Osmanlija omogućila je da se Srbi nasele u mnoge dijelove Bosne, u Liku, Dalmaciju, Kordun, Baniju, Slavoniju, da se tu dalje šire i prosperiraju koliko je to bilo moguće, a da zadrže i svoje ime, vjeru i porodične tradicije.

Moj djed je bio poslednji katunar iz naše porodice a zadnji put se izdigao na planinu 1940 godine i znam da je taj način privrede kombinovan sa nešto ratarstva i kiridžilukom znao proizvesti značajne viškove koji bi se potom ulagali u čaršijsku trgovinu pa bi dolazilo i do emancipacije i stvaranja građanskog sloja.
Selo odakle potičem spominje se u popisu iz 1477 godine kao džemat sa 32 oženjena muškarca koji zimuju u istom a ljetuju na zelengori.Zanimljivo mi je da iako mi nismo potomci džematlija iz 15 vijeka izdizali smo stoku na iste planinske katune.Primjetio sam da je to slučaj i sa susjednim selima.

[Nezbilj]

Mislim da ovaj osmanski tip vlaha i nema previše veze sa onima iz vremena Nemanjića, pogotove ne sa onim romaniziranim i neslaveniziranim stanovnicima Balkana. To jednostavno nije bila etnička, već određena pravna kategorija, i vjerovatno je i pogrdni naziv "vlah" ostao zbog veze sa ovom grupom, jer su uglavnom (mada sigurno ne isključivo) bili pravoslavci, ili Srbi.

U potpunosti isključiti etnički karakter pojma Vlah je već prilično nedosjedna generalizacija.

Kao što rekoh nije sporno da je osmanski pojam Vlah imao svoju pravnu kategoriju, međutim to ne isključuje i njegove druge karakteristike. Prije svega većina Vlaha su bili pravoslavci što neupitno određuje prostor sa kojeg su potekli u periodu prije dolaska Osmanlija. Tokom osmanskog perioda mnogi Vlasi prihvatili su islam i katoličanstvo i tako postali dio sadašnjeg bošnjačkog i hrvatskog naroda. Istovremeno je tekao proces i srpske etnogeneze tako da su pravoslavni Vlasi tokom osmanskog perioda također poistovjećivani sa Srbima. Dakle tu već ulazimo u etnički karakter osmanskog pravnog pojma Vlah.

Ono što otežava donošenje zaključka po pitanju koje smo otvorili je zapravo nemogućnost smiještanja procesa etnogeneze u istorijska periode prije 18. vijeka. Mi zapravo ne znamo šta je to identitet i etnicitet prije početka formiranja modernih nacija. Relativiziranje etničkog karaktera pojma Vlah možemo prihvatiti jedino uz istovremeno relativiziranje pojma Srbin ili Rašljanin ili Humljanin, Bošnjanin itd. Postoji dovoljno istorijskih dokaza da se u predosmanskom periodu pojam Vlah koristio u etničkom smislu i to za različite neslavenske migrante i starosjedioce. Mislim da nije zgoreg da u ovom kontekstu citirati Ćirkovića koji u Enciklopediji Jugoslavije kaže: „Dosljedno razlikovanje Vlaha od Srba u izvorima, posljedica je realne odvojenosti Vlaha kao grupe drugačijeg porijekla, načina privređivanja i statusa”.

Način života, privređivanja kao i socijalni status nisu slučajni kada su Vlasi u pitanju i zapravo proističu iz etničke pozadine ove grupe. Vlasi u Srbiji bili su većinom bezzemljaši, nomadi i stočari dok je večina slavenskih starosjedilaca bila od ranije vezana za zemjoradnju i određeni zavisni feudalni status. Već iz ovoga se nameće zaključako uzročno posljedičnoj vezi stočarsko nomadskog načina života i etnčkog porijekla ove grupe. Također znamo iz izvora da su se katunari kretali sa područja južnog i srednjeg Balkana prema zapadu i da se taj trend nastavio i pojačao tokom osmanskog perioda.

Što se tiče pitanja porijekla Vlaha koji su tokom srednjeg vijeka naseli visinska područja zapadnog Balkana smatram najreanijom verzijom da su se postepeno migrirali iz planinskih oblasti na severo-zapadu Grčke te da su se kretali pravcem preko Albanije i Crne Gore u kojima također nalazimo ostatke vlaških katuna. Vlahe koji su nastanjivali sjever Grčke opširno opisuje vizantijski general Tzimisches u 10. vijeku govoreći o velikoj i maloj Vlahiji (Megalovlahia, Microvlahia) kao polunezavisnim drzavama na prostoru današnje Grcke i Makedonije, u planinama Pinda te oko Bitolje i Ohrida. Grčki grad Janina je bio njihov centar.

Kao što znamo Dušan u svom zakoniku razlikuje Arbanase i Vlahe, tako da je jasno da se radilo o grupi posebnog etničkog porijekla različitoj od Srba i Albanaca. Dakle radilo se u principu o slaveniziranom, neslavenskom odnosno predslavenskom prethodno romaniziranom stanovništvu porijeklom sa područja centralnog i južnog Balkana koji su migrirali prema zapadu a tradicionalno su se bavili stočarstvom umjesto zemljoradnjom za razliku od Slavena. Večina Vlaha je do 15. vijeka slavenizirana da bi se tokom osmanskog perioda potpuno stopila sa etnicitetima Srba, Hrvata i Bošnjaka.