.
Cober Upisano: 27/02/2007 09:16
Èlan od: 14 maj 2005
Poruke: 8
ljljubavv (citat):
Voæe NIJE desert i ne jede se s drugom hranom, tj. poslije ruèka ili veèere, jer koristi od voæa neæe biti, a ¾eludac u tom sluèaju proizvodi mokraænu kiselinu, ¹to je otrov za tijelo. Samo ako jedemo voæe na prazan ¾eludac, izvuæi æemo iz njega najvi¹e koristi.
Vegetarijanstvo nije moda ili trend. Ono postoji najmanje 6000 godina. Èetiri milijarde ljudi na zemlji ¾ivi prete¾no vegetarijanski.
Poznata je èinjenica da se prije 50 godina koristilo 10 puta manje bjelanèevina i 30 puta manje ¹eæera (rafiniranih ugljikohidrata), nego ¹to se koristi danas u na¹oj prosjeènoj prehrani.
Za uzgoj 1 kg mesa ili za uzgoj 7 kg p¹enice su potrebna ista ekonomska sredstva. Buduæi da je jo¹ uvijek znatni dio èovjeèanstva pothranjen ili gladuje, odmah postaje oèigledno da je prednost i u kolièini i u kvaliteti, te u novèanoj potro¹nji na strani biljne hrane.
Male foke (tuljani), mladunèad, kad su uhvaæene, ogule ih ¾ive (bez da ih prije ubiju) i to radi posebne tehnologije u obradi krzna. Fotografije o tome objavio je prije vi¹e godina zagrebaèki "Veèernji list", s op¹irnim "obrazlo¾enjem", a glavni zaèetnici ovoga posla bili su Talijani. Italija je, takoðer, prva u svijetu po izvozu ptica pjevica, koje prethodno oslijepe, jer navodno takve ptice najljep¹e pjevaju. (Takoðer èlanak iz "Veèernjeg lista")
Knjiga amerikanca Petera Singera "Konc-logori za ¾ivotinje" govori o stradanjima i nezamislivim mukama u svim oblicima: od pripreme za klaonice, za laboratorijske pokuse, za potrebe kozmetièke industrije, industrije krzna itd, a zala¾e se za svako moguæe osloboðenje ¾ivotinja.
Dokazano je da èovijek koji ne jede, ne samo meso, veæ niti ostale ¾ivotinjske produkte, kao maslac, mlijeko, jaja, sir, vrhnje - ipak ne oskudijeva bjelanèevinama u svome tijelu. To je objasnio ruski fiziolog prof. dr. Mihail Volski, na taj naèin ¹to je dokazao hipotezu koja je poljuljala osnove dana¹nje fiziologije. Naime, èovjek i ¾ivotinja sposobni su izvr¹iti sintezu bjelanèevina iz atmosferskog du¹ika, dakle, putem disanja. Volski je èak izraèunao koliko bjelanèevina dobivamo u litri udahnutog zraka.
Jo¹ prije nekoliko godina medicinska je znanost neosporno tvrdila, da se vitamin B-12 (kobalamin) nalazi iskljuèivo u mesu, toènije u jetri, i u proizvodima ¾ivotinjskog podrijetla (jaja, sir mlijeko, maslac), a da ga nema u biljnoj hrani i ¾itaricama. Danas je znano da se B-12 ipak nalazi i u sjemenju biljaka koje klijaju, u morskim travama, u jabuènom octu, u mlijeku od soje, ekstraktu kvasca...
Nemoguæe je nabrojati sve prednosti sirovog voæa, ali tri su bitna èimbenika zajednièka svim vrstama voæa: voæne kiseline opæenito izgaraju u tijelu i zbog toga su hranjive, zatim pretvaraju se u karbonate i te¾e da krv uèine alkalinskom, spreèavaju nagomilavanje kiselina (otpadni produkt bjelanèevina), a time omoguæavaju da tijelo pobijedi sve bolesti. Drugi èimbenik prednosti voæa je u tome da voæni sokovi rastvaraju èireve, tumore i mineralni talog u krvnim ¾ilama i zglobovima, kamenje u ¾uènoj vreæici ili bubrezima. Treæi je èimbenik ¹to bacili ne ¾ive i ne mno¾e se u voænom soku.
Èovjek je po prirodi biljojed i plodojed i to je anatomski dokazano: PH èimbenik u slini, graða zubiju, probavni trakt (du¾ina crijeva) itd. Najbli¾i èovjekovi roðaci - primati, tj "vi¹i majmuni", su plodojedi.
Njemaèki znanstvenik Rudolf Virchow, patolog, otkrio je jo¹ prije stotinu godina fenomen pod nazivom "probavna leukositoza". Kad se èovijek hrani kuhanom hranom, bez obzira kakvom, odmah se javlja fizièka reakcija organizma protiv takve hrane, jer se broj bijelih krvnih zrnaca od normalnih 6-7 tisuæa ne prostorni milimetar krvi popne za pola sata èak do 30 tisuæa (to se javlja i kod svake upale, buduæi da su leukociti branitelji organizma od svega ¹to je tuðe ustrojstvu èovjeka). Meðutim, ako èovjek prije jela uzima predjelo od sirove hrane (voæe ili povræe), ali sirovo, a ne kuhano, probavne leukocitoze NEMA! To je dokaz da je èovjek "programiran" na voæe i plodove, povræe, sjemenke, korijenje, a sve, dakako, sirovo. Kasnije su istra¾ivanja pokazala, koliko god to zvuèalo paradoksalno, da - ¹to se hrana du¾e kuha, te¾e je probavljiva!
Mokraæna kiselina koja nastaje razgradnom ¾ivotinjskih bjelanèevina, uzroènik je mnogih ¾ivèanih, bubre¾nih, gihtiènih, reumatskih i drugih bolesti.
Gotovo sva je hrana koja dolazi iz prirode savr¹ena i nemoguæe je dobiti tvornièki preraðenu hranu koja ne bi bila pogre¹na.
Kako bi se pobolj¹ala kakvoæa kruha, dodaje se ¹est umjetnih sastojaka (nasuprot onih 23 prirodnih sastojaka koji se odstranjuju tehnologijom - pretvaranjem crnog p¹eniènog zrna u izbijeljeno zrno) i samljeveno u bijelo bra¹no. Takvo bra¹no neæe jesti niti insekti. To jede samo - èovjek!
Klasièna medicina jasno i odreðeno ukazuje na ispravnost prehrane punovrijednim namirnicama, tj. ¾itaricama mljevenim s ljuskom (mekinje), olju¹tenom a neglaziranom smeðom ri¾om, mljevenim ko¹ticama, klicama i sjemenkama, neoguljenim voæem i povræem, biljnim uljima itd.
Najnezdravija je Maðarska kuhinja, i pod njenim utjecajem Slavonska. Vjeruje se da svaki treæi Slavonac boluje ili æe oboliti od karcinoma.
Hrana koja se zabranjuje u sluèaju raka: meso, umaci od mesa, mesni ekstrakti, perad, riba, ¹koljke, mesne i riblje pa¹tete, jaja, sir itd. (sve namirnice ¾ivotinjskog porijekla). Rak postoji samo u naprednim industrijskim zemljama, gdje je velika potro¹nja mesa, dok je u vegetarijanskim zemljama Dalekog istoka ta bolest praktièki - nepoznata.
Liga za borbu protiv raka, u Zagrebu, izradila je program za borbu protiv raka u kojem su sudjelovali: prim. dr. Josip Kru¹iæ, prof. dr. ®ivko Kulèar, dr. Branko Malenica, dr. sc. Slobodan Lang, prim.dr. Vladimir Rogina. Navodimo osnovne postavke tog programa: 1) Provodite tjelesnu aktivnost, 2) Prestanite s pu¹enjem, 3) Napustite alkoholna piæa, osobito ona ¾estoka, 4) Bitno smanjite uporabu mesa i masti u ishrani i jedite vi¹e voæa i povræa, 5) Odr¾avajte seksualnu higijenu.
Meso je le¹ina èim je ubijeno (zaklano) i bez obzira na kemijska oneèi¹æenja bilja koje ¾ivotinja pojede (pesticidi, herbicidi, aditivi). Trulenje poèinje istog trena, to je progresivno samorazaranje i raspadanje tkiva. ®ivotinje meso¾deri jedu sirovo meso tek ubijene ¾rtve, dok to meso sadr¾i jo¹ minimalnu kolièinu toksina. Crijeva su im dvaput kraæa nego u èovjeka, ¹to znaèi da se na mjestu gdje bi hrana mogla sna¾no toksièno djelovati, veæ izbacuje kao izmet.
Istra¾ivaè A. V. Lysebeth istièe: "Nemoguæe je ¾ivjeti samo od mesa. eskimi i Kirgizi koriste mnogo mesa, jer je na sjeveru oskudna vegetacija. Oni jedu sve organe ubijene ¾ivotinje, a takoðer piju i njezinu krv. Njihova je ¾ivotna dob 20-26 godina! Biljnu hranu koriste za vrijeme polarnog ljeta, ¹to im ne omoguæuje do¾ivjeti vi¹u dobnu granicu, no bez toga - sasvim sigurno ne bi do¾ivjeli niti tu ¾ivotnu dob.
Dr. Brouchle - kao ¹ef klinike za prirodno lijeèenje u Dresdenu izlijeèio je 25.000 bolesnika sirovom hranom. Rezultati ispitivanja objavljeni su u njegovoj knjizi: "Handbuch der Naturheil - kunde". Citiramo: "Uslijed nepotpunog izgaranja ¾ivotinjskih bjelanèevina stvara se mokraæna kiselina, koja se prolazeæi putem krvi kroz tijelo - talo¾i ponajvi¹e u zglobovima ... radi se o gihtu ... kroniènom reumatizmu... Na¹ ideal nije da izgradimo ¹to vi¹e bolnica, utoèi¹ta za umobolne i kaznenih zavoda, veæ stvarati takve uvjete za ¾ivljenje, da ima ¹to manje bolesti i kriminala... U slu¾benoj medicini postoje zablude koje se temeljito moraju ispraviti. Lijeènici se, naime, znatno vi¹e bave lijeèenjem, nego sprjeèavanjem bolesti."
Moralni razlozi za bezmesnu prehranu
Neka razmi¹ljanja o vegetarijanstvu slavnih povijesnih liènosti
Na zapisu s egipatskog papirusa 3000 godina prije Krista mo¾emo proèitati: "®ivimo od èetvrtine onoga ¹to progutamo, od preostale tri èetvrtine ¾ive lijeènici.
Stara indijska poslovica ka¾e: "Bog u mineralu spava, u biljci sanja, u ¾ivotinji se budi, u èovjeku je probuðen"
U eseju "O jedenju mesa", rimski pisac Plutarh pi¹e: "Mo¾ete li se zapitati koji je razlog naveo Pythagoru da odbaci meso? ©to se mene tièe, ja bih radije volio znati pod kojim je neoèekivanim okolnostima i u kojem stanju uma prvi èovjek stavio svoje usne na meso i krv mrtvog stvorenja, iznio na stol mrtva, ustajala tijela i usudio se nazvati hranom dijelove tijela koji su do maloprije pu¹tali glasove i krikove, kretali se i ¾ivjeli?...Ako tvrdite da ste po prirodi stvari odreðeni za mesnu vrstu ishrane, onda prvo osobno ubijte ono ¹to ¾elite jesti. Meðutim uèinite to vlastitim rukama, bez pomoæi mesarske sjekire, no¾a ili bilo kakvog oru¾ja."
Otac moderne medicine, Hipokrat je govorio: "Neka hrana bude tvoj lijek, a lijek neka bude tvoja hrana."
Seneka je u "Poslanici Lucijusu",62. godina prije Krista zapisao: "Kad bi samo ljudi poslu¹ali glas razuma, shvatili bi da su kuhari, ba¹ kao i vojnici, suvi¹ni."
Lav Tolstoj - je smatrao da postoji prirodna progresija nasilja koja neizbje¾no dovodi do rata u ljudskom dru¹tvu.
Na opasku o svom mladolikom izgledu, George Bernard Shaw je odgovorio: "Ne izgledam mladolik. Onakav sam kakav trebam da budem u ovim godinama. Stvar je u tome ¹to drugi izgledaju stariji nego ¹to jesu. ©to mo¾emo oèekivati od ljudi koji jedu le¹eve?...Ja 47 godina nisam jeo meso. Kada bi sve ¾ivotinje koje ja nisam pojeo jednom bile upregnute pred moja mrtvaèka kola, to bi bio ljep¹i sprovod nego ¹to ga je ikad imao bilo koji kralj."
Singer je napisao: "Svi smo mi Bo¾ja stvorenja i nije u skladu ¹to se molimo Bogu za milost i pravdu dok nastavljamo jesti meso ¾ivotinja koje su zbog nas ubijene...Razlièiti filozofi i religijski voðe su poku¹avali ubijediti svoje uèenike i sljedbenike da ¾ivotinje nisu ni¹ta vi¹e od strojeva bez du¹e i osjeæaja. Meðutim svatko tko je ikada ¾ivio sa ¾ivotinjom - bio to pas, ptica ili èak mi¹ - zna da je ta teorija besramna la¾, izmi¹ljena da opravda okrutnost!"
I Charles Darwin je primijetio: " Èudila me uvijek èinjenica da najbolji radnici, koje sam ikada vidio, èileanski rudari, ¾ive samo od biljne hrane, tj. samo od mahunarki (grah, gra¹ak, soja...)"
Ludwig Feuerbach ka¾e: "Èovjek je ono ¹to jede!"
Erich Fromm: "Suoèi¹ li se s istinom bez panike, shvatit æe¹ da ¾ivot nema smisla osim onoga koji mu ti daje¹ razvijajuæi svoje snage, ¾ivjeæi produktivno."
Poznata je izreka A. Huxleya: "Samo je jedan kutak svemira koji mo¾emo sigurno popraviti - to smo mi sami!"
Pametnom dovoljno.
Na vrh
Cober Upisano: 27/02/2007 09:21
Èlan od: 14 maj 2005
Poruke: 8
"Teletu dajemo hranu koju bismo i sami mogli jesti. Tele treba veæinu te hrane zbog obiènih fiziolo¹kih procesa svakodnevnog ¾ivljenja. Bez obzira na to koliko èvrsto je tele sprijeèeno da se kreæe, njegovo tijelo jo¹ uvijek mora tro¹iti hranu èisto zato da bi ostalo na ¾ivotu. Ta se hrana takoðer koristi da bi se izgradili nejestivi dijelovi tijela teleta poput kostiju. Samo se ona hrana koja je preostala nakon zadovoljavanja svih tih potreba mo¾e pretvoriti u meso i evetnualno je mogu jesti ljudska biæa. Potrebano je devet i pol kilograma proteina koji se daju teletu da bi se proizvelo pola kile ¾ivotinjskog proteina za ljude. Natrag dobivamo manje od 5 posto onoga ¹to ula¾emo. Pretpostavite da imamo jedno jutro plodne zemlje mo¾emo ga koristiti da uzgajamo biljke koje su bogate proteinima, poput gra¹ka ili graha. Ako to uèinimo, od na¹eg æemo jutra dobiti izmeðu 135 i 225 kilograma proteina. Nasuprot tome, na¹e jutro mo¾emo koristiti tako ¹to æemo uzgajati ¾itarice kojima æemo hraniti ¾ivotinje koje æemo zatim ubiti i pojesti. U tom æemo sluèaju od na¹eg jutra dobiti izmeðu 18 i 25 kg proteina. ©to je zanimljivo, premda veæina ¾ivotinja pretvara biljne proteine u ¾ivotinjske mnogo djelotvornije od stoke - svinja npr. treba "samo" 3,5 kilograma proteina da bi proizvela pola kile za ljude - ta je prednost gotovo eliminirana kada razmotrimo to koliko mnogo proteina mo¾emo proizvesti po jutru, zato ¹to stoka mo¾e iskoristiti izvore proteina koji su neprobavljivi za svinje. Tako veæina procjena zakljuèuje da biljna hrana daje oko deset puta vi¹e proteina po jutru od mesa, premda procjene variraju, a omjer se ponekad penje èak do dvadeset prema jedan. Ako umjesto ubijanja ¾ivotinja i jedenja njihovog mesa, ta stvorenja koristimo da nam daju mlijeko ili jaja, onda znatno popravljamo ono ¹to dobivamo natrag. Unatoè tome, ¾ivotinje moraju i dalje koristiti proteine za svoje vlastite svrhe, te najdjelotvorniji oblici proizvodnje jaja i mlijeka ne daju vi¹e od èetvrtine proteina po jutru od onog ¹to mo¾e pru¾iti biljna hrana"
(Peter Singer, "Osloboðenje ¾ivotinja").
Na vrh
Cober Upisano: 27/02/2007 09:24
Èlan od: 14 maj 2005
Poruke: 8
®ivotinje osjeæaju bol! One imaju ¾ivèani sustav isto kao i ljudi. Takoðer, imaju i potrebe kao i ljudi: potrebu za kretanjem, potrebu za dru¾enjem s pripadnicima svoje vrste, odgajanjem svoje djece i zabavom. Zamislite kako je biti cijeli ¾ivot zatvoren u mraènoj smrdljivoj farmi gdje je sve ¹to vidite patnja i smrt. Zamislite sebe kako vas umjetno oplode, nakon ¹to se porodite otmu vam dijete i zakolju ga ili odvedu i vi ga vi¹e nikad ne vidite, a netko vas ponovno oplodi i tako iz godine u godinu. Zamislite da vas netko konstantno ¹opa hranom koju ne ¾elite i koja nije va¹a prirodna hrana, zamislite da vas truje antibioticima, hormonima i raznoraznim otrovima da biste br¾e rasli ili da bi vam meso bilo 'ljep¹e'. Zamislite potpunu dosadu od koje mnoge ¾ivotinje èesto polude, jer su zatvorene na isto mjesto cijeli ¾ivot bez moguænosti kretanja ili dodira s drugima. Zamislite da ne znate ¹to vam se zapravo dogaða, jer ¾ivotinje ne znaju razlog zbog kojeg su zatvorene, ali ipak znaju gdje su i boje se onoga ¹to im se mo¾e dogoditi. Na kraju ¾ivota u patnji, boli i strahu zamislite kako vas vode na klanje, kako vidite druge pripadnike svoje vrste poklane, kako pripadnici druge vrste idu prema vama i kako vas kolju. Ako mo¾ete, poku¹ajte se zamisliti kao raskomadan le¹ koji postaje tuða hrana.
Tvornièke farme vjerojatno su jedne od najveæih sramota suvremenog èovjeka, iznikle na ideji nacistièkih koncentracijskih logora. Samo u Americi 3.5 milijardi 'broiler' piliæa, 85 milijuna svinja, 34 milijuna goveda za 'proizvodnju' mesa, 11 milijuna goveda za dobivanje mlijeka, 9 milijuna ovaca i 200 milijuna koko¹i za nesenje jaja danas ¾ivi u intenzivnoj stije¹njenosti farmi-tvornica, gdje su ¾ivotinje osakaæene, genetièki manipulirane, okrutno prenatrpane, li¹ene svje¾eg zraka, sunca i prirodne okoline, a uskraæena im je èak i moguænost protezanja i vje¾banja krila i udova. Cijeli svoj ¾ivot one nemaju moguænosti da provode svoje osnovne, prirodne funkcije i obrasce pona¹anja ili da ¾ive kako ih njihovi instinkti pokreæu. ®enske pripadnice vrste su èesto natjerane do svojih apsolutnih biolo¹kih granica na proizvodnju potomstva, samo da bi do¾ivjele da njihova djeca budu oduzeta od njih ubrzo nakon roðenja kako bi ih ljudi utovili za klanje.
Uostalom, kako naci livade u industrijskim zonama kojih u EU imas na svakom koraku?
