UnscarD wrote:Napisao sam za onaj gore primjer ali si ti sada rekao da postoji jos more gluposti pa ne bi trebalo biti previse tesko da izdvojis iz tog mora nekoliko...dakle samo naprijed.
Ne znam kakav si sa informatikom, ali možda poznaješ onaj osjećaj kada te neki informatički duduk nazove i kaže "ne radi mi kompjuter, pomagaj".

Ti ga pitaš šta je problem, ali on ne zna objasniti. Kažeš pogledaj ovo, provjeri ono - on ne zna kako, ne zna gdje, "nema toga kod mene" i sl. Na kraju digneš ruke od svega i složiš se da mu "nisi znao riješiti problem". Međutim, intimno ti je kristalno jasno da nije problem u tebi i tvojim "troubleshooting vještinama", već je on elementarno informatički nepismen.
Ovo malo poređenje ima za cilj da ti demonstrira kako izgleda kada ti pričaš o ekonomiji. Potpuno sam ubjeđen da će se svaka rasprava između mene i tebe odigrati se po gornjem scenariju. Razgovor između dva čovjeka se uvijek vodi na nivou onog glupljeg. Ovom posljednjom rečenicom nemam namjeru reći da si ti glup niti te vrijeđati, već želim reći da jednostavno nisi dovoljno ekonomski obrazovan da bi kritički posmatrao ekonomske nebuloze koje ZG plasira.
To zaključujem, najprije, iz činjenice da nemaš pojma šta je monetarna politika. Ova priča o GDP - veze s monetarnom politikom nema. Ne samo da nisu sinonimi, već ekonomisti i danas koplja lome o tome da li monetarna politika uopće ima direktnog utjecaja na GDP i u kojoj mjeri. Tebi je to sve isto. Udrobi.
UnscarD wrote:GDP drzave se generalno koristi za mjerenje standarda kvalitete zivota stanovnika. Sto je GDP veci =, veci je kvalitet zivota.
GDP je mjera vrijednosti proizvoda i usluga proizvedenih u zemlji za godinu dana. Samo toga i ničeg više. GDP nije mjera kvalitete života niti je "kvalitet života", kao relativan i neegzaktan pojam, moguće kvantificirati. Nakon postavljanja premise da GDP mjeri kvalitet života, ostatak tvog posta i svaki konsekventni zaključaj pretvara se u hrpu besmislica i dubioza.
No, hajde da za trenutak hipotetički prihvatimo tvoju premisu i pogledamo šta dalje kažeš.
UnscarD wrote:U USA recimo zdravstveni sektor (medicinska osiguranja , bolnice, skole, faramceutska industrija itd itd) ucestvuju sa 17% u ukupnom GDP-iju. Ovo znaci da ukoliko bi bilo duplo vise bolsnih GDP bi bio veci pa bi i kvalitet zivota bio bolji
Ne moraš biti ekonomista da shvatiš kako je ova logika inherentno glupa. Da, više bolesnih bi značilo veći broj medicinskih usluga i rast medicinske industrije. Međutim, privreda je dinamičan sistem. Bilo kakav rast GDP po osnovu medicinske industrije bio bi višestruko izgubljen padom produktivnosti u drugim industrijama (zato što su ljudi bolesni). Štaviše, ako uračunamo sinergijski efekat industrije na industriju, pad produktivnosti bio bi sistemski. Drugim riječima, ne samo da bi industrije patile zato što su ljudi bolesni, već bi industrije patile zato što druge industrije pate. Krajnji rezultat je vjerovatno smanjenje GDPa. Činjenica da autori ZG nisu ovo uspjeli dokučiti mi kristalno jasno sugerira da se radi o skupini diletanata koji su se odlučili malo "igrati ekonomije".
Idemo dalje.
UnscarD wrote:Ili recimo zatvori koji su privatni i cije dionice kotiraju na berzi. Sto je vise zatvorenika, vece dionice i rast GDP-a pa samim tim i kvalitete zivota

Ovo je već teška kategorija. Dubioza within dubioza. Evo i zašto.
Šta određuje cijenu dionice? Radi se o jednom od najkompleksnijih pitanja u finansijama. Ti si to pitanje sveo na "više zatvorenika = veća cijena dionice". Ne mogu da ti opišem koliko je to bastardna simplifikacija. Ne mogu da ti predstavim dovoljno deksripitivno koliko je to glup i netačan rezon. To nije mehanizam kojim se možeš igrati po želji. To nije mehanizam kojim možeš upravljati. Niko na planeti ne zna kako će se dionice sutra kretati. Na finansijska tržišta utiče "milion" različitih faktora i niko ne zna šta će se izroditi iz njihovog "sudara". Pogledaj raspravu o hipotezi efikasnog tržišta. Fama vs Shiller. Da ne elaboriram detaljnije, vjerovatno te ne zanima.
No, hajde da za trenutak hipotetički prihvatimo tvoju premisu (više zatvorenika = veća cijena dionica) i pogledamo šta dalje impliciraš.
Tvrdiš da će veća cijena dionica dovesti do većeg GDPa. Glupost. Izračun GDP ne uzima u obzir vrijednost dionica. Besmislica! Ako, pak, misliš na to da postoji izvjesna indirektna veza između rasta dionica i rasta GDP - moram te razočarati. U ekonomskim naukama je jako teško dokazati kauzalnost između dvije varijable (nema eksperimenta, varijable se ne mogu izolovati, zato što realna ekonomija nije "ceteris paribus", previše faktora istvoremeno djeluje), a sve i kada bismo dokazali postoji problem određivanja uzroka i posljedice: da li rast dionica vodi rastu GDPa ili rast GDPa vodi rastu dionica? Kada god je riječ o kauzalnoj vezi dvije varijable, ekonomisti lome komplja i dolaze do protivrječnih zaključaka. Da ne elaboriram detaljnije, vjerovatno te ne zanima.
No, hajde da za trenutak prihvatimo obe gornje premise. Hajde neka bude da više zatvorenika znači veću cijenu dionice, a veća cijena dionice neka je odgovorna za rast GDPa. Argument je i dalje besmislen. Privatnih zatvora, koji kotiraju na berzi, te imaju rast zatvorenika ima toliko da, ad hoc govoreći, ne učestvuju u ukupnom GDP ni sa 0,000001%. Drugim riječima, ne mogu ostvariti nikakav utjecaj na ukupan trend.