Zdrav domaći novac pojele strane banke

[Jeff]

SKANDAL Zašto BiH nema svoju domaću banku


Zdrav domaći novac pojele strane banke


SARAJEVO - Na depozitnim računima u inozemstvu strane banke, koje potpuno kreiraju bosanskohercegovačko bankarsko tržište, čuvaju oko 1,3 milijarde maraka, čiji su vlasnici institucije iz BiH. Centralna banka BiH na inozemnim depozitnim računima od istih bh institucija čuva oko 2,5 milijardi maraka.
Iako višak novca očito postoji, rijetki su primjeri da se novac u inozemnim bankama reinvestirana u podizanje letargičnog bosanskohercegovačkog gospodarstva. Čak štoviše, radi izvlačenja što većeg ekstra profita prikupljenog od visokih kamatnih stopa, inozemne komercijalne banke preko moćnih međunarodnih financijskih organizacija lobirale su da se visina kamatnih stopa za obnovu gospodarstva pažljivo i postupno reducira, pravdajući svoje akcije visokim poslovnim rizikom.

Bivši ministar financija u Vladi Federacije BiH i sadašnji sveučilišni profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Nikola Grabovac tvrdi da su upravo komercijalne banke uz pomoć ljudi iz MMF-a i Svjetske banke radile organizirani pritisak i na federalnu Vladu i njega kao predlagača da što brže poništi odluku po kojoj se trebala utemeljiti Investicijska banka Federacije BiH.

Ta novokomponirana financijska institucija, s kapitalom od 150 milijuna maraka, trebala je davanjem kredita za razvoj domaćeg poduzetništva po minimalnim kamatnim stopama od nevjerojatnih dva do tri posto parirati stranim komercijalnim bankama koje takve kredite daju po kamatnoj stopi većoj od 10 posto.

- Mi smo za utemeljenje Investicijske banke Federacije BiH dobili povoljan kredit od 150 milijuna maraka s rokom otplate od 30 godina i godišnjoj kamatnoj stopi od 0,75 posto. Davanjem kredita za obnovu domaćeg poduzetništva od dva do tri posto mi opet imamo financijsku korist.

No, to se nekome od međunarodnih moćnika i stranih komercijalnih banka očito nije svidjelo, zbog čega sam doživio niz neugodnosti, što me je u konačnici stajalo i položaja. Oni su pritiscima nakon moga odlaska ishodili zamrzavanje ideje o utemeljenju takve banke, koja očito ugrožava njihovu zaradu, da bi je ovih dana opet reaktivirali - ističe prof. Grabovac, otkrivajući nam podatak da se kao ministar našao pod verbalnim pritiscima nekih direktora stranih komercijalnih banka koje imaju veze u međunarodnim institucijama financijske moći.

U opstrukciji ideje o utemeljenju Investicijske banke Federacije BiH sudjelovali su i interesni lobiji koji sjede u OHR-u i koji sa svojim neograničenim ovlastima sudjeluju u kreaciji financijskog tržišta u BiH. Ovih dana pitanje utemeljenja takve bankarske kuće koja bi djelovala po principima na kojima djeluje njemačka KsW banka, ili Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), koje po niskim kamatama daju kreditna sredstva za obnovu gospodarstva, ponovo je pokrenuto s mrtve točke.

- No, sada bi trebalo razmišljati - tvrdi Grabovac - o Investicijskoj banci na razini države koja bi po kamatama od pet do sedam posto mogla kreditirati razvojne projekte. On smatra da bi poduzeća koja svoje proizvode izvoze izvan bosanskohercegovačkog tržišta trebala imati i nižu kamatnu stopu na kredite, do nekih četiri posto.

Ipak ostaje upitno hoće li i taj projekt netko "minirati", radi povećanja svoje financijske dobiti.

Bankarski, telekom i elektroprivredni sektor u BIH ili krace zlatne koke u BiH ali i u regiji ce za naredni dvije godine biti 100% u stranom vlasnistvu cime ce BiH postati napokon lizacka kolonija zemalja koje imaju svoje predstavnike u OHR-u.

Lova se zaradjuje u tim kolicinama da se bagerima trpa kad se treba deponovati u inostranstvu.

OHR je davno postao najkorumpiranija institucija u BiH koja nikome ne polaze racune.

Rjesenje je povecati depozite banaka, povecati porez na dobit i sto kaze gore ovaj clanak osnovati investicionu banku BiH.

[frupi]

Kad su jednog bogatog Bosnjaka iz Hercegovine nagovarali da ulozi novac u austrijsku banku pocetkom 20 stoljeca, dok je austrougaraska ovdje vladala, on im je odgovorio citiram:

"Samo kur.c u tudjoj ruci raste".

Svako ko ulozi KM vise nego je potrebno u banku kojom stranac a posebno fasisticki katolicki Austrijanac vlada glup je.
ONI NAS BOSNJAKE NE VOLE I NE VARE. Isto vanago ko Srbin ili Hrvat.

Sve sto se zaradi gradite firme, kuce, kupujte znate vec sta, podizite porodice i sto dalje od banaka.
Kupujmo domace.

[cowboy]

Slazem se da je OHR korumpiran, no sigurno ne u onoj mjeri koliko su korumpirani nasi politicari. Zasto banke, niti bilo ko drugi, ne ulazu u nasu zemlju najbolje je pitati "gospodu" iz vijeca ministara ili premijere kantona i entiteta. Ali narod takva pitanja ne postavlja, politicari se ne nalaze duznima objasnjavati, a stranci su uglavnom sto zbunjeni, sto zasiceni nasim prejebavanjima.

[Jeff]

Tomislav Grizelj, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH

Ino-banke ucjenjuju privrednike

Privrednici su već davno učinili prve korake, kada je u pitanju poslovnost, samo je suština da banke moraju prihvatiti i otvoriti partnerski odnos, da ne bude tezgarenja u onom smislu “Cijena je tolika, pa poljubi ili ostavi”
Cijena kapitala u BiH je mnogo veća nego u zemljama u okruženju, prije svega, u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori (SiCG), tvrdi Predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH Tomislav Grizelj.

- Vrijeme da se cijena kapitala i ovdje smanji, jer BiH više nije zemlja visokog rizika, kako je još uvijek mnogi tretiraju.

lZnači li to da je sazrelo vrijeme da privrednici u BiH konačno počnu dobijati povoljnije kredite?

- Naravno. Međutim, treba dotjerati još dio zakonske regulative u pogledu Centralne banke BiH i osiguranja depozita i svega ostalog. Nisu samo banke krive zbog skupog kapitala u ovoj zemlji. U pitanju su i ostali faktori, prateći zakonski i podzakonski akti koji čine cijenu kapitala ovakvom kakva danas jeste.

lKoliko je danas privrednicima teško poslovati zbog toga?

- Prilično teško, jer se mi ne možemo, prvenstveno, nositi sa konkurencijom koja iz Hrvatske SiCG dolazi na tržište BiH pod prihvatljivijim uslovima i koja, što bi mi rekli, ovdje dolazi na odgođeno plaćanje i tako ugrožava domaće proizvođače. Stoga, cijena kapitala mora biti prihvatljiva za privredu, tako da bi ona bila kurentna na domaćem tržištu, a što bi trebalo omogućiti i da izađemo van granica BiH, uz bankarsku podršku jeftinijim kapitalom.

lŠta bi trebala država da uradi, a šta privrednici, kako bi kod banaka stekli veće povjerenje?

- Privrednici su već davno učinili prve korake, kada je u pitanju poslovnost, samo je suština da banke moraju prihvatiti i otvoriti partnerski odnos, da ne bude tezgarenja u onom smislu “Cijena je tolika, pa poljubi ili ostavi”.

lPostoje li banke u BiH koje vam nude makar približno slične uslove?

- Ne.

lKako banke prate veće poslove bh. privrede?

- Kada su u pitanju veći poslovi, još uvijek imamo nelojalnu konkurenciju od strane ino-banaka. Mnoge od njih nas, čak, ucjenjuju preko svojih navodno kćerki firmi, koje ja zovem profi-firmama.

lImate li konkretan primjer za to?

- Recimo, Rajfajzen banka neće izdati značajniju bankovnu garanciju “Energoinvestu” ili “Hidrogradnji”, ako je u igri, primjerice, “Simens” ili neka njihova firma, koja je veći i jači komitent. To nije korektno, ali borit ćemo se protiv toga.

lKazali ste da je riječ o navodnim firmama kćerkama, a zapravo se radi o profi-firmama. Možete li biti konkretniji. Znači li da te ino-banke, kako rekoste, nisu iskrene prema ovdašnjoj privredi?

- Ne. One su se prozvale kao kćerke firme, a to nisu. One su profi-firme.

To znači da su banke uložile određeni dio novca kroz kupovinu naših banaka i od njih pokušavaju izvući maksimalno što se može izvući od profita i od svega što čini cijenom onoga što su oni uložili.

lŽelite li time kazati da te banke uopšte ne razmišljaju o privredi ove zemlje?

- Upravo tako. Jer da bi neko razmišljao o privredi ove zemlje mora se raditi drugačije. Ako vi danas stavite 100 eura na neoročenu štednju, na deviznu knjižicu kod jedne od ino-banaka i sa tih 100 eura izađete u Austriju ili Njemačku, ne možete podići 50 ili 80 eura koliko vam je tamo potrebno, zato što ne postoji međubankarski link kod istoimene banke.

Inace taj Siemens je poprilicno bezobrazan u BiH. Trebalo bi ga malo prodrmati. Kao prvo prestati mu davati poslove koje drzava finansira.