http://www.nestle.com/Our_Responsibilit ... nology.htm
Gene technology in food production
With this vast experience, Nestlé recognizes the potential gene technology has in the longer term to improve the quality, availability and nutritional value of food. Gene technology has the potential to increase food production and to support sustainable agricultural practices. In some instances, positive health effects have been confirmed. For those reasons, Nestlé supports a responsible application of gene technology for food production based on sound scientific research.
Evo šta o "u ozračju nauke odgovornoj primjeni GMO tehnologije" kaže
dr. sci. Ignac Kulier
http://hrana.com/ek/clanci/cla_70.htm :
GENETSKI MODIFICIRANA HRANA DESTRUKTIVNIJA OD ATOMSKE EKSPLOZIJE?
Predrasude, vjerovanja i obmane...Kada je 1940 godine otkriven DDT, cijeli svijet je “pljeskao” novom otkriću jer se tim insekticidom karakterističnog mirisa elegantno riješilo pitanje malarije i žute groznice koje su u tropskim dijelovima svijeta kosila milijune ljudi. To kemijsko sredstvo riješilo je i pitanje pjegavog tifusa koji prenose uši. Istina je da DDT učinkovito ubija komarce, uši i brojne druge insekte, ali tada nitko nije ni sanjao da postoji i “druga” strana medalje, a niti je u to htio vjerovati. Naime, kada čovjek u glavi nečemu digne spomenik, teško ga ruši! Oči je otvorila 12 godina kasnije, knjiga američke liječnice Rachel Carson (Silent Spring), koja je upozorila što DDT zapravo znači za okoliš, pa je prva upotrebila izraz “biocid”. Kao što je poznato 1973 godine DDT je zbog katastrofalnog djelovanja na ostale životinjske vrste (ptice, pčele, leptire) bio zabranjen. Ova uvodna priča tipična je za ponašanje čovjeka i ponavlja se kod genetski modificirane hrane!
Hibridizacija i GM modifikacija – nije isto!
Mnogi misle da je genetska modifikacija hrane “nova” tehnika i da je to isto što i ukršanje pasmina ili hibridizacija biljaka. Nažalost to su uvriježene zablude! Ukrštanje pasmina životinja ili hibridizacija biljnih vrsta nisu povezane s manipulacijom gena pa djeluju u odnosu na pravu manipulaciju kao bajka.. Genetska manipulacija podrazumjeva vađenje selektiranih gena iz jednog organizma (životinje, biljke, insekta, bakterije, virusa) i umjetno prebacivanje u kompletno druge vrste (primjerice soju) što za posljedicu ima promjenu pojedinih svojstava. Ubačeni geni ulaze u sve stanice takve soje i postaju njeno “vlasništvo”. Temeljna razlika u načinu gledanja Amerike i Europe na GM-sirovine za proizvodnju namirnica je u tome što se u Americi u preko 50% nekih usjeva koristi genetska manipulacija! Poučena gorkim iskustvima (luda govedina, dioksin) Europa unatoč pritiscima ne želi GM-hranu. Japan slijedi europske trendove !
Genetska manipulacija je precizna?
Mnogi misle da sve što izlazi iz laboratorija mora biti precizno! Nažalost, samo mali broj funkcija DNA viših organizama je poznat. Geni ne djeluju izolirano već sasvim sigurno u interakciji, što znaći svaki izolirani gen prenešen u drugu vrstu je nepoznanica! Poznati genetičar s Harwarda prof dr R. Lavontin je rekao: “mi tako malo poznajemo DNA da bih bio iznenađen kad ne bi dolazio šok za šokom” Dakle, genetska manipulacija sirovina za proizvodnju hrane je atraktivna igra za znanstvenike s apsolutno nepoznatim dugoročnim posljedicama.
Nema razlike između konvencionalne i GM-hrane?
Priče kako u stvari između konvencionalne i GM-hrane nema nikakve razlike, slatka su obmana kojoj podliježu nedovoljno obrazovani ali i mnogi vrlo obrazovani ljudi. Kada jedamput promjenite genetsku strukturu biljne vrste koja će u obliku hrane doći na vaš stol, ništa više nije isto; strani geni mogu promjeniti molekule i izazvati neočekivana svojstva tj skrenuti u smjeru toksiciteta ili mogu postati alergogene (što je praksa i pokazala).
GM-hrana je testirana i potpuno sigurna!
Od svih predrasuda, ova je zasigurno najopasnija jer do sada nema nikakvog kliničkog ispitivanja na temelju kojih bi se takav zaključak donio. Testirani su lijekovi, suplementi i aditivi, ali GM-hrana ne. Dok su na istraživanje postupaka manipulacije potrošeni milijuni dolara, na klinička ispitivanja nije potrošeno ništa, naprosto iz straha da se ne sruši “kula od karata”. Onaj tko proizvodi GM-hranu novce za ispitivanja ne da (tko reže granu na kojoj sjedi?), a oni drugi novce nemaju. Nezavisni istraživači uglavnom se plaše za karijeru. Za GM-hranu nitko ne jamči sigurnost, a najbolji dokaz je izbjegavanje deklariranja (etiketiranja). Najsigurniji segment – lijekovi na bazi genetske manipulacije, pokazali su se nesigurnim; za posljednjih 19 mjeseci korištenja bilo je 6 smrtnih slučajeva.
Izaberite drugu hranu!
Ako nećete GM-hranu izaberite onu drugu tj. konvencionalnu! To je floskula koja se često čuje kao poruka potrošačima koji su zbunjeni i uplašeni! Koliko je to obična podvala, evo dokaza..Budući da su velike svjetske multinacionalne kompanije progurale GM-hranu bez deklariranja, vi na policama samoposluga ne možete više prepoznati što je modificirano a što ne, prema tome takva poruka je zapravo podrugivanje. GM-hrana je jednostavno nametnuta! Ako izbjegnete soju u zrnu dobit ćete zasigurno barem jednu od 200 prerađevina soje, primjerice lecitin u čokoladi.
Znanstvenici znaju što rade!
Ova predrasuda glede GM-hrane vrlo je prisutna, budući najveći broj ljudi vjeruje u visok moral znanstvenika i njihovo visoko obrazovanje. Međutim, valja reći da su znanstvenici samo strasni ljudi koji vole svoj posao, koji imaju punu slobodu djelovanja i koji su na kraju uposlenici velikih multinacionalnih kompanija. Pa i kad nisu, nikad ne kažu sve što znaju da ne bi bili “zbrisani” s lica zemlje. Ne mogu oni govoriti što misle jer će to napraviti samo jedamput. GM-sirovine se ne rade za povećanje prinosa “kako bi se nahranio gladni svijet”, već isključivo kako bi se osigurao profit i novo tržište. Oni hrabriji pa i nobelovac Joseph Roblat, suglasni su u ocjeni da bi upravo GM-hrana u bliskoj budućnosti mogla biti destruktivnija od atomske ekspolozije...Ako se sada vratite natrag na uvodni dio, bit će vam jasno zašto nikada nije dobro što na sunce dana izlazi tako euforično..Ne zaboravite; kada je uspješno izvršena prva pokusna atomska ekplozija u Novom Meksiku, znanstvenici - autori projekta pljeskali su i bacali šešire nebu pod oblake! Samo godinu dana kasnije kada je ta bomba bačena na Hirošimu, shvatili su što su napravili...
http://hrana.com/ek/clanci/cla_70.htm