Zasto jedemo najskuplju i najlosiju hranu u Evropi

[Breathless]

Do kada sce nas strani trgovacki monopolisti i njihovi lobiji pljackati i unistavati nam zdravlje, prodajuci nam najskuplju, najlosiju hranu obicno sa rokovima trajanja koji su na samoj granici? Koja su imena u politici najodgovornija za to? Nije li doslo vrijeme da se stane nogom na siju uvoznim lobijima i zastiti domaca proizvodnja i stanovnistvo? Sta se moze konkretno uciniiti u tom pravcu? Gdje su danas poljoprivrednici i domaci proizvodjaci? To je jedno od kljucnih pitanja za nas opstanak bez obzira bez obzira kojoj naciji ili politickoj ideologiji pripadali.

BANJALUKA, SARAJEVO - BiH zajedno sa Hrvatskom i Srbijom ima najskuplje životne namirnice u regionu, ali i gotovo jednake onima u najbogatijim evropskim zemljama.

Cijene hrane su skoro jednake u BiH i Hrvatskoj, iako je susjedna zemlja od ove godine postala članica EU i životni standard u njoj je na višem nivou nego kod nas.

Prema istraživanju agencije Anadolija, na prodajnim mjestim u BiH vekna hljeba košta 0,60 evra, kilogram šećera i litar mlijeka oko 0,90 evra, približnu cijenu ima i kilogram brašna, dok je u Hrvatskoj cijena ovih prozvoda viša za 0,10 do 0,40 evra.

Bh. građani za litar ulja treba da izdvoje 1,2 do 1,4, a Hrvati 1,3 evra, dok pola kilograma kafe u obje zemlje košta 3,5 evra.

Stanovnici BiH i Hrvatske dijele istu cijenu i soli, koja iznosi 0,50 evra, a jabuke su skuplje kod nas za oko 0,30 evra. I cijena riže na nekim prodajnim mjestima u BiH viša je nego u Hrvatskoj.

Kada saberemo cijene pomenutih životnih namirnica, kako u BiH tako i u Hrvatskoj, dobijemo podatak da je potrošačka korpa u Hrvatskoj skuplja za samo jedan evro.

U ovoj analizi se navodi da su cijene osnovnih životnih namirnica i u Srbiji približno jednake onima u BiH, osim što je kafa značajno skuplja, za jedan do 1,5 evra.

Najjeftiniju hranu imaju građani u Crnoj Gori, gdje potrošačka korpa s istim namirnicama košta 12 evra.

Takođe, ova analiza je potvrdila da su cijene hrane na Balkanu skoro iste kao i u bogatim evropskim zemljama, gdje su prosječna mjesečna primanja građana skoro pet ili deset puta veća od primanja stanovnika zemalja na Balkanu.

Potrošačka korpa u Hrvatskoj skuplja za samo jedan evro

Tako u Njemačkoj, gdje prosječna mjesečna plata iznosi 2.600 evra i šest puta je veća nego u BiH, litar mlijeka košta kao i u našoj zemlji, dok su hljeb, jabuke i pirinač skuplji za oko jedan evro. Ista je situacija s cijenama u Sloveniji, gdje mjesečna primanja iznose 990 evra.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača Kantona Sarajevo, kaže da postoji više razloga zašto su cijene hrane u BiH u istoj razini s onima u okruženju i EU.

"Loša organizacija države je jedan od razloga. Loš podsticaj domaće proizvodnje je, takođe, razlog za visoke cijene, jer nemamo dovoljnu količinu domaćih prehrambenih proizvoda kako bi bile zadovoljene potrebe bh. građana, već ih 80 odsto uvozimo", smatra Lakota.

Prema njegovim riječima, kada pogledamo kupovnu moć potrošača i korisnika usluga, mnogo se razlikuje od evropskih zemalja, u kojima stanovnici sa socijalnim potrebama imaju riješenu hranu, stanovanje, ali i komunalne usluge, a kod nas nije takav slučaj.

S njim se složio i Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, koji kaže da smo mi malo tržište koje je relativno lagano za manipulisanje.

"Ukoliko se javi jedan uvoznik, od njega zavisi politika za taj proizvod kod nas, jer on nema konkurencije. Ukoliko bi sada neko povećao cijene u trgovinama, to bi bilo na samo nekoliko dana, jer građani nemaju para i sve dok se ne poveća platežna moć vladaće takva situacija", istakao je on.

On upozorava da će do kraja novembra ili početkom decembra doći do povećanja cijena voća i povrća.

Stavovi u sindikalnim organizacijama su takvi da pitaju nadležne u vlasti čemu borba za funkcije dok građani gladuju.

[BHCluster]

Zato sto necemo da kupujemo domace jer vecina ima komplesks vise vrijednosti.

[klaki]

Zato jer nam se konstantno plasira strana hrana i uvoze se stvari koje nam ne trebaju

Nema tu nikakvih kompleksa

[Breathless]

Zato sto necemo da kupujemo domace jer vecina ima komplesks vise vrijednosti.

To je neozbiljan odgovor.

Koliko je ucinjeno da se zastiti domaca proizvodnja? Koliko su nas kostali kojekakvi sporazumi o slobodnoj trgovini i koliko smo bili u njima ravnopravno tretirani? Koliko i pod kojim uslovima je domace uopste plasirano u velikim trgovackim lancima koji su gotovo svi odreda strani, ko ih kontrolise i ko im dopusta da vrse teror i brutalno pljackaju gradjane BiH, prodajuci im najskuplju hranu u Evropi i pri tome ih trujuci ? Opstepoznato je da je BiH deponija za robu iz EU koja je pred istekom roka trajanja i ovdje se sve to regularno prodaje po cijenama skupljim nego u Njemackoj ili Austriji, a da ne spominjemo to sto velike kompanije imaju posebne proizvodne linije za EU i druge zapadne zemlje, a posebno proizvodne linije za Tamni vilajet i druge zemlje tzv. treceg svijeta. Strane banke i strani trgovacki lanci provode takvu pljacku nad nama i danas da je ona ravna onoj privatizacijskoj pljacci koja je evo gotovo pa privedena kraju.