zasto je uveden svecenicki celibat
Moderators: _BataZiv_0809, anex
- casper_
- Posts: 1096
- Joined: 24/06/2010 12:26
#1 zasto je uveden svecenicki celibat
Ima li neko konkretan odgovor?
- graue_maus
- Posts: 3576
- Joined: 13/11/2011 15:01
#2 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
to je i mene interesovalo ali dalje od rekla kazala nisam makla ...
- VanDerFly
- Posts: 2
- Joined: 14/06/2012 14:55
#3 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
Zato da bi ono sto je svojina crkve (jes jednako svojina svecenika) uvijek ostalo crkvi. Znaci, nema zena, nema djeca nasjeljdstvo ostaje u firmi. To bi trebao da bude pravi razlog, a katekisticko objasnjenje ne znam. U katolickoj crkvi uvedeno na prvom lateranskom vijecu 1123, pa jer se svecenstvo protivilo - a tko ne bi - isto ponovljeno na
drugom 1139 i na vijecu Trenta (kaze wikipedija).
drugom 1139 i na vijecu Trenta (kaze wikipedija).
- kockica_kockica
- Posts: 4654
- Joined: 04/07/2008 20:06
- Location: Iza ormara skupljam prasinu
#4 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
Drugi vatikanski sabor jasno kaže: »Svećeništvo, doduše, po svojoj naravi zahtijeva suzdržljivost, kao što se to vidi iz prakse rane Crkve i iz tradicije istočnih Crkava, gdje osim onih koji po milosnom daru zajedno sa svim biskupima odabiru da će obdržavati celibat, ima također i vrlo zaslužnih oženjenih svećenika«. Znači, na bit vjere, čak ni na bit svećeništva ne bi utjecalo da sutra Crkva odredi drukčije. Drugo je, naime, sama Kristova preporuka savršene i trajne uzdržljivosti koja je u svim Crkvama uvijek bila na visokoj cijeni (monaštvo, djevice), drugo je odredba Katoličke Crkve o celibatu za svoje svećenike.
Zanimljivo je da ni suvremeni pape, ni biskupske rimske sinode, čak ni Drugi vatikanski sabor nisu smatrali uputnim mijenjati tu odredbu. Sabor smatra da »celibat mnogostruko pristaje svećeništvu« i donosi razloge: zato što je svećenik u službi »novoga čovještva« što ga Krist podiže u svijetu; zato što to novo čovještvo ne proizlazi iz tijela i krvi nego »od Boga«; zato što se tako svećenici »posvećuju Kristu na nov i odličan način«; zato što lakše uz Krista pristaju »nepodijeljenim srcem«; zato što se tako u Kristu i po njemu »slobodnije predaju službi Bogu i ljudima«; zato što na taj način »slobodnije služe njegovu kraljevstvu i djelu preporađanja« u milosti, jer su tako »sposobniji da prime u većoj mjeri očinstvo u Kristu«; zato što time »svjedoče pred ljudima da se žele nepodijeljeno posvetiti povjerenoj im službi«; zato što tako »dozivaju u pamet onu Bogom ustanovljenu ženidbu koja će se potpuno očitovati u budućemu životu, po kojoj Crkva ima jednoga Zaručnika – Krista«; zato što, napokon, svećenici po celibatu »postaju živi znak onog budućeg svijeta koji je po vjeri i po ljubavi već prisutan, u kojem se sinovi uskrsnuća neće udavati niti ženiti«.
Zbog tih nekih važnih razloga Katolička se Crkva i danas radije odlučuje za celibat svojih svećenika. Sabor izričito kaže: »Celibat koji se s ovih razloga, zasnovanih na tajni Krista i njegova poslanja, svećenicima isprva preporučivao, bio je u Latinskoj crkvi kasnije svima koji su imali primiti sveti red zakonom nametnut. Ovaj Sveti sabor odobrava i potvrđuje to zakonodavstvo što se tiče onih koji su predviđeni za prezbiterat. Pouzdaje se da će Otac obilato u Duhu dati dar celibata, koji tako pristaje novozavjetnom svećeništvu, samo ako oni koji su po sakramentu reda dionici Kristova svećeništva, pa i cijela Crkva, budu taj dar ponizno i usrdno tražili« .
U ovim saborskim tekstovima jasna je funkcija svećeničkoga celibata i misao Crkve da je bolje imati svećenike koji žive celibat, štoviše, da time daju veći primjer ne samo obiteljima, nego svim ljudima svjedočeći eshatološke vrijednosti. Prirodna i božanska uredba obiteljskoga života velika je vrijednost već po sebi, ali se čovjek uvijek može odreći neke vrijednosti da bi, motiviran visokim idealima, prigrlio drugu vrijednost: to nije protivno, nego je u skladu i s prirodnim zakonom i evanđeljem. Katolički klerik, kada se odlučuje za celibat radi kraljevstva nebeskoga i zatraži ređenje od svojega biskupa, sigurno je mnogo razmišljao prije toga koraka; taj je korak učinio slobodno – ničim ni od koga natjeran. Crkva pita ređenike da li »slobodno« prihvaćaju obveze.
Biskupska sinoda (1980.) u 11. propoziciji ovako uči: »Djevičanstvo i celibat radi kraljevstva Božjeg ne samo da ne proturječi teologiji braka nego je pretpostavlja i potvrđuje. Brak i djevičanstvo dva su načina izražavanja iste mističke stvarnosti Božjeg saveza sa svojim narodom. Tamo gdje se bračna vjernost ne poštuje, tamo ni djevičanstvo ne može postojati. Tamo gdje se seksualnost ne promatra kao veliki dar dan od Stvoritelja čovjeku, tamo nema ni smisla da se čovjek odriče njegove upotrebe radi kraljevstva Božjega.«
Potom Sinoda donosi dubok teološki razlog: »U djevičanstvu čovjek i tjelesno očekuje brak Krista s Crkvom, darujući sebe posvema Crkvi, kao što joj se Krist dariva, tj. prema mjeri križa, i već u tijelu anticipirajući život budućeg vijeka uskrsnuća. Istinitost ove nade svjedoči cijelom svojom egzistencijom, ispovijeda Kristovu zaručničku ljubav i time sveto otajstvo braka naviješta i brani. U svojoj fizičkoj neplodnosti duhovno je plodan (usp. Iz 54,1; Gal 4,27), otac ili majka mnogih (usp. Mt 10,29sl.), pa time mnogo pridonosi tome da se dobro obnovi obiteljski život.« Time je ukratko, ali lijepo pojašnjena i bit celibata.
Zanimljivo je da ni suvremeni pape, ni biskupske rimske sinode, čak ni Drugi vatikanski sabor nisu smatrali uputnim mijenjati tu odredbu. Sabor smatra da »celibat mnogostruko pristaje svećeništvu« i donosi razloge: zato što je svećenik u službi »novoga čovještva« što ga Krist podiže u svijetu; zato što to novo čovještvo ne proizlazi iz tijela i krvi nego »od Boga«; zato što se tako svećenici »posvećuju Kristu na nov i odličan način«; zato što lakše uz Krista pristaju »nepodijeljenim srcem«; zato što se tako u Kristu i po njemu »slobodnije predaju službi Bogu i ljudima«; zato što na taj način »slobodnije služe njegovu kraljevstvu i djelu preporađanja« u milosti, jer su tako »sposobniji da prime u većoj mjeri očinstvo u Kristu«; zato što time »svjedoče pred ljudima da se žele nepodijeljeno posvetiti povjerenoj im službi«; zato što tako »dozivaju u pamet onu Bogom ustanovljenu ženidbu koja će se potpuno očitovati u budućemu životu, po kojoj Crkva ima jednoga Zaručnika – Krista«; zato što, napokon, svećenici po celibatu »postaju živi znak onog budućeg svijeta koji je po vjeri i po ljubavi već prisutan, u kojem se sinovi uskrsnuća neće udavati niti ženiti«.
Zbog tih nekih važnih razloga Katolička se Crkva i danas radije odlučuje za celibat svojih svećenika. Sabor izričito kaže: »Celibat koji se s ovih razloga, zasnovanih na tajni Krista i njegova poslanja, svećenicima isprva preporučivao, bio je u Latinskoj crkvi kasnije svima koji su imali primiti sveti red zakonom nametnut. Ovaj Sveti sabor odobrava i potvrđuje to zakonodavstvo što se tiče onih koji su predviđeni za prezbiterat. Pouzdaje se da će Otac obilato u Duhu dati dar celibata, koji tako pristaje novozavjetnom svećeništvu, samo ako oni koji su po sakramentu reda dionici Kristova svećeništva, pa i cijela Crkva, budu taj dar ponizno i usrdno tražili« .
U ovim saborskim tekstovima jasna je funkcija svećeničkoga celibata i misao Crkve da je bolje imati svećenike koji žive celibat, štoviše, da time daju veći primjer ne samo obiteljima, nego svim ljudima svjedočeći eshatološke vrijednosti. Prirodna i božanska uredba obiteljskoga života velika je vrijednost već po sebi, ali se čovjek uvijek može odreći neke vrijednosti da bi, motiviran visokim idealima, prigrlio drugu vrijednost: to nije protivno, nego je u skladu i s prirodnim zakonom i evanđeljem. Katolički klerik, kada se odlučuje za celibat radi kraljevstva nebeskoga i zatraži ređenje od svojega biskupa, sigurno je mnogo razmišljao prije toga koraka; taj je korak učinio slobodno – ničim ni od koga natjeran. Crkva pita ređenike da li »slobodno« prihvaćaju obveze.
Biskupska sinoda (1980.) u 11. propoziciji ovako uči: »Djevičanstvo i celibat radi kraljevstva Božjeg ne samo da ne proturječi teologiji braka nego je pretpostavlja i potvrđuje. Brak i djevičanstvo dva su načina izražavanja iste mističke stvarnosti Božjeg saveza sa svojim narodom. Tamo gdje se bračna vjernost ne poštuje, tamo ni djevičanstvo ne može postojati. Tamo gdje se seksualnost ne promatra kao veliki dar dan od Stvoritelja čovjeku, tamo nema ni smisla da se čovjek odriče njegove upotrebe radi kraljevstva Božjega.«
Potom Sinoda donosi dubok teološki razlog: »U djevičanstvu čovjek i tjelesno očekuje brak Krista s Crkvom, darujući sebe posvema Crkvi, kao što joj se Krist dariva, tj. prema mjeri križa, i već u tijelu anticipirajući život budućeg vijeka uskrsnuća. Istinitost ove nade svjedoči cijelom svojom egzistencijom, ispovijeda Kristovu zaručničku ljubav i time sveto otajstvo braka naviješta i brani. U svojoj fizičkoj neplodnosti duhovno je plodan (usp. Iz 54,1; Gal 4,27), otac ili majka mnogih (usp. Mt 10,29sl.), pa time mnogo pridonosi tome da se dobro obnovi obiteljski život.« Time je ukratko, ali lijepo pojašnjena i bit celibata.
- Challenger__
- Posts: 26509
- Joined: 25/03/2012 09:31
- Location: In weiter Ferne, so nah!
- Contact:
#5 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
U početku postojanja jedinstvene hrišćanske crkve, brak je bio obavezan za sveštenstvo, a bezženstvo obavezno za monahe (kaluđere, redovnike) iz čijih redova su se regrutovali episkopi (biskupi). Bezženstvo je proisteklo od Hristovog nauka o potpunom povlačenju iz svijeta i posvećenosti duhovnim aspektima egzistencije. Dakle, postojali su sveštenici i đakoni, koji se žene i monasi (i od njih imenoveni episkopi - biskupi) koji se ne žene.casper_ wrote:Ima li neko konkretan odgovor?
Celibat (zabranu ženidbe za sveštenike) je, poslije crkvenog raskola (na zapadnu i istočnu crkvu) 1054, uveo papa Grgur VII, 1074 na sinodu u Rimu, a potom potvrdio enciklikom iz 1079 koja je izazvala pobunu u zapadnoj Evropi.
Dakle,
1. monaštvo egzistira u hrišćanstvu od prvih dana njegovog nastanka do danas,
2. za razliku od monaha, sveštenici su se ženili, a još uvijek se žene u Crkvi na istoku (pravoslavni),
3. celibat je inovacija pape Grgura VII, potvrđena od njegovih nasljednika i odnosi se samo na sveštenstvo nad kojim papa ima vlast.
- Challenger__
- Posts: 26509
- Joined: 25/03/2012 09:31
- Location: In weiter Ferne, so nah!
- Contact:
#6 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
Razlozi... Mislim da su ovdje sveobuhvatno prikazani: http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A6%D0% ... 0%B0%D1%82
- Challenger__
- Posts: 26509
- Joined: 25/03/2012 09:31
- Location: In weiter Ferne, so nah!
- Contact:
#7 Re: zasto je uveden svecenicki celibat
p.s.
Mislim da je ova tema za religiju, a ne ovaj PDF.
Mislim da je ova tema za religiju, a ne ovaj PDF.
