Zakon za zastitu i dobrobit zivotinja

[VeljaPas]

Na prijedlog SOSa Sarajevo, na prosloj sjednici Drzavnog parlamenta postavljeno je poslanicko pitanje: u kojoj je fazi procedura oko donosenja Zakona za zastitu i dobrobit zivotinja.
cekamo odgovor.

[jedna]

ima li sta od ovog?

[VeljaPas]

ima li sta od ovog?

nacrt zakona ce biti u vijecu ministara u julu mjesecu. bar ja imam takav info.

[mIRCerka]

ima li sta od ovog?

nacrt zakona ce biti u vijecu ministara u julu mjesecu. bar ja imam takav info.

kao sto je trebao biti u avgustu prosle godine...

[VeljaPas]

ima li sta od ovog?

nacrt zakona ce biti u vijecu ministara u julu mjesecu. bar ja imam takav info.

kao sto je trebao biti u avgustu prosle godine...

pa je trebao biti u decembru prosle godine, pa 7maja ove godine (izjava direktora ureda za veterinarstvo listu SAN od 10 aprila milslim). ovih dana predlagaci imaju radionicu koju vode ljudi iz EU na kojoj bi se trebao nacrt poboljsati u smislu postivanja standarda koji tamo vladaju. imam takav najnoviji info.

[mIRCerka]

I cekaju se klinceve inspekcije neke da prodju da se mogu pozabaviti time...mislim fakat ono....

[VeljaPas]

Zakon za zastitu i dobrobit zivotinja konacno je otisao u proceduru donosenja.

[VeljaPas]

Zakon za zastitu i dobrobit zivotinja konacno je otisao u proceduru donosenja.

Trenutno je u Direkciji za EU integracije koja treba da da svoje misljenje.

Ovako izgleda Nacrt Zakona koji je u proceduri:

NACRT



Na osnovu člana IV. 4.a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na sjednici Doma naroda, održanoj _________________, i na sjednici Predstavničkog doma, održanoj ______________, usvojila je


ZAKON
O ZAŠTITI I DOBROBITI ŽIVOTINJA

POGLAVLJE I. OPŠTE ODREDBE
Član 1.
Predmet
(1) Ovim Zakonom se uređuje odgovornost ljudi za zaštitu i dobrobit životinja u pogledu držanja, smještaja i ishrane, zaštite od mučenja, zaštite životinja u vrijeme ubijanja ili klanja, stresa tokom transporta, zaštite divljih životinja, te odnos prema napuštenim životinjama, kućnim ljubimcima i laboratorijskim životinjama, formiranje etičke komisije i stručnog savjeta, kao nadzor nad provođenjem ovog zakona i kaznene sankcije za prekršioce zakona.
(2) Odredbe ovoga Zakona odnose se na sve životinje koje imaju razvijena osjetila za nadražaj i nervni sistem za registrovanje nadražaja koji mogu dovesti do bola.
(3) Odredbe ovog Zakona primjenjivati će se i na druge organizme za koje ne postoji sigurnost da li imaju svojstva životinje ili ne.
Član 2.
Značenje termina
U ovom Zakonu pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
a) analgezija je postupak smanjivanja ili isključivanja osjećaja boli kod životinje, bez gubitka svijesti;
b) anestezija je postupak isključenja osjetljivosti životinja;
c) eutanazija je poseban način usmrćivanja koje isključuje patnju i bol životinja;
d) higijenski servis je služba za prikupljanje napuštenih i izgubljenih životinja, koje osnivaju pravna lica u skladu s odredbama ovoga Zakona;
e) imaoc životinje je fizičko ili pravno lice koje je vlasnik životinje, ili bilo koje drugo lice koje je stalno ili povremeno:
1) vlasnik životinje;
2) odgovorno ili zaduženo za životinju;
3) odgovorno za čuvanje i kontrolu djece ispod 16 godina koja posjeduju životinju, odnosno koje se bavi uzgajanjem, zaštitom, upotrebom, gajenjem, upravljanjem, obučavanjem, prevozom ili prodajom životinje;
f) izgubljena životinja je ona životinja koja je napustila imaoca bez njegove volje i on je traži;
g) korisnik lovišta je organizacija koja gazduje lovištem;
h) kućne ljubimci su psi , domaće mačke, domaće ptice, mali glodari, terarijumske, akvarijumske i druge životinje, koje se uzgajaju ili drže za društvo, rekreaciju, zaštitu ili pomoć čovjeku;
i) nadležni organ za sprovođenje ovog Zakona je Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa ( u daljem tekstu: nadležno ministarstvo);
j) nadležni ministar je ministar Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa;
k) napuštena životinja je kućna životinja koju je imaoc svjesno napustio;
l) ogled je svaki zahvat ili postupak na životinjama u naučno-istraživačke ili nastavne namjere koji može uzrokovati bol, patnju, trpljenje, nepopravljivu štetu ili smrt, ali isključujući najmanju bolnu metodu prihvaćenu u modernoj praksi (tzv. humana metoda) za ubijanje ili obilježavanje životinja Ogled počinje kad se životinja priprema za ispitivanje, a završava kad prestaju posljednja promatranja životinje vezana za ogled. Eliminacija bola, trpljenja, patnje ili nepoprvljive štete uspješno se postiže upotrebom anaestzije ili analgezije ili drugim metodama.
m) omamljivanje je obavezni postupak prije klanja, koji upotrebljen na životinji uzrokuje gubitak svijesti i osjećaja i traje dok ne nastupi smrt;
n) prevoznik je fizičko ili pravno lice koja obavlja prevoz živih životinja;
o) skloništa za životinje su prostori u kojima se smještaju pronađene (napuštene i izgubljene) životinje na daljnju brigu i moguće udomljavanje;
p) veterinar je doktor veterinarske medicine ili diplomirani veterinar sa veterinarskom licencom;
q) veterinarski tehničar je lice koje pod kontrolom veterinara, obavlja pojedinačne veterinarske poslove u veterinarstvu u skladu sa Zakonom u veterinarstvu u BiH
r) životinje za držanje su životinje koje se drže ili gaje za proizvodnju hrane, odnosno za proizvodnju vune, kože, krzna ili u druge privredne svrhe;
s) životinje iz zooloških vrtova su životinje koje slobodno žive, koje se slobodno izlažu u stalnom objektu najmanje sedam dana u godini, sa izuzetkom cirkusa i trgovina kućnim ljubimcima.
Član 3.
Zabrana ubijanja i mučenja
Zabranjeno je životinju bez opravdanog razloga ubiti, nanositi joj bol, patnju i štetu.

POGLAVLJE II. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI DRŽANJU I UZGOJU
Član 4.
Zaštita životinja pri držanju
(1) Posebno je zabranjeno:
a) prisiljavati životinju na rad i napore koje ona, zbog svoga uzrasta ili stanja, ne može podnijeti ili koji prevazilaze njezinu snagu;
b) napuštati životinje za društvo i druge životinje držane pod nadzorom čovjeka;
c) uzgojenu ili othranjenu divlju životinju izložiti slobodnoj prirodi ili je ondje naseliti, ako nije pripremljena za preživljavanje u takvom životnom prostoru;
d) nanositi bol, patnju ili ozljedu životinjama pri dresuri;
e) nanositi bol, patnju, ubijati ili ozljeđivati životinje tokom snimanja filmova, reklamnih poruka, izlaganja ili sličnih namjena;
f) provjeravati oštrinu životinje na drugoj životinji, huškati jednu životinju na drugu, te priređivati borbe životinja;
g) huškati životinje na čovjeka, osim pri dresuri pasa Ministarstva unutrašnjih poslova i vojske;
h) obavljati operativno-kozmetičke i hirurške zahvate na životinjama koji nisu propisani kao svojstveni pojedinim pasminama, o čemu će propise donijeti Kancelarija;
i) hraniti živim životinjama druge životinje, osim kod vrsta kojima je to jedini način ishrane;
j) upotrebljavati žive kičmenjake kao mamce u lovu;
k) onemogućavati kretanje životinji na način da joj nanosi bol, patnje ili ozljedu;
l) bolesne, ozlijeđene ili životinje s vidljivom manom koristiti u zaprezi ili pod sedlom;
m) poticati životinje u rastu dodavanjem u hrani materija sa farmakološkim djelovanjem u svrhu poticanja povećanja tjelesne mase;
n) odstranjivanje glasnica živini i psima;
o) bolno potkivanje kopitara;
p) odstranjivanje kandži mačkama
q) spolno zloupotrebljavati;
r) pojesti životinju koja je kućni ljubimac;
s) isprobavati streljivo na životinji
t) pri treningu ili drugim sportskim takmičenjima ili sličnim priredbama primjenjivati mjere na životinji, koje uzrojuju znatne bolove, patnje ili ozljede i koje mogu utjecati na sposobnost životinja , kao i životinjama davati sredstva za doping.
u) na silu hraniti životinju, osim u slučaju kada je to medicinski opravdano.
v) davati životinji hranu koja joj prouzrokuje patnju, bol i štetu.

Član 5.
Dužnosti imaoca životinje
(1) Imaoc životinje, ovisno o vrsti, pasmini, starosti i fiziološkim potrebama, dužan je životinju:
a) hraniti i napajati prema njenim fiziološkim potrebama;
b) njegovati i osigurati joj zdravstvenu zaštitu;
c) smjestiti je u dovoljno prostora i odgovarajuće uvjete za kretanje, ako je privezana ili zatvorena;
d) osigurati životinjama koje se drže u zatvorenim prostorima dovoljno svjetlosti, toplote, vlage, provjetravanje, higijenu prostora;
e) osigurati takav sistem nadzora životinja koje se drže u zatvorenim prostorima da u slučaju nesretnog slučaja imaoc životinja može reagovati na propisan način.
(2) Detaljne uslove i način držanja životinja kao i način osposobljavanja lica koje se brinu o životinjama propisuje Kancelarija za veterinarstvo Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Kancelarija)..

Član 6.
Zaštita kućnih ljubimaca
(1) Kućni ljubimci moraju imati životne uslove u skladu sa njihovim potrebama.
(2) Detaljne uslove koji se odnose na držanje i dobrobit kućnih ljubimaca , kao i način označavanja životinja, na prijedlog Kancelarije propisuje nadležno ministarstvo.
(3) Zabranjeno je držanje životinja opasnih po okolinu, a sve iznimke biti će regulisane podzakonskim aktom.
Član 7.
Registracija kućnih ljubimacaa
(1) Imaoci pasa i mačaka dužni su registrovati pse i mačke, u roku od sedam dana od stjecanja vlasništva, veterinarskoj organizaciji koja vodi registar životinja.
(2) U cilju identifikacije sve životinje trajno trebaju biti označene, a imaoci pasa i mačaka dužni su izvršiti trajno označavanje pasa i mačaka pomoću mikročipa koji izvodi samo veterinar. Zabranjeno je uklanjanje mikročipa, osim u slučaju ako postoje za to opravdani zdravstveni razlozi.

Član 8.
Prodaja kućnih ljubimaca
Kućni ljubimci se ne smiju prodavati licema mlađim od 16 godina, osim ako imaju dozvolu (ako su u pratnji) roditelja ili staratelja.

POGLAVLJE III. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI OBAVLJANJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I ZOOTEHNIČKIH ZAHVATA

Član 9.
Odnos prema zdravlju životinja
(1) Dužnost i obaveza imaoca životinje je da traži pomoć veterinara u slučaju povrede i bolesti životinje, pri porodu ili u slučaju drugih bolesnih stanja.
(2) Veterinar je dužan da pruži hitnu veterinarsku pomoć.

Član 10.
Intervencije na životinjama
(1) Svi operativni i zootehnički zahvati na životinjama moraju se provoditi sa primjenom anestezije, koju mora provoditi doktor veterinarske medicine.
(2) U slučaju da lokalna anestezija ne može životinji otkloniti bol primjenjuje se opšta anestezija.
(3) Izvođenje, bez anestezije, zahvata koji kod životinje uzrokuju bol, smatrati će se mučenjem životinje i narediti će se mjere iz čl. 36. i 37. ovoga Zakona.
(4) Anestezija se ne provodi pri:
a) opasnosti od uginuća, ugušenja, iskrvarenja i slično;
b) označavanju životinja;
c) veterinarsko - dijagnostičkim postupcima;
d) prouzrokovanju veće boli anestezijom nego je zahvatom bol prouzrokovana na životinji. Ili ako se kod sličnih zahvata na ljudima po pravilu ne daje anestezija.
Kao i pri slijedećim zootehničkim zahvatima:
e) odstranjivanju rogova ili sprečavanju rasta rogova kod goveda mlađih od šest sedmica;
f) skraćivanju repa jagnjadi mlađoj od osam dana, elastičnim prstenovima;
g) skraćivanju repa prasadi mlađoj od četiri dana kao i jagnjadi mlađoj od osam dana;
h) skraćivanju zuba prasadi mlađoj od osam dana, ukoliko je to potrebno za zaštitu životinje, majke i braće i sestara;
i) skraćivanju vrhova kljunova živine u intenzivnom uzgoju, kod pilića mlađih od 10 dana;
j) pri uklanjanju posljednjeg članka nožnog prsta koji nosi kandže kod tovljenih pilića koji trebaju služiti kao rasplodni pijetlovi, u toku prvog dana života;
k) radi izvođenja ogleda na životinjama u naučno-istraživačke svrhe u skladu sa ovim Zakonom
l) pri označavanju životinja tetovirajem, vručim/hladnim žigom.
Član 11.
Amputacija
(1) Zabranjena je djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovoga člana djelomična ili potpuna amputacija pojedinih dijelova životinjskog tijela dozvoljena je u:
a) ako za pojedine operativne zahvate postoji veterinarsko-medicinska indikacija;
b) u slučaju kada je kastracija ili sterilizacija potrebna radi sprečavanja rađanja neželjenih životinja;
c) pri skraćivanju repova kod pasa kod kojih je zahvat u njihovu korist;
(3) Amputacija je dozvoljena i u slučaju iz članka 10. Stav 4 e-j.

POGLAVLJE IV. USMRĆIVANJE ŽIVOTINJA
Član 12.
Usmrćivanje
(1) Usmrćivanje životinja može se provesti ako:
a) je usmrćivanje životinje kičmenjaka potrebno radi održavanja prirodne ravnoteže u lovištu, u skladu sa Zakonom o lovstvu;
b) se odvija u okviru mjera za uništavanje štetočina, a na drugi način ne može spriječiti, onda se usmrćivanje smije izvršiti samo ako to neće prouzročiti više od nužnih bolova.
Članak 13.
Eutanazija
(1) Eutanazija životinja može se provesti ako:
a) se životinja ne može izliječiti, a ostanak u životu će joj uzrokovati nepotrebne bolove i patnju;
b) je životinja dostigla visoku starost i otkazuju joj osnovne životne funkcije;
c) životinja boluje od neizlječive i/ili zarazne bolesti, posebno one koja može ugroziti ljude;
d) je životinja opasna za okolinu;
e) je životinja u agoniji;
(2) Za slučajeve iz stava 1. tačka 1. i 2. ovoga člana, o usmrćivanju odlučuje imaoc životinje, po preporuci veterinara, a za slučajeve iz stava 1. tačka 3., 4.i 5. ovoga člana, veterinar.

Član 14.
Način usmrćivanja
(1) Životinju može usmrtiti lice osposobljeno za te poslove, doktor veterinarske medicine. Usmrćivanje se vrši na način koji će životinji obezbjediti brzu smrt, bez patnje koja se može izbjeći.
(2) Uništavanje glodara (deratizaciju) obavljaju za te poslove registrovane i osposobljene veterinarske organizacije, na način koji će kod životinja prouzrokovati što manje boli i mučenja.
(3) Usmrćivanje životinja koje je u suprotnosti sa ovim članom smatrati će se mučenjem životinja, i narediti će se mjere iz čl. 38. i 39. ovoga Zakona


POGLAVLJE V. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI KLANJU
Član 15.
Omamljivanje i klanje
(1) Životinja se smije klati samo ako je prije iskrvarenja bila omamljena, osim ako se radi o posebnom postupku klanja određenim vjerskim obredom ili ako je životinja u agoniji.
(2) Omamljivanje se provodi na stručan način:
a) mehaničkim načinom;
b) električnim načinom i
c) plinom.
(3) Omamljivanje i klanje mora provoditi lice koje je osposobljeno i licencirano od strane Kancelarije i koje ne smije upotrebljavati sredstava za omamljivanje kojima se životinji nanosi nepotrebna bol.
(4) Detaljne uslove za obavljanje ritualnog klanja propisat će Kancelarija.

POGLAVLJE VI. ZAŠTITA ŽIVOTINJA PRI PREVOZU
Član 16.
Prevoz životinja
a) Životinje koje se transportuju cestovnim, željezničkim ili zračnim prevozom trebaju imati odgovarajući prostor, zavisno od vrste životinje, sa dovoljnom ventilacijom , da su zaštićene od nepovoljnih vremenskih uvjeta i da im je obezbjeđena dovoljna količina vode i hrane.
b) Za transport vodenih životinja količina vode u kojoj se nalaze mora biti dovoljna za broj životinja koje se transportuju. Mora se izbjeći povećanje temperature vode i smanjenje količine O2 i ne smiju se hraniti.
c) Utovar, pretovar, istovar i prevoz životinja mora se obaviti na način koji neće kod životinja izazvati stvaranje boli ili mučenje životinje.
d) Prevoz životinja mogu obavljati fizička i pravna lica koja su registrovana za tu djelatnost. Prevozna sredstva kojim se prevoze životinje moraju biti označena propisnom oznakom.
e) Detaljne uslove za utovar, pretovar, istovar i pregled životinja prilikom uvoza, izvoza i unutrašnjeg prometa propisuje Kancelarija.

POGLAVLJE VII. ZAŠTITA DIVLJIH ŽIVOTINJA
Član 17.
Divlje životinje
Zabranjuju se radnje kojima se divlje životinje u prirodi, kao populacija ili jedinke, izvrgavaju mučenju ili se trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija (hranjenja, napajanja, razmnožavanja) raznim zahvatima poput:
a) onemogućavanja pristupa vodi ograđivanjem, onečišćenjem, tjeranjem i slično;
b) uništavanja cijelog staništa ili njegovih dijelova bitnih za opstanak neke vrste;
c) unošenja stranih životinjskih vrsta u stanište;
d) hvatanja živih životinja ili usmrćivanja životinja na način koji uzrokuje trajnije patnje;
e) drugih zahvata sa štetnim posljedicama.
Član 18.
Prirodna staništa
Korisnici lovišta divljim životinjama u prirodnim staništima moraju osigurati:
a) sve potrebne uslove za biološki opstanak prirodne populacije u sklopu ekološke ravnoteže;
b) saniranje mogućih zatečenih ili novonastalih poremećaja u staništu;
c) veterinarsko-zdravstvenu zaštitu.
Član 19.
Lov
Posebnim propisima koje donosi nadležno ministarstvo ( za zaštitu životne sredine ili okoliša ) regulisaće se broj i način lova, vrste divljih životinja koje se mogu loviti i pecati, kao i druge aktivnosti vezane za zaštitu i dobrobit divljih životinjskih vrsta.
Član 20.
Uzgoj divljih životinja
Zabranjeno je uzgajati divlje životinje, sem u slučaju:
a) uzgoja u zoološkim vrtovima;
b) radi spašavanja pojedinih životinjskih vrsta.
POGLAVLJE VIII . ZAŠTITA ŽIVOTINJA U ZOOLOŠKIM VRTOVIMA, CIRKUSIMA I NA IZLOŽBAMA
Član 21.
Dužnosti imaoca ZOO vrtova i cirkusa
Imaoci životinja u zoološkim vrtovima, cirkusima i na izložbama moraju, uz poštivanje ovoga Zakona, osigurati i:
a) nastambe koje prostorom i opremom zadovoljavaju osnovne potrebe svake životinjske vrste te uz zatvoreni prostor još i otvoreni prostor za kretanje;
b) primjerenu hranu i vodu u potrebnim dnevnim količinama;
c) potrebnu veterinarsku zaštitu i liječenje;
d) humani odnos zaposlenog osoblja prema životinjama;
e) zaštitu životinja od posjetilaca;
f) zaštitu posjetilaca od životinja.
Član 22.
Zoološki vrt i cirkus
(1) Zoološki vrt može se osnovati ako su pored opštih uslova ispunjeni i uslovi iz člana 21. ovoga Zakona.
(2) Saglasnost za osnivanje zooloških vrtova, donosi nadležni organ entiteta i Brčko Distrikata
(3) Cirkuske priredbe sa životinjama i izložbe životinja mogu se održavati na osnovu saglasnosti o dozvoli održavanja priredbi i izložbi koje donosi nadležni organi entiteta i Brčko Distrikata na osnovu zahtjeva i priložene dokumentacije o porijeklu i zdravstvenom stanju životinja.
(4) Uslove za osnivanje i rad zoološkog vrta, te uslove za održavanje cirkuskih priredbi sa životinjama i izložbi životinja propisuje Kancelarija.
Član 23.
Sputavanje životinja
Zabranjeno je vođenje i nastupanje s posebno sputanim životinjama (npr. medvjedima) te sa životinjama sa tjelesnim manama.

POGLAVLJE IX. ZAŠTITA NAPUŠTENIH I IZGUBLJENIH ŽIVOTINJA
Član 24.
Napuštene i izgubljene životinje
(1) Napuštenim i izgubljenim životinjama potrebno je obezbjediti adekvatan smještaj i osigurati im veterinarsko-zdravstvenu pomoć.
(2) Lice koja nađe napuštenu ili izgubljenu životinju dužna je o tome obavijestiti najbližu veterinarsku oraganizaciju ili sklonište za životinje.
(3) Ako je životinja bolesna ili povrijeđena, te se ne može izliječiti, potrebno joj je oduzeti život na način koji uzrokuje minimalnu bol, patnju ili trpljenje ( eutanazirati).
(4) Zabranjeno je napuštene i izgubljene životinje iskoristiti u svrhu vršenja ogleda.

Član 25.
Skloništa za životinje
(1) Vlasnik skloništa za životinje dužan je:
a) obezbjediti dovoljnu količinu hrane i vode za životinje;
b) obezbjediti veterinarsko–zdravstvenu zaštitu životinja;
c) obezbjediti dovoljno životnog prostora za svaku životinju;
d) voditi evidenciju o svakoj zbrinutoj životinji;
e) voditi evidenciju o svakoj udomljenoj životinji.
(2) Imaoc životinje ima pravo zahtijevati povrat životinje koja je nađena i smještena u sklonište 8 dana od dana smještanja u sklonište, u protivnom životinja se može dodjeliti drugoj zainteresovanoj osobi.
(3) Lice koji udomi pronađenu životinju dužno je potpisati izjavu o udomljavanju životinje.
(4) Nadležni upravni organ kantona, grada ili opštine izdaje dozvolu za formiranje skloništa za životinje, a na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Kancelarije.
Član 26.
Higijenski servis
(1) Napuštene i izgubljene životinje skupljaju zaposlenici higijenskog servisa tako da životinji nanose najmanje boli i patnji i predaju ih u skloništa za životinje.
(2) Ako je pronađena divlja životinja, higijenski servis, obavezno je najbližem lovačkom društvu podnijeti zahtjev za njezino vraćanje u prirodu ako je to moguće, ili u suprotnom životinja se predaje najbližem zoološkom vrtu koji je opremljen za njezino primanje. Ukoliko ni zoološki vrt nije u mogućnosti primiti životinju, ona se usmrćuje.
(3) Ako je pronađena posebno zaštićena divlja životinja, obavještava se tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode i životne sredine, koje donosi odluku o daljnjem postupku.
(4) Nadležni upravni organ kantona, grada ili opštine izdaje dozvolu za formiranje higijenskog servisa za životinje, a na osnovu uputstva koje propisuje nadležno ministarstvo, a na prijedlog Kancelarije.
Član 27.
Finansiranje skloništa i higijenskih servisa
Skloništa i higijenski servisi finansiraju se iz:
a) budžeta entiteta, kantona, gradova i opština;
b) drugih vidova finansiranja (donacije, pokloni itd.)

POGLAVLJE X. ZAŠTITA ŽIVOTINJA ZA OGLEDE I DRUGA NAUČNA ISTRAŽIVANJA
Član 28.
Ogledi na životinjama
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati pravna lica, koja su registrovana za izvođenje ogleda i imaju dozvolu nadležnog ministarstva za obavljanje ogleda na životinjama.
(2) Ogledi na životinjama prema stavu 1. ovoga člana mogu se dozvoliti samo ako se pretpostavljena bol, patnja ili ozljeda životinja može etički opravdati očekivanim rezultatima koji su od značenja za ljude ili životinje odnosno nauku.
(3.) Dozvola za obavljanje ogleda nad živim životinjama izdaje se kada:
a) nije moguće nabaviti ljudske stanice ili tkivo za vršenje ogleda;
b) ako tehnologija koja je na raspolaganju ne zadovoljava zahtjeve istraživanja.
(4) Svaki ogled treba da se vrši na najmanjem mogućem broju životinja.
Prije početka, u toku i prateći izvođenja ogleda potrebno je životinju dovesti u stanje anestezije ili analgezije, ako način vršenja ogleda to dopušta.
(5) Dozvole za obavljanje ogleda nad životinjama ne smije se izdati za:
a) isprobavanja oružja, streljiva ili pripadajućeg pribora;
b) istraživanja ili razvoja proizvoda od duhana i alkohola;
c) istraživanje hemijskih sredstava za pranje i dezinfekciju predmeta opšte upotrebe;
d) istraživanja u kozmetičke svrhe.
(6) Dozvola za obavljanja ogleda, iz stava 1. ovoga člana, izdaje se za konkretan ogled ili seriju ogleda. Dozvolom se utvrđuje rok važenja dozvole za obavljanje ogleda.
(7) Odluku o uslovima koje moraju ispunjavati pravna lica koja se bave vršenjem ogleda nad životinjama donosi nadležno ministarstvo.

Član 29.
Pravna lica registrovana za obavljanje ogleda
(1) Oglede na životinjama mogu obavljati visokoškolske i naučnoistraživačke ustanove te stručna pravna lica koja su registrovane za obavljanje ogleda na životinjama, ako ispunjavaju odredbe utvrđene članom 28. ovoga Zakona. Nadležni organ donijet će podzakonski akt kojim se reguliše obavljanje ogleda.
(2) Pravno lice koje izvodi ogled na životinji mora imati zaposlenog stručnjaka za zaštitu životinja koji ima potrebno znanje iz te oblasti. Stručnjak za zaštitu životinja priprema obrazloženje za vođenje ogleda i odgovoran je za njegovo vođenje.
(3) Generalno odobrenje za obavljanje ogleda na životinjama mogu dobiti stručnjaci koji poznaju fiziologiju i ponašanje životinja tj. veterinari i biolozi sa užom specijalnosti iz zoologije, a na zahtjev za svaki pojedinačni ogled liječnici, agronomi - stočari, farmakolozi, (stomatolozi).
(4) Lica koje izvode ogled ili sudjeluju u njemu i lica koje se brinu o životinjama u toku ogleda, potrebno je da imaju adekvatno znanje i obuku. Lica koja su posebno zadužena za izvršenje ili nadzor nad provođenjem ogleda trebaju dobiti uputstva, iz odgovarajućih naučnih disciplina a koja je bitno preduzeti za spretan rad i zaštitu laboratorijskih životinja, za odgovarajući ogled. Oni će imati zadovoljavajući nivo obuke dovoljan za obavljanje zadatka.

Član 30.
Ogledi u nastavne svrhe
(1) Ogledi na životinjama za nastavne svrhe dozvoljeni su samo ako se ne mogu postići zadovoljavajući rezultati drugim nastavnim pomagalima (npr. slike, modeli, preparati, kompjuterski programi i sl.).
Član 31.
Etička komisija
(1) Nadležni ministar zajedno sa ministrom zaduženim za zaštitu prirode i okoliša, kao i ministrom za nauku i tehnologiju formira etičku komisiju sastavljenu od sedam članova uključujući reprezentativne prirodnjake, medicinare, veterinare i naučnike, kao i predstavnike nevladinih organizacija koji imaju zaštitu životinja kao zakonsku obavezu.
(2) Pri izboru članova etičke komisije mora se voditi računa da ne postoji sukob interesa.
(3) Etička komisija pruža savjete o pitanjima etike i dobrobiti životinja u postupcima upotrebe životinja u ogledima.
(4) Zabranjeno je izvoditi oglede ili testove na životinjama bez pozitivnog mišljenja etičke komisije.
(5) Posebne propise koji se odnose na zaštitu i dobrobit laboratorijskih životinja, izvodjenje ogleda, evidenciju koja se vodi, formiranje etičke komisije itd., na prijedlog Kancelarije propisuje nadležno ministarstvo.



POGLAVLJE XII. STRUČNI SAVJET ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA
Član 32.
Stručni savjet
(1) Stručni savjet za zaštitu i dobrobit životinja formira se od istaknutih stručnjaka veterinarske, medicinske, biološke, farmakološke i sličnih struka koji djeluju na području zaštite i dobrobiti životinja.
(2) Stručni savjet je savjetodavni organ koji daje mišljenje i prijedloge po pitanjima vezanim za zaštitu i dobrobit životinja.
(3) Djelatnost stručnog savjeta je:
a) ocjena stanja na području zaštite i dobrobiti životinja;
b) određuje strategiju zaštite i dobrobiti životinja;
c) prati i ocjenjuje provođenje ovog Zakona;
d) pruža savjete vezane za zaštitu i dobrobit životinja;
e) daje mišljenje i predlaže propise vezane za zaštitu i dobrobit životinja.
(4) Broj i članove stručnog savjeta, na preporuku Kancelarije imenuje nadležni ministar. Stručni savjet radi prema svom poslovniku o radu. Članovi stručnog savjeta za svoj rad imaju pravo naknade. Stručni savjet finansira se iz budžeta nadležnog ministarstva.

POGLAVLJE XIII. NADZOR
Član 33.
Nadzor nad sprovodjenjem Zakona
Nadzor nad sprovođenjem ovoga Zakonu i propisa donijetih na osnovu njega provodi Kancelarija za veterinarstvo BiH, nadležni organi entiteta i Brčko distrikta, preko službenih veterinara.
Član 34.
Prava službenog veterinara
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu sa pravima i obavezama određenim ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, službeni veterinar ima pravo:
a) slobodno pristupiti u sve prostorije gdje borave ili se iskorištavaju životinje, u slučaju postojanja sumnje da se sa životinjama postupa na način koji nije u skladu sa odredbama ovog Zakona;
b) obavljati redovne preglede svih prostorija gdje borave ili se iskorištavaju životinje, zatim sajmove, priredbe, trgovine sa životinjama, prevoznike itd.

Član 35.
Dužnosti i mjere službenog veterinara
U obavljanju inspekcijskog nadzora, u skladu sa pravima i obavezama određenim
ovim Zakonom i podzakonskim aktima donesenim na osnovu njega, dužnosti i mjere službenog veterinara su:
a) dokumentovati provedbu i rezulatate izvršene inspekcije i poduzetih mjera i o tome izvještavati Kancelariju.
b) imaocu u pojedinačnom slučaju naložiti nužne mjere u cilju ispunjavanja ovog Zakona
c) privremeno ili trajno oduzeti životinju u slučaju da se krše odredbe ovoga Zakona, i smjestiti na drugo odgovarajuće mjesto na trošak držaoca životinje.
d) narediti usmrćivanje ili klanje životinje ako za to postoje opravdani veterinarsko-zdravstveni razlozi;
e) narediti istovar i odmor životinja u slučaju utovara prekobrojnih životinja ili dužeg vremenskog transporta;
f) zabraniti klanje životinja ako prije nisu omamljene;
g) zabraniti izvođenje operativnih ili drugih zahvata na životinji ako nije provedena analgezija ili anestezija;
h) zabraniti rad skloništa za životinje ako ne ispunjavaju odredbe ovog Zakona i propisa donesenih na osnovu njega;
i) zabraniti izvođenje ogleda na životinjama ukoliko ne postoji dozvola.
Član 36.
Pomoć policije i carinske službe
Ako policija i organi carinske službe u obavljanju svojih zadataka utvrde da postoji kršenje odredbi ovoga Zakona ili propisa donesenih na osnovu njega, dužni su o tome obavijestiti najbližeg službenog veterinara..

POGLAVLJE XIV. NADLEŽNOST DRŽAVNIH ORGANA
Član 37.
Izdavanje podzakonskih propisa
Nadležno ministarstvo na predlog Kancelarije za veterinarstvo BiH izdaje slijedeće podzakonske propise:
a) Odluka o zaštiti životinja za držanje (farmskih životinja) i uslove koje moraju ispunjavati objekti za držanje životinja;
b) Odluka o zaštiti kućnih ljubimaca;
c) Odluka o držanju opasnih životinja
d) Odluku o zaštiti životinja prilikom klanja;
e) Odluku o načinu transporta životinja;
f) Odluku o uslovima i načinu držanja životinja u zološkim vrtovima, cirkusima i prodavnicama kućnih ljubimaca;
g) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati skloništa za životinje ;
h) Odluku o formiranju i uslovima koje moraju ispunjavati higijenski servisi;
i) Odluku o uslovima koje moraju da ispunjavaju organizacije koje se bave vršenje ogleda nad životinjama;
j) Odluku o zaštiti laboratorijskih životinja;
k) Odluku o formiranju Etičke komisije i Stručnog savjeta za zaštitu i dobrobit životinja.

POGLAVLJE XV. KAZNENE ODREDBE

Član 38.
Prekršaj imaoca životinje
Novčanom kaznom od 30,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za prekršaj imaoc životinje ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovoga Zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti sa članom 4. ovoga Zakona;
c) ne obavlja dužnosti iz člana 5. ovoga Zakona;
d) drži životinje opasne po okolinu kao kućne ljubimce ( član 6. ovoga Zakona);
e) drži neregistrovane kućne ljubimce ( član 7. ovoga Zakona);
f) se ponaša suprotno članu 9. ovoga Zakona;
g) dozvoli izvođenje operativnih i zootehničkih zahvata bez anestezije (član 10. ovoga Zakona);
h) dozvoli izvođenje amputacije (član 11. stav 1. ovoga Zakona);
i) usmrćuje životinje u suprotnosti sa članom 13. stav 1. tačka 1. i 2. ovoga Zakona;
j) postupa u suprotnosti sa članom 21. ovoga Zakona;
k) sputava životinje ( član 23. ovoga Zakona);
l) ometa rad veterinarskog inspektora u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 34. stav 1.,2.
m) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 35. stav 3. i 4. ovoga Zakona.
Član 39.
Prekršaj pravnih i fizičkih lica
(1) Novčanom kaznom od 200,00 do 200.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
a) obavlja radnje iz člana 3. ovoga Zakona;
b) obavlja radnje u suprotnosti sa članom 4. ovoga Zakona;
c) ne vodi registar životinja ( član 7. ovoga Zakona);
d) prodaje kućne ljubimce suprotno članu 8. ovoga Zakona;
e) ne pruži hitnu veterinarsku pomoć ( član 9. stav 2. ovog Zakona);
f) izvodi operativne i zootehničke zahvate bez primjene anestezije ( član 10. stav 1. ovog Zakona);
g) usmrćuje životinje u suprotnosti sa članom 13. stav 1. tačka 3., 4. i 7. i članom 14. ovoga Zakona;
h) postupa u suprotnosti sa članom 16. ovog Zakona.
i) kolje životinju u suprotnosti sa članom 15. ovoga Zakona;
j) postupa s divljim životinjama u suprotnosti sa članom 17. ovoga Zakona;
k) uzgaja divlje životinje suprotno članu 20. ovoga Zakona;
l) postupa u suprotnosti sa članom 22. ovoga Zakona
m) se ponaša suprotno odredbama člana 25. ovoga Zakona;
n) se ponaša suprotno odredbama člana 26. ovoga Zakona;
o) obavlja oglede na životinjama u suprotnosti sa članovim 28. ovoga Zakona;
p) ne ispunjava uslove iz člana 29. ovoga Zakona;
q) ometa rad službenog veterinara u obavljanju inspekcijskog nadzora iz člana 35. stav 4.5., 6., 7., 8 i 9. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaje iz stava 1. ovoga člana kaznit će se novčanom kaznom od 200,00 do 20.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu.

POGLAVLJE XVI. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 40.
Rok za donošenje podzakonskih propisa
Podzakonski propisi iz ovoga zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Član 41.
Stupanje na snagu
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".



PS BiH broj :___________
____________. 2008. godine
Sarajevo


Predsjedavajući Predsjedavajući
Predstavničkog doma Doma naroda
Parlamentarne skupštine BiH Parlamentarne skupštine BiH
Beriz Belkić Ilija Filipović

[Pasiflora]

Ako sam dobro shvatila, nakon usvajanja zakona Federacija ce morati predvidjeti sredstva za azile i finansiranje?
Hoce li napokon sintori prestati djelovati?

[downtoearth]

Malo mi je nejasno (ustvari dosta stvari mi je nejasno iz ovog Zakona ali me ovo posebno interesira) što je sa vezanjem/nevezanjem pasa tijekom šetnje, brnjicom, obavljanjem prirodnih potreba... Ili to ostaje regulirano županijskim ili općinskim zakonima?

[VeljaPas]

Ako sam dobro shvatila, nakon usvajanja zakona Federacija ce morati predvidjeti sredstva za azile i finansiranje?
Hoce li napokon sintori prestati djelovati?

Ovo je Zakon na drzavnom nivou koji će izmedju ostalog dohakat i šintorima i primorat lokalne zajednice da otvaraju Azile. Dosta toga vaznog je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana.

[Pasiflora]

Ako sam dobro shvatila, nakon usvajanja zakona Federacija ce morati predvidjeti sredstva za azile i finansiranje?
Hoce li napokon sintori prestati djelovati?

Ovo je Zakon na drzavnom nivou koji će izmedju ostalog dohakat i šintorima i primorat lokalne zajednice da otvaraju Azile. Dosta toga vaznog je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana.

Dobro, godina i nije jako dug period (obzirom koliko se cekalo do sada) samo se bojim da sve ne ostane samo na donosenju zakona, a realizacija 0. Ne bi bilo prvi put.
off topic:
Kako ide sa onim zemljistem za azil? Nadje li se sta odgovarajuce? Mozda bi trebal vlast pogurati da sudjeluje u izgradnji ovoga na cemu ste Vi radili do sada (mislim na konkretne stvari koje su u toku).

[VeljaPas]

Malo mi je nejasno (ustvari dosta stvari mi je nejasno iz ovog Zakona ali me ovo posebno interesira) što je sa vezanjem/nevezanjem pasa tijekom šetnje, brnjicom, obavljanjem prirodnih potreba... Ili to ostaje regulirano županijskim ili općinskim zakonima?

Mnogo toga je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana. Prava borba se ocekuje u drzavnom parlamentu gdje svoj uticaj imaju razliciti lobiji kojima odgovara dosadasnje stanje.
Bilo bi dobro da svi zainteresirani daju svoje primjedbe na ovaj nacrt kako bi sto spremniji docekali dan D.

[mIRCerka]

Malo mi je nejasno (ustvari dosta stvari mi je nejasno iz ovog Zakona ali me ovo posebno interesira) što je sa vezanjem/nevezanjem pasa tijekom šetnje, brnjicom, obavljanjem prirodnih potreba... Ili to ostaje regulirano županijskim ili općinskim zakonima?

Mnogo toga je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana. Prava borba se ocekuje u drzavnom parlamentu gdje svoj uticaj imaju razliciti lobiji kojima odgovara dosadasnje stanje.
Bilo bi dobro da svi zainteresirani daju svoje primjedbe na ovaj nacrt kako bi sto spremniji docekali dan D.

Cika Velja, jel se vi zezate ili je jos uvijek JE8NI NACRT ZAKONA?????????

[VeljaPas]

Ako sam dobro shvatila, nakon usvajanja zakona Federacija ce morati predvidjeti sredstva za azile i finansiranje?
Hoce li napokon sintori prestati djelovati?

Ovo je Zakon na drzavnom nivou koji će izmedju ostalog dohakat i šintorima i primorat lokalne zajednice da otvaraju Azile. Dosta toga vaznog je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana.

Dobro, godina i nije jako dug period (obzirom koliko se cekalo do sada) samo se bojim da sve ne ostane samo na donosenju zakona, a realizacija 0. Ne bi bilo prvi put.
off topic:
Kako ide sa onim zemljistem za azil? Nadje li se sta odgovarajuce? Mozda bi trebal vlast pogurati da sudjeluje u izgradnji ovoga na cemu ste Vi radili do sada (mislim na konkretne stvari koje su u toku).

Sto je do SOSa, napravili smo: od koncepta do projekta. Ocito je da se sve to opstruira.

[VeljaPas]

Malo mi je nejasno (ustvari dosta stvari mi je nejasno iz ovog Zakona ali me ovo posebno interesira) što je sa vezanjem/nevezanjem pasa tijekom šetnje, brnjicom, obavljanjem prirodnih potreba... Ili to ostaje regulirano županijskim ili općinskim zakonima?

Mnogo toga je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana. Prava borba se ocekuje u drzavnom parlamentu gdje svoj uticaj imaju razliciti lobiji kojima odgovara dosadasnje stanje.
Bilo bi dobro da svi zainteresirani daju svoje primjedbe na ovaj nacrt kako bi sto spremniji docekali dan D.

Cika Velja, jel se vi zezate ili je jos uvijek JE8NI NACRT ZAKONA?????????

Ne zezam. Ali ovoga puta bi trebalo ici po ubrzanoj proceduri jer je doslo iz guzice u glavu i onima koji ih exploatisu i zive na racun zivotinja. Iz BiH ce se (ako se konacno dobije dozvola) moci izvesti samo riba...............i to smrznuta.

[mIRCerka]

Ne zezam. Ali ovoga puta bi trebalo ici po ubrzanoj proceduri jer je doslo iz guzice u glavu i onima koji ih exploatisu i zive na racun zivotinja. Iz BiH ce se (ako se konacno dobije dozvola) moci izvesti samo riba...............i to smrznuta.

Ma kako da nece... odose na kolektivni godisnji...

[VeljaPas]

Ne zezam. Ali ovoga puta bi trebalo ici po ubrzanoj proceduri jer je doslo iz guzice u glavu i onima koji ih exploatisu i zive na racun zivotinja. Iz BiH ce se (ako se konacno dobije dozvola) moci izvesti samo riba...............i to smrznuta.

Ma kako da nece... odose na kolektivni godisnji...

Morat ce se vratit, kadli................tadli.

[downtoearth]

Malo mi je nejasno (ustvari dosta stvari mi je nejasno iz ovog Zakona ali me ovo posebno interesira) što je sa vezanjem/nevezanjem pasa tijekom šetnje, brnjicom, obavljanjem prirodnih potreba... Ili to ostaje regulirano županijskim ili općinskim zakonima?

Mnogo toga je ostavljeno da se regulira podzakonskim aktima u roku godinu dana. Prava borba se ocekuje u drzavnom parlamentu gdje svoj uticaj imaju razliciti lobiji kojima odgovara dosadasnje stanje.
Bilo bi dobro da svi zainteresirani daju svoje primjedbe na ovaj nacrt kako bi sto spremniji docekali dan D.

Cika Velja, jel se vi zezate ili je jos uvijek JE8NI NACRT ZAKONA?????????

Da se ne zavaravamo: ako ovaj tekst Zakona ide u proceduru kao Nacrt to znaci da ide u redovnu zakonsku proceduru na prvo čitanje, kada je moguće dostaviti prijedloge amandmana o kojima se izjašnjava nadležno Ministarstvo ( prihvata ili ne), vodi diskusija, potom ide na neku od narednih sjednica kao prijedlog Zakona na drugo čitanje, za glasanje sa ili bez amandmana. TJ. ako i bude na sjednici u julu u najboljem slučaju u oktobru može biti objavljen. Pa od tad godinu dana.... osnivanje radnih grupa itd... Elem ništa u 20009. godini!!!!

[mIRCerka]

Tako meni ivy daje linkove za slike nekih macaka. I naletim ja na jednu sliku, pise domestic short hair, a ono djevojcica, ista husnija.
Posaljem ti ja mail, kazem DEDER HANUMA ISPRAVI TO NIJE TO OBICNA MACKA i dobijem odgovor

Thank you for your input. Unless we have CFA Breed paperwork on a cat, we cannot declare it as a breed, so she must be desribed as a white shorthair. I, by the way, adopted one of her kittens, an orange and white boy with the face of a gremlin, and another volunteer adopted a sibling, a black and white female. That was several years ago but most of Helen’s family is doing well.

Eto dokle je to uredjeno, ako nema rodovnik, ne moze se smatrati ZAKONSKI rasnom mackom.

A mi zakona jos nemamo.

[VeljaPas]

ZAKON ZA ZASTITU I DOBROBIT ZIVOTINJA JE OD DANAS U VIJECU MINISTARA.
Sada je do Spirica.
100 % tacna informacija.

[VeljaPas]

ZAKON ZA ZASTITU I DOBROBIT ZIVOTINJA JE OD DANAS U VIJECU MINISTARA.
Sada je do Spirica.
100 % tacna informacija.

[downtoearth]

ZAKON ZA ZASTITU I DOBROBIT ZIVOTINJA JE OD DANAS U VIJECU MINISTARA.
Sada je do Spirica.
100 % tacna informacija.

zna li se bar je li otišla ova verzija ili neka druga (i to se dešava)?

[VeljaPas]

ZAKON ZA ZASTITU I DOBROBIT ZIVOTINJA JE NA DANASNJOJ SJEDNICI VIJECAU MINISTARA PROSLIJEDJEN SKUPSTINI NA USVAJANJE.

[mIRCerka]

ZAKON ZA ZASTITU I DOBROBIT ZIVOTINJA JE NA DANASNJOJ SJEDNICI VIJECAU MINISTARA PROSLIJEDJEN SKUPSTINI NA USVAJANJE.

Dobar novi direktor, rekoh vam ja!