Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina

[Fair Life]

Precizna lokacija trase autoputa u februaru 2006. godine

Piše: Az. KALAMUJIĆ
16/08/05


Namik Kupusović - izuzetno kompliciran projekt

Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina

Gruba računica sa kojom odnedavno operiraju u Vijeću ministara BiH govori da će izgradnja 340 kilometara autoputa kroz BiH koštati šest milijardi maraka. U navedeni iznos nisu uvršteni troškovi otkupa zemljišta duž trase autoputa.

Proračun troškova biće daleko precizniji u februaru 2006. godine, do kada će biti izrađen idejni projekat i utvrđena mikrolokacija nedavno usvojene trase autoputa na koridoru 5C, kazao nam je u ponedjeljak Namik Kupusović, jedan od voditelja projekta na koridoru 5C.

Visoki troškovi

Polovina cijene koštanja autoputa odnosi se na planiranih 108 kilometra mostova, vijadukata i tunela. Prema evropskim standardima, izgradnja jedne tunelske cijevi (dvije trake) košta osam miliona eura po kilometru. Ovome treba dodati i dva miliona eura za svaki kilometar ugrađene tunelske opreme (saobraćajna signalizacija, ventilacijski i protupožarni sistemi...), što ukupno iznosi deset miliona eura. Približno ista cijena važi i za mostove sa dvije trake, dok je kilometar autoputa u ravničarskom i brdovitom terenu u punom profilu autoputa (četiri kolovozne trake sa zasutavnim trakama) oko pet miliona eura.

“Ova kalkulacija odnosi se za srednje i povoljne uvjete iskopa tunela, a u nepovoljnim terenima (glina i drugi vodopropusni tereni) troškovi mogu i značajno porasti”, ističe Kupusović i dodaje da nove troškove iziskuju tuneli koji su duži od tri kilometra.

Takvih je na trasi autoputa nekoliko. Najduži od 6,5 kilometara proći će ispod planine Prenj u Hercegovini, a njegovo probijanje trajaće oko pet godina. Ovaj gigantski objekat nalazi se na trasi autoputa od Tarčina do Potoka, sjeverno od Mostara. Upravo na ovom dijelu koridora ukupna dužina tunela iznosi 33,7 kilometara, što čini 58,7 posto trase, odnosno 65 posto trase, uključujući mostove i vijadukte.

Trasa od Doboj-Juga do Tarčina druga je po dužini tunela ukupno 27,5 kilometara, što čini 28 posto dionice. Na ovom dijelu predviđeno je i 14,1 kilomatar mostova i vijadukata.

Prvo tuneli

Nešto povoljnija za gradnju je dionica od Potoka do granice gdje je zacrtano 11,8 kilometara tunela i 10,3 kilomatara mostova, a najpovoljnija je sjeverna, od Svilaja do Doboj-Juga, gdje treba izgraditi nešto oko 2,2 kilometra tunela i 4,7 kilomatara mostova i vijadukata.

Sve ovo govori da će gradnja autoputa biti izuzetno kompliciran projekat. Kupusović upozorava da se sa probijanjem tunela treba krenuti prije izgradnje ostalih dijelova autoputa zbog dužih rokova gradnje, ali i radi činjenice da će iskopani matarijal biti korišten za nasipe uz autoput.

Dvije trake u tunelima i na mostovima

Kupusović, kao i veći dio bh. stručnjaka cijeni da bi na pojedinim dionicama koridora 5C za sada trabalo graditi po jednu tunelsku cijev kroz koju bi se saobraćalo u oba smjera. Isto važi i za mostove i vijadukte.

Dozvoljava to i postojeći protok saobraćaja (maksimalno 15 hiljada automobila u 24 sata na dionici od Jošanice do Sarajeva). Osim toga, model sa dvije trake na pojedinim dionicama značajno bi smanjio troškove gradnje.

“Ovo se posebno odnosi na dionice od Zenice do Žepča i od Jablaničkog jezera do Potoka, sjeverno od Mostara, navodi ovaj građavinac i podsjeća da je susjedna Hrvatska izgradila duže dionice sa poluprofilom autoputa (kolovoz širine sedam metara uz zaustavnu traku od 2,5 metra ili bez nje). Na autoputu od Zagreba do Rijeke, od ukupno 146,5 kilometra, koliko se nalazi u funkciji, puni profil autoputa čini 91 kilomatar, a preostalih 55,5 je poluautoput. Slično je i od Zagreba do Macelja, gdje je od 66 kilometara autoputa, 50 punog profila dok 16 kilometara poluautoput.

Od sjevera do juga BiH za tri sata

Nakon izgradnje autoputa realno je očekivati da će građanima trebati tri sata da se u svojim automobilima provezu od Svilaja, na sjeveru, do granice, na jugu zemlje.

Izračunato je da bi se u prosjeku na dvije trećine dionice autoputa moglo voziti brzinom od 120 kilometara na sat. Tamo gdje tehnički uvjeti na cesti zahtijevaju, brzina bi bila smanjena na 100, 80 ili 60 kilometara na sat.

[mostarac]

Precizna lokacija trase autoputa u februaru 2006. godine

Piše: Az. KALAMUJIĆ
16/08/05


Namik Kupusović - izuzetno kompliciran projekt

Za tunel kroz Prenj potrebno pet godina

Gruba računica sa kojom odnedavno operiraju u Vijeću ministara BiH govori da će izgradnja 340 kilometara autoputa kroz BiH koštati šest milijardi maraka. U navedeni iznos nisu uvršteni troškovi otkupa zemljišta duž trase autoputa.

Proračun troškova biće daleko precizniji u februaru 2006. godine, do kada će biti izrađen idejni projekat i utvrđena mikrolokacija nedavno usvojene trase autoputa na koridoru 5C, kazao nam je u ponedjeljak Namik Kupusović, jedan od voditelja projekta na koridoru 5C.

Visoki troškovi

Polovina cijene koštanja autoputa odnosi se na planiranih 108 kilometra mostova, vijadukata i tunela. Prema evropskim standardima, izgradnja jedne tunelske cijevi (dvije trake) košta osam miliona eura po kilometru. Ovome treba dodati i dva miliona eura za svaki kilometar ugrađene tunelske opreme (saobraćajna signalizacija, ventilacijski i protupožarni sistemi...), što ukupno iznosi deset miliona eura. Približno ista cijena važi i za mostove sa dvije trake, dok je kilometar autoputa u ravničarskom i brdovitom terenu u punom profilu autoputa (četiri kolovozne trake sa zasutavnim trakama) oko pet miliona eura.

“Ova kalkulacija odnosi se za srednje i povoljne uvjete iskopa tunela, a u nepovoljnim terenima (glina i drugi vodopropusni tereni) troškovi mogu i značajno porasti”, ističe Kupusović i dodaje da nove troškove iziskuju tuneli koji su duži od tri kilometra.

Takvih je na trasi autoputa nekoliko. Najduži od 6,5 kilometara proći će ispod planine Prenj u Hercegovini, a njegovo probijanje trajaće oko pet godina. Ovaj gigantski objekat nalazi se na trasi autoputa od Tarčina do Potoka, sjeverno od Mostara. Upravo na ovom dijelu koridora ukupna dužina tunela iznosi 33,7 kilometara, što čini 58,7 posto trase, odnosno 65 posto trase, uključujući mostove i vijadukte.

Trasa od Doboj-Juga do Tarčina druga je po dužini tunela ukupno 27,5 kilometara, što čini 28 posto dionice. Na ovom dijelu predviđeno je i 14,1 kilomatar mostova i vijadukata.

Prvo tuneli

Nešto povoljnija za gradnju je dionica od Potoka do granice gdje je zacrtano 11,8 kilometara tunela i 10,3 kilomatara mostova, a najpovoljnija je sjeverna, od Svilaja do Doboj-Juga, gdje treba izgraditi nešto oko 2,2 kilometra tunela i 4,7 kilomatara mostova i vijadukata.

Sve ovo govori da će gradnja autoputa biti izuzetno kompliciran projekat. Kupusović upozorava da se sa probijanjem tunela treba krenuti prije izgradnje ostalih dijelova autoputa zbog dužih rokova gradnje, ali i radi činjenice da će iskopani matarijal biti korišten za nasipe uz autoput.

Dvije trake u tunelima i na mostovima

Kupusović, kao i veći dio bh. stručnjaka cijeni da bi na pojedinim dionicama koridora 5C za sada trabalo graditi po jednu tunelsku cijev kroz koju bi se saobraćalo u oba smjera. Isto važi i za mostove i vijadukte.

Dozvoljava to i postojeći protok saobraćaja (maksimalno 15 hiljada automobila u 24 sata na dionici od Jošanice do Sarajeva). Osim toga, model sa dvije trake na pojedinim dionicama značajno bi smanjio troškove gradnje.

“Ovo se posebno odnosi na dionice od Zenice do Žepča i od Jablaničkog jezera do Potoka, sjeverno od Mostara, navodi ovaj građavinac i podsjeća da je susjedna Hrvatska izgradila duže dionice sa poluprofilom autoputa (kolovoz širine sedam metara uz zaustavnu traku od 2,5 metra ili bez nje). Na autoputu od Zagreba do Rijeke, od ukupno 146,5 kilometra, koliko se nalazi u funkciji, puni profil autoputa čini 91 kilomatar, a preostalih 55,5 je poluautoput. Slično je i od Zagreba do Macelja, gdje je od 66 kilometara autoputa, 50 punog profila dok 16 kilometara poluautoput.

Od sjevera do juga BiH za tri sata

Nakon izgradnje autoputa realno je očekivati da će građanima trebati tri sata da se u svojim automobilima provezu od Svilaja, na sjeveru, do granice, na jugu zemlje.

Izračunato je da bi se u prosjeku na dvije trećine dionice autoputa moglo voziti brzinom od 120 kilometara na sat. Tamo gdje tehnički uvjeti na cesti zahtijevaju, brzina bi bila smanjena na 100, 80 ili 60 kilometara na sat.

Hoćemo li ikada u ovoj zemlji napraviti nesto kako treba u mp3?
Ako pravis debilu pravi kako treba. Ionako cemo se zaduzit, pa bar nek onda bude kako treba. Mozete misliti tih uskih grla. Ma to ima da bude ljepota jedna. Kreteni jedni skuplje ce doci nadogradnja toga, nego da odmah puknete trake.
debili idiotski.

ili sam ovo ja mozda pogresno shvatio

[r5gtt]

Ista stvar se desila hrvatskoj.... cepovi su im uvijek na tunelu Sv.Rok i na slicnim dionicama.... "Autocesta" Rijeka-Zagreb je PREPUNA! Bukvalno su ispunjene obje trake svo vrijeme....
E sad, jest da se ne mozemo poredit sa Hrvatskom sto se tice intenziteta saobracaja, ali svejedno... imam osjecaj da je to ona socijalisticka politika - nek se ima sta gradit narednih 30 godina...
Prvo spusti cestu SA-MO do Neretve, onda potopi cestu, pa gradi novu, ali da krivuda, onda za 5 godina izgradi par tunela da se to poravna, pa onda par vijadukta u sljedecih 5 godina da se jos poravna... uglavnom, cini mi se je ova cesta SA-MO kako sada izgleda zapoceta tamo '48, a zavrsena poslije ovog rata....

[edu]

bas me interesuje sta bi prenj rekao za ovo..

[miknash]

moramo biti svjesni da ce i kroz ovo neko sebi praviti vikendice po moru i planinama ko za vrijem druga tita :D:D:D:D:D:D:D
to je bar kod nas u bosni normalno
pokradi sto vise
nedaj mladima ni da uce ni da jedu jebo penzionere a mi pravim fol Vc
bolje bi zvucalo da ga zovu Wc

[Novi_Nick]

moramo biti svjesni da ce i kroz ovo neko sebi praviti vikendice po moru i planinama ko za vrijem druga tita :D:D:D:D:D:D:D
to je bar kod nas u bosni normalno
pokradi sto vise
nedaj mladima ni da uce ni da jedu jebo penzionere a mi pravim fol Vc
bolje bi zvucalo da ga zovu Wc

Ovakav odgovor pokazuje koliko smo mi pojedinci i gradjani odgovorni za stanje drzave u kojoj se nalazi kao i za neodgovornost tkz. BH politicara koji su od nas gradjana dobili sansu i povjerenje da upravljaju tom drzavom. Ovo stanje nije normalno ni za kakvu normalnu drzavu pa tako ni za BiH. Odgovorni smo mi u konacnici BH gradjani koji ne uzimamo vodjenje politike, ekonomije i svega ostalog u svoje ruke i na ozbiljan nacin kako to rade gradjani u drugim drzavama Evrope i sire.

Da politicari u evropi vode svoje drzave kao sto BH vode njeni tkz. politicari te bi drzave davno propale. Zato smo mi BH gradjani, mnoge BH gradjanske asocijacije kao i mediji odgovorni da napravimo i pravimo stalne pritiske na tkz. BH politicare za promjene u drustvu i stvari koje se ticu nas obicnih gradjana. Mi nesmijemo dozvoliti da drzavom vlada i upravlja politicka i ekonomska mafija.

Vecinom svoje duzine ova projektovana autocesta 5C prolazi kroz tkz. federaciju BiH i za njenu brzu neizgradnju i sve ostalo su potpuno odgovorni tkz. politicari i stranke (tkz. Bosnjaci i Hrvati) iz tkz federacije BiH. Kako ce oni upravljati ovom drzavom smo odgovorni mi BH gradjani.

Do kraja godine ce mozda biti izgradjeno od Sarajeva do Visokog oko 20- tak km autoputa. Ako se ovim tempom izgradnja nastavi kompletan autoput ce biti izgradjen za nekih 50- tak godina. Ako mi gradjani, razne BH gradjanske asocijacije i mediji budemo nadgledali cijelo vrijeme ovaj projekat i pravili non - stop pritisak na politicare i njihove stranke mozda bi se rok ove izgradnje smanjio na nekih 5 godina te bi BiH imala zavrsen autoput vec 2010 godine. Sve je do nas BH gradjana !